Projekt naziva Future Epics koji će Dubrovačke ljetne igre u naredne dvije godine provoditi s partnerima, a koji je sufinanciran iz EU fondova, predstavljen je danas u Festivalskoj palači u sklopu manifestacije Dani kulturne baštine u Dubrovniku 2018.

Ovaj kulturno – umjetnički projekt koji će otvoriti prostor za mlade umjetnike i nove (mlade) publike kroz istraživanje zaboravljenih povijesnih narativa i reinterpretaciju specifičnih tema iz kulturne baštine svakog od partnera, u iznosu od 60 % sufinanciran je iz fonda programa Kreativna Europa – potprogram Kultura, a po natječaju Europski projekti suradnje – potpora za projekte Europske godine kulturne baštine 2018. na koji je projekt prijavljen koncem prošle godine.

Vodeći partner projekta je Fondacija Heartefact iz Beograda koja producira društveno angažirane umjetničke projekte, pruža podršku umjetnicima koji kritički promišljaju društvo te djeluje u uvjerenju da umjetnosti može biti instrument pozitivne društvene promjene. Uz Dubrovačke ljetne igre kao prvog suorganizatora ostali su partneri Centar za izvedbene umjetnosti Vitlycke (Tanumshede, Švedska), koji djeluje kao centar za rezidencije i bavi se suvremenim i inovativnim umjetničkim praksama, te organizacija civilnog društva Tasca (Barcelona, Španjolska) koja djeluje aktivistički i upravlja kulturno-društvenim centrom, intenzivno radi na edukaciji, a posebno se bavi djecom i mladima te starijim skupinama društva.

Razvoj novih pristupa kulturnoj baštini podrazumijeva dekonstrukciju postojećih narativa određenih povijesnih razdoblja i reinterpretaciju kroz suvremenu izvedbenu umjetnost. Istraživanje koje će provoditi Dubrovačke ljetne igre fokusirano je na razdoblje renesanse i baroka grada Dubrovnika, dok će se švedski centar Vitlycke baviti razdobljem kasne pretpovijesti i petroglifima koji se nalaze u naselju Tanumshede i koji su uvršteni na UNESCO-vu listu svjetske baštine. Heartefact će istraživati razdoblje beogradske povijesti između dva svjetska rata koje karakterizira ubrzana metropolizacija grada i rast fašizma. Uz sudjelovanje mladih umjetnika i ciljna publika projekta su mladi od 15 do 29 godina. Tri umjetničke produkcije koje će proizaći iz provedenih istraživanja bit će premijerno izvedene na Dubrovačkim ljetnim igrama 2020. godine. U sklopu projekta bit će razvijena interaktivna internetska platforma kao virtualni prostor koji će omogućiti istraživanje europske kulturne baštine, a korisnicima, posebice mladima, omogućiti da sudjeluju u stvaranju sadržaja i razmjenjuju vlastite ideje. Future Epics će djelovati kao europska mreža s novim pristupom konceptima zajedničkog dobra i kulturne baštine koje putem internetske platforme ostaju novim generacijama. Osim intenzivnog rada na razvoju platforme i pripreme umjetničkih produkcija, projekt tijekom dvije godine trajanja podrazumijeva provedbu kreativnih labova za umjetnike, istraživanja, rezidencija, javnih diskusija i radionica te simpozija. Dubrovačke ljetne igre tako će u ljeto 2019. za svoju 70. obljetnicu organizirati međunarodni trodnevni simpozij na temu Budućnost ambijentalne izvedbe, koji će se, osim poviješću dubrovačke ambijentalnosti, baviti pitanjima nove ambijentalnosti i izazovima festivalizacije te festivala unutar kulturnih destinacija.

Ukupna vrijednost projekta je približno 333.100 eura ili 2,5 milijuna kuna, a iz europskog fonda sufinancirat će se 60 % tog iznosa ili približno 1,5 milijuna kuna. Dubrovačke ljetne igre će u projekt uložiti gotovo 85.000 eura odnosno 650.000 kuna, a sufinancirani iznos iz EU fonda iznosi približno 51.000 eura ili 400.000 kuna. Igrama je za provedbu projekta odobreno i sufinanciranje iz sredstava kojima raspolaže Ministarstvo kulture RH, a koja su namijenjena programima međunarodne kulturne suradnje.

Osim projekta Future Epics, Dubrovačke ljetne igre će u naredne dvije godine provoditi i projekt Luka sanjara (Port of Dreamers) ukupne financijske vrijednosti od približno 316.000 eura, koji se također sufinancira iz EU fonda Kreativna Europa – potprogram Kultura. U ovom projektu, koji će tematizirati stogodišnju povijest migracija na europskom kontinentu, Igre su vodeći partner uz organizaciju civilnog društva Kulturanova iz Novog Sada kao prvog suorganizatora te uz Slovensko narodno gledališče Maribor.

