Ponedjeljak, 28 Svibanj 2018 20:00

STRATEGIJA RAZVOJA 'Ne možemo konzervirati Grad, cijena turizma je da budete malo diskomodani'

Napisao
Ilustracija/Gužve Ilustracija/Gužve Nportal

Gradski vijećnici jednoglasno su usvojili Prijedlog Odluke o usvajanju „Strategije razvoja turizma i odredbe o kruzing-turizmu na području grada Dubrovnika do 2025. (I. faza)“. Kako je pojasnio pročelnik Marko Miljanić, dokument je dan u izradu 2015., a zgotovljen je 2016. Riječ je o prvoj fazi koja ne uključuje akcijski plan koji se zapravo naslanja na projekt "Respect the City".

"Radi se o preduvjetu za plan upravljanja povijesnom jezgrom. Istaknuli smo strukturu i kvalitetu smještaja, a Dubrovnik je prepoznat i kao sveučilišni grad. Što se tiče nedostataka tu su prometni problemi, neprilagođenost ponude, loše upravljanje stoga su nužna nova ulaganja u infrastrukturu, jasna vizija upravljanja, donošenje konkretnih rješenja. Osim prednosti i nedostataka, u SWOT analizi su prilike i prijetnje. Ljudski potencijali su problem ne samo u gradu nego u cijeloj Hrvatskoj, potrebno je poticanje potrošnje dodatnim sadržajima, a s obzirom na to kako smo zračna destinacija trebalo bi promišljati o izlasku na nova tržišta i novim linijama. Što se tiče prijetnji, postoje prijetnje s vrha koje se reflektiraju na lokalnu razinu. Tu su teroristički napadi, globalne klimatske promjene, destinacijski menadžment. Radili smo i PEST analizu. Vidjeli smo kakao je razvoj turizma u Dubrovniku na visokoj razini, a ako to želimo održati, trebali bismo se pridržavati ključnih koncepata. Naš dominantni proizvod je dominantni proizvod odmor na moru i suncu, veliki je udio kulturnog, ali kruzer turizma, no možda bismo trebali razvijati druge vidove selektivnih oblika turista", rekao je Miljanić.

Ivona Vrdoljak Raguž sa Sveučilišta u Dubrovniku predstavila je detaljnije Strategiju razvoja turizma. Tako prva faza za cilj ima osigurati održivi razvoj turizma. Veliki dio strategije odnosi se na analizu stanja. Osim analize, bilo je ključno definirati najvažnije strateške planove.

"Provodili smo primarna istraživanja dakle anketna. Također, koristili smo statističke podatke HOK-a, TZ-a i slično. Održavali smo i strateške radionice, ukupno tri. Održali smo sastanak s predstavnicima klubova vijećnika. Misija odgovara na pitanje gdje smo sada, a turizam predstavlja okosnicu razvoja u Dubrovniku. Nakon što se definiraju temeljni strateški planovi, prelazi se na definiranje strateških ciljeva razvoja koje smo podijelili u šest kategorija, a to je postizanje rezultata na međunarodnom tržištu, rizici koji se mogu pojaviti i kako njima upravljati, formiranje turističke ponude, poboljšanje kvalitete svih smještajnih kapaciteta, problematika prometa, jačanje obrazovne strukture", rekla je Vrdoljak Raguž dodavši da bi se Dubrovnik u budućnosti trebao usmjeravati kao bazna luka za manje brodove.

Vrdoljak Raguž je istaknula da je pohvalno što Grad pokušava reducirati broj gostiju koji se istovremeno nalaze u Dubrovniku.

"Bilo bi dobro kad bi se kruzerski gosti mogli prevoziti morskim putem kako bi se rasteretile ceste. Imidž destinacije je multidimenzionalan i ne možemo ga promatrati smo u jednom smjeru: kultura, povijest i tradicija, percipirani smo kao sigurna destinacija, možemo se pohvaliti s gostoljubivošću i enogastronomijom", zaključila je predstavljačica.

Gradonačelnik Franković naglasio je da je dokument iznimno važan za sadašnjost i budućnost Grada.

"Sve preporuke koje ste dali su nužne i potrebne kako bi se postigao održivi turizam i razvoj destinacije za što je potrebno strateško upravljanje. Kongresni centar i sam smatram važnim projektom. Dvije lokacije su definirane – Babin kuk i Župa dubrovačka, procjena je oko 75 milijuna eura što jedinica lokalne samouprave ne može sama pa treba potražiti pomoć u EU fondovima i RH. Izgradnja ceste Dubrovnik – Zračna luka je također itekako bitna. U idućoj godini bi Hrvatske ceste mogle bi mogle započeti projektiranje trase", rekao je Franković.

Vijećnik Nikolić pohvalio je inicijativu da se do ovog dokumenta dođe i da to postane izvor politika koje će provoditi gradska uprava. No, pitao je, "kako se u ovu viziju uklapa trećerazredni techno dernek koji se događa ispred crkve sv. Vlaha. Ono nije primjereno".

Gradonačelnik Franković rekao je da ako se uzme presjek prije godinu dana, može se vidjeti što se događalo u povijesnoj jezgri. "Gotovo smo ispunili ono što je bila vizija, nije savršeno, ali je u redu. Možete vidjeti ovu godinu i prošlu godinu kad se događalo otvaranje sezone i vidjet ćete razliku. Znači, nema dodatnih površina, zvučnika, a sve je gotovo do 1 sat ujutro. Možemo donijeti odluku kako nema uopće, ali pitanje je je li to rješenje. Moramo stalno balansirati", dodao je.

Marko Potrebica naglasio je kako se ne može Grad konzervirati da se tamo ne događa ništa. "Ja se nadam da niste toliko ostarjeli, mi smo isto voljeli izaći u Grad, kad bi došla policija, došlo bi nam slabo. Dozvolimo određene zabave, ne možemo konzervirati Grad 24 sata dnevno. Mladi izlaze uz Grad. Cijena turizma je da budete malo diskomodani. Ja ne idem na techno zabave, ali mladi to vole i turisti to vole. Nisam za uzurpiranje javnih površina, ali nisam ni za konzervaciju stanja, da ne može biti neka muzika za mlade 3 - 4 puta godišnje, to svatko može istrpjeti. Svuda postoji neki vid zabave gdje god da pođete", zaključio je predsjednik Gradskog vijeća.