Subota, 06 Listopad 2018 20:16

IZLOŽBA TOMISLAVA BUNTAKA 'Vizije radosti' u Domu Marina Držića/FOTO

Napisao
Otvorenje izložbe Tomislava Buntaka "Vizije radosti" Otvorenje izložbe Tomislava Buntaka "Vizije radosti" Nportal

Samostalna izložba „Vizije radosti“ akademskog slikara Tomislava Buntaka otvorena je večeras u Domu Marina Držića. Kustosi izložbe povjesničari su umjetnosti Anita Ruso i Feđa Gavrilović. Buntakovi lebdeći, bestežinski likovi proizašli iz snova i realnosti našli su se, tako na zidovima Vidrina doma prikazujući harmoničnu, opuštenu atmosferu, uravnoteženu prirodu za čim većina nas čezne.

„Vile pridonose dodiru između vilinskoga (arkadijskog) i nevilinskoga svijeta. Točno u tom nevidljivom dodiru između stvarnosti i snoviđenja nastaju djela vrsnog umjetnika Tomislava Buntaka… Likovi koji susreću anđela mogu biti Danteovi putnici koji idu prema drugoj stvarnosti, a mogu biti Tirena i Ljubomir pred Žuđenjem (Kupido). Čitanja su neograničena, ali je kreativni duh koji potiče Buntakovo stvaranje blizak onom renesansnom, držićevskom u kojem je snovita stvarnost svakodnevica, sveprisutna realnost. Njegova viđenja s ruba koja se odvijaju u mekoći linearnog vremena uprizorena su u iskustvima lakoće življenja žena, muškaraca, anđela, zmajeva, vila i nereida koje protječu preko papira.“, stoji u predgovoru katalogu Anite Ruso.

Feđa Gavrilović pak je naglasio: „U opusu Marina Držića savršeni svijet ostvarenih žudnji društva (za skladno funkcionirajućom zajednicom) i pojedinca (za životom u stalnoj sreći) predstavljaju vile, ta nesputana bića čiste prirode, nastala spojem šumskih duhova različitih europskih tradicija – grčkih, germanskih, nordijskih i slavenskih. Njihove magične moći u stanju su ostvariti sve ono za čime mi smrtnici čeznemo. Vile su prisutne u Tireni, Grižuli kao i u Noveli od Stanca (kazališnim igrama nastalima sredinom 16. stoljeća), međutim u potonjem slučaju ne kao stvarna mitološka bića, nego kao maske aristokratskih prevaranata, koji iz zabave iskorištavaju naivnost jednog seljaka budeći u njemu ljudsku težnju ka vječnoj mladosti.

Kartografiju žudnje možemo vidjeti i naslikama i crtežima Tomislava Buntaka… Njegovi likovi prikazani u arabeski zlatnih i srebrnih linija negiraju uzuse ljudskog društva svojom potpunom obnaženošću, kao i zakone fizike, jer se čini kao da lete kroz nedefinirane prostore. U okruženju tih figura mogu se prepoznati brojni elementi prirode – jezičci plamena, masa vode, tekstura zemlje, kamenja i lišća, kao i sam zrak, nedefinirani eterkoji u Buntakovu potezu dobiva strukturu finog tkanja koje obuhvaća i obgrljuje sve njegove likove.“, zaključio je Gavrilović.