Objavljeno u Kultura

U sklopu Dana kulturne baštine 2018., u subotu, 22. rujna u 11 sati u Festivalskoj palači održat će se prezentacija projekta Future Epics. Future Epics dvogodišnji je kulturno-umjetnički projekt koji će se baviti novim pristupima kulturnoj baštini kroz dekonstrukciju postojećih narativa određenih povijesnih razdoblja te reinterpretaciju kroz suvremenu izvedbenu umjetnost. Uz sudjelovanje mladih umjetnika i ciljna publika ovog projekta su mladi.

Dubrovačke ljetne igre prvi su suorganizator projekta, a vodeći partner je Fondacija Heartefact. Sufinanciranje u iznosu od 200.000 eura ostvaruje se kroz program Europske unije Kreativna Europa – potprogram Kultura, Europski projekti suradnje – potpora za projekte Europske godine kulturne baštine 2018., što Dubrovačke ljetne igre čini prvom javnom ustanovom u kulturi Grada Dubrovnika kojoj je odobreno sufinanciranje iz navedenog potprograma Kreativne Europe.

image001

Objavljeno u Kultura

Ocjenjivački sud za glazbu nagrade Orlando uputio je reakciju na komentar intendantice Dubrovačkih ljetnih igara Dore Ruždjak Podolski u kojem je pred izravni prenos zatvaranja 69. Igara 25. kolovoza 2018. izjavila da nije zadovoljna odlukom žirija za glazbu za nagradu Orlando i da je tu nagradu trebalo dodijeliti mladom pianistu Ivanu Krpanu ili projektu Dubrovnik plovi u intonaciji, a ne Danilu Trifonovu. Priopćenje Ocjenjivačkog suda za glazbu nagrade Orlando kojeg sačinjavaju Sanja Dražić (predsjednica), Marija Grazio i Goran Merčep prenosimo u cijelosti.

"Ovaj tekst namjeravali smo objaviti prije desetak dana, kad je javno dovedena u pitanje naša prosudba vezana uz dodjelu nagrade Orlando. Nagrada se dodjeljuje već 43 godine od čega posljednjih 26 u organizaciji i od strane HRT-a i to najboljim ostvarenjima iz područja glazbene i dramske umjetnosti na Dubrovačkim ljetnim igrama.

U uvodu prijenosa svečane ceremonije zatvaranja DLJI 25. kolovoza (HRT), intendantica Dora Ruždjak Podolski javno je izrazila slaganje s odlukom ocjenjivačkog suda za dramu naglašeno pohvalivši njihov odabir. Zatim je, vezano uz odluku ocjenjivačkog suda za glazbu, jasno pokazala da je odluka možda trebala biti i drugačija. Pri tom je navela dva glazbena projekta koji su, možda, jednako (ako ne i više) zaslužili dotičnu nagradu.

Isti stav, još malo razrađeniji, objavljen je idući dan u emisiji jedne lokalne televizije.

Ovakvo ponašanje u najmanju je ruku neprimjereno, a predstavlja presedan u dosadašnjoj praksi. Naime, niti jedan intendant do sada nije polemizirao s odlukom o nagradi nakon njezine dodjele. A nagrada (ove godine ruski pijanist Daniil Trifonov čiji je koncert bio izvanredno i osmišljen i izveden) jednoglasno i bez primjedbi je prihvaćena 24. kolovoza na sjednici Vijeća Nagrade Orlando čiji je član i sama gospođa Ruždjak Podolski. Nagrada je dodijeljena 25. kolovoza u 11 sati u palači Sponza.

Odluka ocjenjivačkog suda posljedica je kompleksne stručne analize iza koje stoji znanje, iskustvo i vjerodostojnost. Sud je uzeo u obzir dosege svih umjetnika koji su nastupili na Dubrovačkim ljetnim igrama i bilo koje odstupanje od tog načela ne bi bilo u skladu s Pravilnikom o dodjeli Nagrade Orlando.", stoje u potpisu članovi Ocjenjivačkog suda za glazbu nagrade Orlando.

Objavljeno u Kultura

Željko Raguž, osim pozicije gradskog vijećnika u aktualnom sazivu Gradskog vijeća, predsjednik je i Uprave Luke Dubrovnik koja će i ovu sezonu završiti s rekordnim brojkama. Broj kruzera i njihov optimalan raspored pristizanja aktualna su tema već dulje vrijeme, a upravo je i Luka dio plana kojim gradska uprava želi doskočiti problemu i bolje iskoordinirati čitavu situaciju. Također, Raguž s govornice Gradskog vijeća u posljednje vrijeme sve češće zna uputiti kritiku pojedinim ustanovama u kulturi te promišljanjima kulture u Dubrovniku u cijelosti. Što nam je sve o tome kazao pročitajte u ovotjednim Raguzarijama.

