Četvrtak, 07 Lipanj 2018 15:59

'NEPOVOLJNA SLIKA UNUTAR POVIJESNE JEZGRE' 'Građani trebaju bolju kvalitetu života i revitalizaciju'

Napisao
Predstavljanje 'Života u povijesnoj jezgri' Predstavljanje 'Života u povijesnoj jezgri' Leona Rašica

Sociološko demografska studija, kao važan segment Plana upravljanja povijesnom jezgrom, predstavljena je danas na Kampusu Sveučilišta u Dubrovniku. Izrađena je na temelju mnogih istraživanja na terenu kao i analiza. Zbog njenog značaja, ali i velikog angažmana civilnog sektora u njenoj izradi, studija je zapravo pretočena u knjigu "Život u povijesnoj jezgri".

"Sociološko demografska studija važan je oslonac izrade Plana upravljanja. S njezinom smo izradom započeli u svibnju 2016. U protekle dvije godine Zavod za obnovu Dubrovnika s vanjskim je suradnicima intenzivno radio na prikupljanju podataka, analizi i sistematizaciji. Pokrenut je interni popis stanovništva, kao i anketa o kvaliteti života u povijesnoj jezgri. Na radionicama, fokus grupama, anketama i intervjuima sudjelovalo je više od 500 ljudi. Uložen je veliki trud struke i civilnog društva, a u sklopu stvaranja dokumenta osjetila se velika ljubav i poštovanje prema Gradu kao i želja za iskorakom i poboljšanjem životnog stanja. Posljednja studija o ovom pitanju napravljena je prije 30 godina i bilo je krajnje vrijeme da se nešto novo izradi", kazala je ravnateljica Zavoda za obnovu Dubrovnika Iva Carević Peković.

Jedan od autora studije sociolog Ognjen Čaldarović istaknuo je kako se u njoj radi o činjenici da grad poput Dubrovnika koji je procijenjen više izvana nego iznutra, predstavlja jedan normalan okvir za svakodnevni život i da u takvome gradu koji je vrlo opterećen posjetiteljima podnosi veliki napor zbog takve procjene.

"Na jednog stanovnika Dubrovnika otpada 17 turista, ako je vjerovati jednoj studiji. Postavlja se pitanje koliko Dubrovnik stvarno može primiti stanovnika, a da se njegov bitan ambijentalni fenomen i razlog zbog kojeg je uključen u UNESCO-ovu listu ne dovede u pitanje? Naša glavna ambicija bila je istražiti koji su to elementi upravljivosti koji bis e trebali istražiti te uvrstiti u Plan upravljanja povijesnom jezgrom. Također, prošlo je preko 30 godina kako je prof. Roglić sa svojim suradnicima proveo analizu naslova "Stara gradska jezgra", a iduće godine o kontaktnom području. Vrlo je značajno da su se te dvije studije i ova naša komparabilne. Zanimljivo je da su podaci slični te da su ljudi jednako vezani uza svoj grad unatoč poteškoćama, ali svakako, postoje i razorni utjecaji koji su se pokazali u zadnjih 30-ak godina", rekao je Čaldarović.

Sociologinja Jana Vukić naglasila je kako su ona i kolege kao autori htjeli dati osobni doprinos te su upotrijebili sve alate koje imaju. Kombinirali su tako različite vrste istraživanja i dobili jako puno različitih podataka. Cilj im je bio istražiti što je potrebno napraviti da se stvari poprave, da se stanovništvo zadrži, da dođe novo i da se pomogne onima kojima je najteže.

Treća autorica Sanja Klempić Bogadi iz Instituta za migracije i narodnosti kazala je kako je autorima studije i knjige bilo važno čuti glas lokalnog stanovništva što je prioritet za održivi turizam.

"Željeli smo vidjeti koji su realni problemi te ustanoviti koliko je stalnih stanovnika, što ih muči, kakva je kvaliteta života, koji su potencijalni razlozi zašto odlaze iz povijesne jezgre, ali željeli smo i dati preporuke kao i zaključke što bi trebalo da se jezgra revitalizira. Upravo se kroz strategiju turizma može napraviti ravnoteža između razvoja truizma i lokalnog stanovništva te njihovog načina života. Slika povijesne jezgre nepovoljna je, broj stanovnika kontinuirano se smanjuje, a svaki peti stanovnik planira odseliti iz povijesne jezgre", rekla je Klempić Bogadi.

Nadalje, istraživanje je pokazalo kako je svemu uzrok narušena kvaliteta života, nedostatak trgovina, malih obrta, prevelik broj posjetitelja, velike gužve, zakrčenost javnih prostora. Problematično je i što je svaki treći stanovnik povijesne jezgre stariji od 65 godina pa je tako prema dobno-spolnoj strukturi sve manje fertilnih skupina.

"Ako se ovako trendovi nastave doći će do smanjivanja broja stanovnika jer sada ih je 1557. Realnost je da se daljnji odljev stanovništva pokuša zaustaviti tako što bi se stanovnicima koji žive u Gradu omogućila bolja kvaliteta života, a kasnije bi trebalo krenuti u postupke njegove revitalizacije u povijesnoj jezgri", zaključila je Sanja Klempić Bogadi.