Turizam je ubio Dubrovnik. Takvo bi vam razmišljanje, doduše, bilo oprošteno, ako ste posljednjih mjeseci čitali vijesti o Dubrovniku. Objavljivane su tako reportaže o nereguliranom dolasku kruzera zbog kojih bi se grad zatrpao gužvama, u redu bi se čekalo po pola sata da se izađe iz grada, a Dubrovčani su tvrdili kako smo postali "Disneyland".

U najnovijem putnom dokumentarcu The Telegrapha, njegovi su novinari otputovali u Dubrovnik u srcu sezone kako bi saznali "voli li ga se doista do smrti", piše The Telegraph.

Naišli smo na Game of Thrones ture, prometom začepljen ulaz u grad i lokalce koje su turisti pitali "u kojoj se zemlji nalazimo?". Ali, daleko od pogleda, pronašli smo "džepiće" predivne autentičnosti.

Aktivist

Marc van Bloemen

Marc van Bloemen preselio se s obitelji sedamdesetih u Dubrovnik iz Velike Britanije. Ukazuje na pretjeranosti u turizmu te se zalaže za poboljšanje života Dubrovčana.

"Svi žive od turizma. Prije 30 godina samo je 50 posto prihoda u Dubrovniku bilo od turizma. Imali smo tvornice, postolare, krojače i ostale zanate. Sada bih rekao da sto posto prihoda dolazi od turizma. Živimo u Disneylandu. I najmanji djelić grada mora biti iskorišten do maksimuma. Vrlo je teško dobiti dio tog kolača, ali im je zato privatni smještaj dao tu priliku. Turizam je prešao granice. Jednom me je gost s kruzera pitao u kojoj se zemlji nalazi. Uzvratio sam mu protupitanjem: Koji je danas dan? Ako je četvrtak, onda si u Belgiji. To je smiješno. Zamislite ne znati u kojoj ste zemlji. Ne odlazim više vani na kavu. Nijedan Dubrovčanin više ne ide u restoran. Kada biste pitali lokalca kada je zadnji put jeo vani u restoranu, vjerojatno će vam reći da je to bilo kada je pošao u pekaru ili uzeo sendvič".

Direktorica Turističke zajednice Grada Dubrovnika Romana Vlašić

"Ako nam puno ljudi dolazi u isto vrijeme, imamo problem. 2013. imali smo preko milijun putnika s kruzera, ali otada se i bolje organiziramo. Ove ćemo godine imati ispod 800 tisuća putnika s kruzera. Organizirat ćemo njihov dolazak bolje kroz tjedan, ali i cijelu godinu. Ako nemamo dovoljno trgovina koje su nam potrebne u svakodnevnom životu i ako sve pretvorimo u suvenirnice i sladoledarne, u idućih nekoliko generacija domaći ljudi neće ovdje više živjeti. Turisti žele vidjeti kako ljudi u nekom gradu zaista žive. Žele posjetiti pravi grad i vidjeti prave ljude i to nam mora biti glavni strateški cilj. Dubrovnik se često spominje u kontekstu mjesta s previše turizma. Amsterdam i Barcelona veliki su gradovi i pod pritiskom su tijekom cijele godine. Nekada smo prenapučeni, ali nismo u situaciji poput ova dva grada. Proljetno doba je u Dubrovniku predivno. Mnogo ga se puta može posjetiti bez gužvi i osjetiti se poput domaćeg stanovnika. Cijela Europa ide na godišnji tijekom ljeta i to se neće promijeniti. Samo sve trebamo dobro organizirati.

Vodič Game of Thrones ture

Ivan Vuković

Ivan je rođeni Dubrovčanin i radi kao vodič Game of Thrones tura.

"Kolege i ja organiziramo 18 tura dnevno. Game of Thrones najveća je tura koju se može napraviti po Dubrovniku. Na tisuće ljudi posjećuje nas zbog Game of Thronesa. Prije tri godine počeo sam turistima nuditi fantaziju i činjenice, miješajući srednjovjekovnu povijest, dubrovačku povijest i Game of Thrones. Game of Thrones je vrlo dobro povezana s dubrovačkom srednjovjekovnom povijesti. Sretni smo što nam u Grad dolaze HBO i Disneyland i čine nam besplatnu promociju. Imam dojam da će ovo sve trajati najmanje deset godina. Kada sam prije 15 godina počeo raditi kao vodič, preklinjao sam ljude da dođu u Dubrovnik. Sada ih preklinjem da idu negdje drugo. Posljednji put kada smo zaključali vrata od Pila, bilo je za Napoleona. Zatim smo ih zaključali tijekom rata, a jedini put nakon toga zbog scene s Jamiejem Lannisterom iz Game of Thronesa."

Više pročitajte ovdje.

Objavljeno u Vijesti

Britanski niskotarifni zračni prijevoznik Jet2 (LS/EXS) u svom ljetnom redu letenja za 2019. godinu najavljuje pojačanje na sezonskim linijama iz Manchestera i Londona za Dubrovnik. Linije Manchester - Dubrovnik i London (zračna luka Stansted)- Dubrovnik trenutačno u ljetnom redu letenja 2018. godine imaju po četiri leta tjedno, odnosno utorkom, četvrtkom, subotom i nedjeljom. Za ljetnu sezonu 2019. godine na obje linije najavljeni su dodatni letovi i to svakog petka, piše Avioradar.hr.

Na obje linije očekuju se zrakoplovi tipa Boeing 737-800 (na slici), premda na liniji iz Manchestera ove godine često doleti i veći zrakoplov tipa Boeing 757-200.