Oko četiri ste mjeseca predsjednik Uprave Luke Dubrovnik. Kakvo ste stanje zatekli, što ste novoga u Luci napravili i koji su daljnji planovi?

Olakotna okolnost bila mi je što sam u Luci Dubrovnik prije dvije godine bio predsjednik Nadzornog odbora, a onda i osam mjeseci na poziciji pomoćnika direktora. Nisam došao u novu sredinu i znao sam što me čeka. I ova će nam godina biti rekordna po prihodima što me iznimno veseli. Imamo i sredstava koja ćemo utrošiti kako bismo luku dodatno uljepšali. Neki smo dan uveli žetonjaru za građane na istezalištu Batala gdje će moći održavati svoja plovila. To je izazvalo vrlo pozitivnu reakciju jer ju je u prva dva dana koristilo preko 70 Dubrovčana. Uveli smo također i najnoviji sustav naplate parkinga, stavili nove rampe i automate. Trenutno nam je najbitnija investicija 2 na Batahovini gdje bismo za godinu i pol trebali u suradnji s Lučkom upravom krenuti u uređenje obale. Mogu reći da u Luci vlada jedno zadovoljstvo i s time sam sretan i zadovoljan.

Koliko ste zadovoljni brojem dolazaka kruzera? Gradska uprava ima tendenciju taj broj smanjiti, a i putnika s kruzera je ove godine za 30 posto manje.

Broj kruzera nije smanjen. Gradska uprava, kako sam iščitao, želi radije rasporediti kruzere da ih ne dolazi previše u istom danu. Nitko nije protiv kruzera, a pogotovo ne mi u Luci s obzirom da od njih imamo velike prihode. Primjerice, građani se često pitaju koliko turisti koji nam dođu uopće troše? Imamo podatak da se 18 posto ljudi koji su došli s kruzera vrati naredne godine te ostanu tri i više dana. To je važan podatak za sve koji se bave bilo kojim vidom turizma. Nisam protiv kruzera, ali se slažem da se oni trebaju rasporediti koliko god je to moguće.

Gradonačelnik je predložio da se četvrtkom i subotom onemogući zaustavljanje na Pilama izletničkim autobusima koji prevoze goste s kruzera. Je li taj plan zaživio u praksi?

To dobro funkcionira, svi smo se morali uključiti od Grada do Luke, Lučke uprave, UO za promet te Sanitata. Mi smo mali grad te kao i u svakom drugom turističkom gradu postoje gužve i uvijek će postojati, ali moramo to svesti na minimum koliko god je moguće. Dolazimo do točke gdje ćemo u budućnosti razmišljati malo više i o prometnim rješenjima jer su ona u cijeloj priči trenutno najvažnija. Ako Bog da, broj gostiju se neće smanjivati, ali nam je nužno poboljšanje prometne infrastrukture.

Putnički terminal u Gružu svojedobno je punio medijske stupce, a u posljednje vrijeme se o njemu puno ne govori. U kakvoj je fazi priča oko terminala?

U sljedeće dvije godine još sigurno od toga nema ništa. Po tom pitanju svi ovisimo o državi. Za Luku je dobro i sadašnje stanje jer smo apsolutni vladari tog lučkog područja i u budućnosti bi bilo dobro da budemo nositelji projekta putničkog terminala. Jedina loša stvar bi bila da netko drugi preuzme terminal i dobije taj posao. Ipak, do toga vrlo vjerojatno neće doći. Drago mi je da po tom pitanju mi, Grad i Lučka uprava gledamo u istom smjeru.

U posljednjih nekoliko dana govori se o jačanju Turske i Grčke kao turističkih središta, atu je i uvijek nam prisutna Venecija sa svojim terminalom. Ima li realne bojazni za Luku Dubrovnik po pitanju prometa i putnika?

Ne vidim bojazan samo za Luku, već i za cijeli Grad i Hrvatsku. Postali smo preskupa destinacija za nešto što za upola, ako ne i više novaca, može dobiti u Grčkoj ili Turskoj. Jesmo prekrasni, ali treba se sve više raditi na kvaliteti, ne može se gosta prevariti. Morat ćemo poraditi i na zadržavanju gostiju jer danas svjedočimo da ljudi ostaju jedan ili dva dana. Moramo gosta isprovocirati da ostane dulje, da mu bude zanimljivo. Ako nakon dva dana nudimo Mostar ili Međugorje, onda tu nismo mi poentirali, nego netko drugi.

Što mislite o projektu Marine Frapa?

Žao mi je što Luka nije dobila taj projekt, ali kada već imamo postojećeg koncesionara, bilo bi mi drago da se što prije otvori ta marina. Ne volim tu hrvatsku birokraciju kada netko nešto dobije pa ga se onda koči da ne uspije. Apsolutno podržavam sve projekte koji imaju znane vlasnike poput Belvederea i Marine Frape. Vlasnik se sigurno neće promijeniti na tim projektima pa s veseljem očekujem da se marina otvori jer je to sigurno još jedna nova ponuda u Gradu.

Kako ste zadovoljni svojom pozicijom vijećnika u Gradskom vijeću?

Zadovoljan sam sasvim vijećnicima DUSTRA-e. Prepoznatljivi smo, ljudi nam znaju stil djelovanja u vijećnici. Ne libimo se reći što mislimo, u zdravoj smo koaliciji s HDZ-om, ali i oni i mi imamo pravo na svoje mišljenje koji se u nekim stvarima i kosi, što je sasvim normalno.

S govornice u vijećnici često Vas se čuje govoriti o kulturi i to u nešto oštrijem tonu nego ostali vijećnici. Elaborirajte nam Vaš stav prema kulturi u Gradu Dubrovniku.

Najveća mantra protivnika cijele priče oko kulture jest ta da smo mi u DUSTRA-i protiv nje. Mi smo apsolutno za kulturu, ali je nevjerojatno da bilo koje komunalno poduzeće možete pitati što god i dobit ćete uvijek odgovor. Svatko zna koja je cijena parkinga, odvoza smeća, cijena vožnje Libertasovim autobusom. A, ako upitate koliko košta jedna predstava na Ljetnim igrama, koliko se plaća po glumcu, gdje ti ljudi spavaju, postajete neprijatelj broj jedan i kao čovjek koji na najneviniji način postavlja neko pitanje, dobijem najgoru odbijenicu. Borit ću se s time i u budućnosti. Više smo izvješća o kulturi podržali, nego što nismo. To znači da prolazimo kroz svaku ustanovu pojedinačno i o svakoj donosimo vlastiti sud. Dom Marina Držića apsolutno podržavamo, sa skromnim sredstvima rade odlične stvari kao i Umjetnička galerija Dubrovnik i Prirodoslovni muzej.

Ali, onda dolazimo na ustanove na koje ne gledamo sa simpatijama, a to su Dubrovačke ljetne igre, Kazalište Marina Držića i Dubrovački simfonijski orkestar. Treba postaviti najjednostavnija pitanja. Ako imamo Ljetne igre gdje niti jedan naš glumac iz Kazališta ne glumi, radi li se tu o Dubrovačkim ljetnim igrama? Kazalište od Grada godišnje prima 20 milijuna kuna. Logično je pitanje ili naši glumci ne valjaju pa ne mogu glumiti na Igrama, u tom slučaju zbog čega dobivaju ovih 20 milijuna ili su naši glumci odlični, ali ih opstruira ekipa iz Zagreba? Onda to nazovimo Zagrebačke ljetne igre i otkrijmo zbog čega i tko opstruira naše glumce. Nemam na to odgovore, a nemam ih ni gdje dobiti. Tko je odgovoran ako ove godine imamo tri-četiri premijere koje se narednih godina više ne igraju? Tko je krivac koji nije pogodio s tom predstavom? To me odmah vuče na nešto. Premijera košta milijun kuna, dok 'obična' predstava košta oko 300 tisuća kuna jer je uigrana, glumci ne trebaju dolaziti 40 dana prije da bi se spremili. Kada bi se premijera ponovila, onda bi netko dobio samo 300 tisuća kuna, a ne milijun ipo.

Zašto je tabu tema gdje glumci spavaju? Imam informaciju da spavaju u povijesnoj jezgri na Pločama. Zbog čega bi oni spavali u najelitnijem dijelu Grada dok bilo tko kada dovodi partnere iz inozemstva smješta ih u Komolac i slična mjesta ne bi li se uštedjelo? A, glumci spavaju 40 dana na top lokaciji koju plaćaju poreznici obveznici. Ne znam zašto čim nešto upitamo ja i stranka ispadamo mrzitelji kulture, niti me puno zanima.

Dubrovnik je Grad kulture i to treba i biti, ali nitko u Hrvatskoj ne izdvaja ni približno 150 milijuna kuna godišnje za kulturu. To je oko 30 posto cijelog proračuna dok za cijeli sport ide oko 20 milijuna kuna. Našao sam izvor iz kojeg bismo mogli uzeti novac i namijeniti ga sportu. 150 milijuna kuna ne bi bilo puno kada bismo imali Simfonijski orkestar na razini Bečke filharmonije, da mi Brad Pitt i Angelina Jolie dolaze glumiti za svotu koju plaćamo Ljetnim igrama. Onda bih znao da će netko ciljano doći u Dubrovnik jer je tu nešto poput Bečke filharmonije. U Dubrovnik nitko ne dolazi ciljano ni zbog orkestra, ni Kazališta ni Ljetnih igara. Dolaze zbog sigurnosti destinacije, ljepote grada, čistog mora. A, ovo su dodatne usluge. To želim postići u Dubrovniku i tada ću reći 'sad znam zašto smo dali te novce'. Ali, mi to nemamo.

Često ističete da upravo iz kulture treba "uštipnuti" novac kako bi se stanje u sportu poboljšalo. Što je sve konkretno potrebno napraviti za dubrovački sport u ovome trenutku?

Uhvatila me tuga kada je netom završilo Svjetsko nogometno prvenstvo gdje smo ostvarili povijesni rezultat. Nema općine ili grada gdje nisu dočekali nekoga od svojih heroja, a Dubrovnik nema koga. Nije da nemamo nadarene igrače, ali jednostavno dijete kada je u razvojnim godinama i kada roditelj treba odlučiti za sport, pošalje ga na vaterpolo ili judo. Odmah se kaže da od nogometa kod nas nema ništa jer je sportska infrastruktura na niskim granama. Pogledajmo stadion u Lapadu i Gospino polje i sve će nam biti jasno.

U Dubrovniku ima puno tema o kojima možemo imati podijeljeno mišljenje, ali, oko pitanja sporta svi smo jedinstveni da su nam uvjeti katastrofalni. Potrebno je što prije poraditi na infrastrukturi. Drago mi je da idemo u nadogradnju škole na Montovjerni i gradnju vrtića. Ali, to su stvari koje već postoje. Neće građani toliko vrednovati što su imali 15 vrtića pa dobili 16. Ali, građani će sigurno pamtiti sportsku dvoranu, nogometni stadion. Sportska dvorana je mjesto koje treba urediti, zrela je za rušenje i spremna da se na njezinom mjestu napravi pravo sportsko zdanje. Da bar nekom umjetnom travom prekrijemo postojeći teren u Gospinom polju da naši sportaši imaju pristojno mjesto gdje će odraditi trening, a ne da djeca navečer se krste i čekaju hoće li sutra pasti kiša i hoće li biti treninga. Ima mnogo iskusnih ljudi u Gradu koji su proveli dosta vremena u nogometu, naših uspješnih sportaša koji su sigurno voljni uključiti se poput Srđana Lakića, Emira Spahića, Darka Miladina, Zvone Deranje, Srđana Andrića. Oni su potekli iz Dubrovnika i ostvarili respektabilne karijere, ali ih nitko ne kontaktira. Prvi ću biti sretan kad ih se pozove za zajednički stol i odluči pomoći zajedno dubrovačkom sportu.

Objavljeno u Vijesti

Sanitat Dubrovnik obavještava sve građane, a posebno korisnike parkirališta u Ulicama Don Frana Bulića, Kolorina i Gradac da će 23. i 24. kolovoza 2018. godine u vremenu od 18 do 1 sata navedena parkirališta biti zatvorena za ulazak.

Razlog tome je izvođenje predstave izvedbe ‘Ljudi od voska’ u programu Dubrovačkih ljetnih igara. Stanovnici s prebivalištem na ovom području moći će sa svojim vozilima neometano izaći s parkinga i za vrijeme trajanja privremene zabrane.

Objavljeno u Vijesti

Sinoć je u palči kneza održana koncertna promocija nosača zvuka pod nazivom Hrvatski skladatelji i njihovi suvremenici na Walterovom fortepijanu iz Kneževa dvora u Dubrovniku. Izdanje su predstavili pomoćnik intendantice za glazbeni program 69. Igara Tomislav Fačini, voditeljica Kulturno-povijesnog muzeja Vedrana Gjukić Bender te muzikologinja Vjera Katalinić. Nosač zvuka proizašao je iz dugogodišnje suradnje Dubrovačkih muzeja i pijanistice i fortepijanistice Ivane Jelače koja je sinoć održala prigodni koncert na Walterovom fortepijanu.

Dubrovački muzeji u stalnom postavu Kulturno-povijesnog muzeja u Kneževom dvoru čuvaju iznimno vrijedan i u svjetskim razmjerima raritetan povijesni instrument - fortepijano znamenitog bečkog graditelja Antona Waltera iz 1790. godine, koji je restauracijom osposobljen za muziciranje te je zaštićen kao nacionalno kulturno dobro. Maestro Tomislav Fačini ovom je prigodom istaknuo kako je Walter bio uistinu jedinstvena ličnost u svome vremenu. U ime ravnateljice Dubrovačkih muzeja Pavice Vilać, voditeljica Kulturno-povijesnog muzeja Vedrana Gjukić Bender govorila je o ovom vrijednom instrumentu, njegovoj povijesnoj važnosti i muzejskoj vrijednosti te statusu kulturnog dobra. Muzikologinja Vjera Katalinić predstavila je program koji je snimljen na nosaču zvuka naglasivši kako je ovaj projekte bio odličan način da se instrument “oživi”. Uz prikazivanje snimki sviranja na fortepijanu u prvom dijelu, u drugom dijelu Ivana Jelača je uživo u Glazbenoj dvorani izvela pomno odabran program s djelima dubrovačkih skladatelja, te hrvatskih i europskih im suvremenika; Sorkočevića, Antoniettija, Mozarta, Jarnovića, Restija i Murata. Dubrovački muzeji nakladnici su ovog CD izdanja koji donosi novinu u glazbenom životu Dubrovnika, pa i šire, s obzirom na to da se radi o prvom nosaču zvuka s djelima hrvatskih skladatelja snimljenom na ovom raritetnom instrumentu.

Pijanistica Ivana Jelača specijalizirala se za izvođenje glazbe na povijesnim instrumentima, završivši poslijediplomski studij specijalizacije na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, obradivši temu Umjetnost izvođenja klavirske sonate u kontekstu kulturoloških promjena, pri čemu je veliku pažnju posvetila povijesnom razvoju instrumenata s tipkama kao i razvoju glazbenog života i stilova druge polovice 18. stoljeća, kada je klavir doživio vrhunac popularnosti diljem Europe. U svibnju 2014. Ivana Jelača se prvi put predstavila dubrovačkoj publici u Glazbenoj dvorani Kneževog dvora, svirajući na Walterovom fortepijanu iz 1790.g, nakon čega je svoj specijalistički studij zaključila recitalom u Maloj dvorani glazbenog zavoda, muzicirajući na fortepijanu Karla Schmidta iz 1850. godine. Zanimajući se za kulturološki kontekst glazbe, pokrenula je udrugu Sve ostalo je glazba s ciljem promicanja izvedbenih umjetnosti s naglaskom na izvođenje klasične glazbe. Predsjednica je i umjetnička voditeljica udruge od njezinog osnutka 2012. godine.

Objavljeno u Kultura

Komemoracija za Lopujku Mariju Kohn, ikonu hrvatskog glumišta, održana je večeras u Saloči od zrcala gdje su se od nje oprostile njezine kolege. Intendantica Dubrovačkih ljetnih igara Dora Ruždjak Podolski istakula je kako je glumicu najviše doživjela kroz njezine vlastite riječi.

"Ne znam kako bih se osjećala da ne radim ništa. Imam na Lopudu u svom đardinu 13 stabala trešanja i što god posadim iznikne. Volim biti na suncu, volim biti sama. Bolje je biti sama nego u lošem društvu". Hvala draga Mare za tvoj rad i plodove koji su iznikli", rekla je o glumici Ruždjak Podolski.

Zamjenica gradnačelnika Jelka Tepšić izrazila je sućut obitelji Kohn ispred Grada Dubrovnika kazavši kako je "tužno čuti kako nas je napustila, ali simbolično što se to dogodilo za vrijeme Dubrovačkih ljetnih igara."

"Uvijek je briljirala. Gospođa Marija je uvijek bila uzor. Trebamo se prisjetiti svih njezinih doprinosa", rekla je zamjenica Tepšić.

Ispred Hrvatskog društva dramskih umjetnika glumica Perica Martinović, ujedno i predsjednica Društva, pročitala je brzojav sućuti predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića povodom smrti Marije Kohn nazvavši je jednom od najsvestranijih i najnagrađivanijih hrvatskih glumica.

"Draga Mare, tvoje ishodište je Dubrovnik. Još kao dijete pamtim tvoju Pavu u Vojnovićevom Sutonu u Sponzi. Bila si osoba koju je lako voljeti, pamtit ću uvijek tvoj duh koji je prkosio svim oblicima mrakova i tvoju spasonosnu duhovitost", istaknula je Martinović.

Glumica Doris Šarić Kukuljica od Marije Kohn oprostila se iznošenjem sjećanja o duhovitim trenutcima prilikom nedavnog snimanja filma. Naglasila je da "kada je čula da je umrla, pomislila je kako joj se blago jer je umrla mlada duhom."

"Kada dođemo u neke godine izoštri nam se vid na ljude koji dobro stare, a ona je starila kako bi svatko poželio. Neka njezin duh zatreperi još više te neka nam bude uzor i olakšanje", kazala je Doris Šarić Kukuljica.

Od legendarne Lopujke oprostili su se još i Maro Martinović te Srđana Šimunović.

Inače, Marija Kohn rođena je na Lopudu 1934. Na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu diplomirala je 1956. Članicom ansambla Dramskoga kazališta Gavella bila je od 1957., a kao slobodna umjetnica od 1983. do 1987. nastupala je i u Teatru &TD i Teatru u gostima. Bila je članicom Satiričkoga kazališta Kerempuh od 1987. do 1990., a potom Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu do odlaska u mirovinu 1999. godine.

Ostvarila je niz zapaženih uloga na filmu i televiziji, a za svoju prvu, iznimno sugestivno odigranu ulogu seoske djevojke Rože u filmu Svoga tela gospodar (1957.) F. Hanžekovića bila je nagrađena Zlatnom arenom na Pulskom filmskom festivalu. 1999. godine dodijeljena joj je Nagrada hrvatskog glumišta za svekoliko umjetničko djelovanje, a 2014. i Nagrada „Vladimir Nazor“ za životno djelo.

Marija Kohn najnagrađivanija je hrvatska glumica koja iza sebe ima više od stotinu kazališnih uloga, šezdesetak filmova te gotovo dvadeset uloga u televizijskim dramama i serijama.

Objavljeno u Lifestyle

"Dubrovnik iz Svetog Jakova s dvije palme" naslov je izložbe kojom je dubrovački kolorist Josip Pino Trostmann večeras u atriju Palače Sponza zaokružio 80 godina svoga življenja.

"Od diplome 1963. godine u Sponzi izlagao sam više puta, ali je ova izložba prva s kojom sam u sebi sretan jer mi se čini ‘najdopečenija’. Ne mogu biti sretniji što sam, zahvaljujući Dubrovačkim ljetnim igrama, izložio trinaest svojih radova. Ovo je prvi put u životu da predstavljam samo jedan sadržaj. Usudio sam se s osamdeset godina prići samo jednoj temi.", kazao je ovom prigodom gospar Pino.

Izložbu koju su pohodili mnogi uglednici iz javnog života Grada otvorio je Saša Božić, pomoćnik intendantice Igara za dramsku sekciju: "Trostmann je jedan od najvećih hrvatskih slikara i drago mi je što predstavljamo dio njegovog opusa. Svojim djelima zadužio je hrvatsku kulturi. Riječ je o iznimnom pedagogu koji je odgojio generacije slikara."

Autor kataloga je povjesničar umjetnosti Andrija Seifried, prijatelj te dugogodišnji Trostmannov suradnik koji je o umjetnikovom opusu zapisao sljedeće: "Trostmannove slike nude jedinstven mediteranski kolorit bilja, raslinja i mora. One privlače pažnju pa Trostmann nije htio izlagati više od trinaest slika sa samo jednom temom"

Objavljeno u Kultura

Nakon otvorenja Dubrovačkih ljetnih igara upriličen je tradicionalni domjenak na taraci Umjetničke galerije Dubrovnik. Prilika je to za još koji put "pretresti" upravo izveden program ovogodišnjih Igara, a sve u ugodnom druženju uz "čašicu razgovora".

Tako su se na domjenku okupila brojna poznata lica iz društvenog, javnog i političkog života, međuostalim, gradonačelnik Mato Franković, predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, načelnik PU dubrovačko-neretvanske Ivan Pavličević, predstavnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica, vodstvo Igara i brojni kulturnjaci. Ugodnu atmosferu u festivalskoj ljetnoj večeri dodatno je uljepšala Klapa Ragusavecchia.

Naposljetku, s tarace s koje se pruža najljepši pogled na Grad, uzvanici su uživali u vatrometu uz glazbenu pratnju. Kakva je večeras bila atmosfera u Umjetničkoj galeriji, pogledajte u fotogaleriji.

Objavljeno u Lifestyle

Podizanjem zastave Libertas i predajom ključa od grada u ruke glumaca, ali, ovog puta i građana, otvorene su 69. Dubrovačke ljetne igre. Ceremoniju otvaranja potpisuje Saša Božić kao i scenarij, a naglasak je stavio na razvoj publike pokazujući da Grad i Igre čine kako umjetnici tako i njegovi građani. Sudeći prema reakcijama, Dubrovčanima se otvorenje jako svidjelo, a posebno ti tako aktualni i gradski "momenti" koje je komentirala, kao predstavnica građana, dramska umjetnica Nataša Dangubić. Tradicionalno, otvorenje nije moglo proći bez kneza kojeg je glumio Nikša Butijer, a bile su tu i Linđovke, te FA Linđo.

Otvorenju su prisustvovali mnogi uzvanici, međuostalim, predsjednik Sabora Gordan Jandroković, izaslanica predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović Renata Margaretić Urlić, izaslanica predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović, apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj, mons. Giuseppe Pinto, saborski zastupnici i europarlamentarci te brojni drugi.

Pod ravnanjem pomoćnika za glazbeni program, maestra Tomislava Fačinija, glazbu su izveli Zagrebačka filharmonija, Dječji zbor WDR-a iz Dortmunda, Akademski zbor Pro musica iz Mostara, Dubrovački komorni zbor, Mješoviti zbor Libertas i ženska klapa Folklornog ansambla Linđo.

U nastavku u cijelosti prenosimo i govor gradonačelnika Mata Frankovića povodom otvorenja Igara.

"Poštovane gospođe i gospari, uvaženi gosti,

Ponovo je došlo ono doba od godine kada se u Dubrovniku u potpunosti prepuštamo naletima nadahnuća, kreativnosti i talenta...kadaključe’ od našeg Grada predajemo umjetnicima koji će nas narednih 40 dana oduševljavati svojim umjeteonstvom - notama, stihovima, dramom, plesom....

Bit će to prigoda da se u ovim bremenitim i brzim vremenima okrenemo stvaralaštvu, da kratko predahnemo gledajući kako Muze nadahnjuju svoje štićenike, kako umjetnici šalju svjetlost u dubine ljudskog srca.

Jer umjetnici nas potiču da uvijek tražimo nove doživljaje, išćemo nove životne zaplete, žudimo za novim spoznajama, uče nas da propitujemo sebe i društvo oko nas. Oni su glas svoga vremena i ogledalo u koje se trebamo zagledati kako bi se otkrili. Ovo je vrijeme da se i mi Dubrovčani sagledamo realno i s dužnom skromnošću.

Lijepo je što se dičimo našim Gradom i naslijeđenom baštinom.Hvalospjevi na račun ljepote našega Grada od strane inozemnih medija, priznanja i oduševljenje turista nisu nam više ni novost, niti nas, bez lažne skromnosti, iznenađuju.

No, kamen, ma kako čvrsto i lijepo isklesan bio,ne čini grad. Grad su njegovi ljudi.

Više puta u povijesti Hrvatskog naroda upravo su ljudi izdizali naše gradove kao Feniks iz pepela i zato, prisjetimo se….

Odustajem od svih traženja pravde, istine, odustajem od pokušaja da ideale podredim vlastitom životu, odustajem od svega što sam još jučer smatrao nužnim za nekakav dobar početak, ili dobar kraj. Vjerojatno bih odustao i od sebe sama, ali ne mogu. Jer, tko će ostati ako se svi odreknemo sebe i pobjegnemo u svoj strah?

Grad - to ste vi! - Siniša Glavašević, Priča o Gradu

S ovim Vas mislima, dragi gosti i uzvanici, dragi umjetnici pozivam na promišljanje sadašnjosti

Uistinu, Grad to smo svi mi, mi ovdje večeras, vi u svojom domovima, i svi oni koji u dalekom svijetu nose Grad u svojim srcima. Ovom Gradu dugujemo hrabrost, dugujemo mu otvorenost!Tražimo više!Stremimo boljemu!Ali zadržimo skromnost i poniznost.

Ljudska priroda je takva da sjaj srebra i zlatačovjeka zaslijepe, učineda se odaje pohlepi. Čovjek se onda prepušta oholosti, a oholost vodi u propast. Jer mnogi tada zaborave na zajednicu, na opće dobro.

Ali, jednako tako čovjekovih vrlina je više nego što mu je mana. Upravo u nevolji čovjek se okreće svojim bližnjima, pruža riječ utjehe i ruku pomoći. Što izobilje razdvoji, nevolja će vazda ujediniti. Ali zašto i u blagostanju ne bismo bili složni i gledali se lijepo?!

Jer Grad prije svega mora biti mjesto života, rada, okupljanja i razvoja njegovih građana. Ako Grad bude po mjeri njegovih stanovnika, bit će privlačniji i našim gostima i posjetiteljima.

Kao gradonačelnik ustrajat ću stoga da Dubrovnik vratim njegovim građanima, da Gradu vratimo njegove mlade, djecu, da kreiramo okvir za ugodan i ispunjen život, popraćen kvalitetnom infrastrukturom.

To sam dužan činiti kako prema onima koji su nam ovaj grad ostavili na čuvanje, ali prije svega kako bismo osigurali budućnost našoj djeci i unucima.

Mi u svom Gradu najbolje znamo što nam treba, koji su naši problemi i na koji ih način želimo i možemo riješiti. Upravo zato, u Zagrebu pred središnjom vlašću, zagovaram i nastavljam se boriti da se lokalnim samoupravama daju veće ovlasti, ali i odgovornost u upravljanju vlastitom sredinom.

Vjerujem kako bi takav pristup i model upravljanja diljem Hrvatske u konačnici preokrenuo negativne trendove i pomogao da se Republika Hrvatska razvije onako kako svi želimo i očekujemo.

U tom pogledu i umjetnost je neizostavni diorazvoja jednog društva. Tehnologija i umjetnostdanas,gotovo partnerski, dijele isti sudbinski prostor civilizacijskog razvoja čovjeka.Stoga, otvorimo se, mijenjajmo se, prilagođavajmo se vremenima, budimo hrabri i odvažni, umjereni i mudri. Ine zaboravljajmo!

S tom mišlju, dragim gostima želim da se u Gradu osjećaju kao kod kuće: zadovoljno, ispunjeno i dobro došlo.

Poštovani sugrađani, dragi uzvanici, gosti, dragi prijatelji- proglašavam 69. Dubrovačke ljetne igre otvorenima. Živjeli!"

Objavljeno u Kultura
Stranica 1 od 2