Pored ove dvije linije Jet2 ima u ponudi iz Dubrovnika i letove za Belfast, Birmingham, East Midlands, Edinburgh, Glasgow, Leeds/Bradford i Newcastle.

Objavljeno u Vijesti

Hrvatska muška juniorska vaterpolo reprezentacija na Svjetskom prvenstvu nakon jučerašnjeg poraza igra razigravanje od petog do osmog mjesta.

Hrvatska se nakon prvog poraza na Svjetskom prvenstvu uzrasta do 18 godina natječe u razigravanju, koje će odlučiti o konačnom poretku od petog do osmog mjesta. Snage su danas odmjerili s vršnjacima iz Crne Gore i stigli do uvjerljive pobjede, rezultatom 15:10.

Pobjednik je bio poznat već na poluvremenu kada je Hrvatska vodila sa 7:2. Do kraja susreta prednost se nije smanjila i sutra Hrvatska igra susret za peto mjesto na prvenstvu protiv Italije. Po tri pogotka postigli su Marko Radulović i Branimir Herceg.

SP U18, razigravanje:

Hrvatska – Crna Gora 15:10 (2:1, 5:1, 3:4, 5:4)

Objavljeno u Sport

Popularni američki pop rock sastav OneRepublic stigao je u Hrvatsku.

Nakon što su tjedan dana proveli u Rimu, gdje su pisali i snimali nove pjesme, bend je danas stigao u Dubrovnik, o čemu je pjevač Ryan Tedder svoje fanove izvijestio na InstaStoryju.

2

Otkako su danas stigli, frontmen grupe objavio je već nekoliko fotografija iz Lijepe Naše, kojima je dao do znanja svojim fanovima da je Hrvatska predivna te da je i službeno zakon.

4

S obzirom na to da je njihov idući koncert tek 31. kolovoza, u Hrvatskoj će se vjerojatno zadržati neko vrijeme, a kako je Tedder krenuo na Instagramu, njihovi obožavatelji, kojih ima i u Hrvatskoj, sasvim sigurno će doći na svoje, piše Index.hr

Objavljeno u Lifestyle

Nakon priopćenja djelatnika Domusa Christija u kojem su se očitovali o stanju u Domu za starije i nemoćne osobe apeliravši kako je izneseno niz neistina od strane njihove kolegice Mirjane Raguž te povrijeđen Pravilnik o poslovnoj tajni, oglasila se i sama Raguž. Propćenje prenosimo u cijelosti:

"Javljam se povodom sramnog potpisa, mojih kolegica ili pak jedne osobe, prema saznanju nekih medija. Ako je ustina dotična gospođica će se prepoznati.

Kaže ili kažu da sam oblatila, dom i uništila toplinu i kolegijalnost i da se nalaze pod stresom i djelatnici i korisnici. Navodi ili navode da je gospođa Ravnateljica na raspolaganju svima 24 h što nije točno.

Znaju dobro da stjenice prisutne oko 6 godina i da smo odavno tražile da se to sanira jer smo živile u neopisivom strahu, da ih ne odnesemo doma. Zadnjih godinu i pol nešto se čini ali bez uspjeha.

Onoga momenta kada sam ih odnijela u svoj stan, prvo sam zatražila pomoć od ravnateljice međutim ona me odbila rekavši da je ne uznemiravam i da je stjenice možda donio moj sin iz Norveške.

Pošto sam treći put stradala u ovoj ustanovi, odlučila sam progovoriti javno i nije mi žao, pod cijenu života. Opet bih isto napravila, jer je istina i pravda na mojoj strani, potpisane kolegice. Pitam se dali cete me moći pogledati u oči kada se sretnemo. Ja vas hoću sigurno!

Mirjana Raguž"

Objavljeno u 4 ispod

U jučerašnjoj teškoj prometnoj nesreći koja se oko 19,30 sati dogodila na predjelu Prijevor u blizini Dubrovnika, smrtno je stradao 62-godišnji hrvatski državljanin.

Do prometne nesreće je došlo kada je 62-godišnjak, upravljajući motociklom dubrovačkih registracijskih oznaka, krečući se iz pravca Mokošice u smjeru Dubrovnika, izlaskom iz lijevog zavoja, izgubio nadzor nad motociklom, udario u uzdignuti nogostup, a potom u metalni stup prometnog znaka. Uslijed udara, motociklist je pao u raslinje na dubinu od oko 3 metra i smrtno stradao na mjestu događaja, dok se motocikl zapalio.

Osim djelatnika policije na mjestu događaja intervenirali su i djelatnici hitne medicinske pomoći i dubrovački vatrogasci.

Za vrijeme trajanja očevida, promet navedenom dionicom ceste odvijao se naizmjenično, uz regulaciju policijskih službenika.

Objavljeno u 4 ispod

Od 19. do 26. kolovoza 2018. djeca iz župa Drvar i Bosansko Grahovo u Banjolučkoj biskupiji bit će gosti Dubrovačke biskupije na ljetovanju u Slanom.

Najzaslužniji za ovo plemenito djelo je don Stanko Lasić, katedralni župnik u Dubrovniku, koji je zimus pozvao djecu na ljetovanje u Slano prilikom hodošašća vjernika iz Drvara i Grahova sv. Vlahi u Dubrovnik.

Djeca će biti smještena u kući Dubrovačke biskupije u Slanom, a osim kupanja, igara i duhovnih točaka predviđen je i posjet Dubrovniku i Stonu.

Proteklih godina djeca i mladi iz župa Drvar i Grahovo bili su na ljetovanju u Postirama na otoku Braču i na otoku Prviću kod Vodica, a ove godine im je dobročinitelj Dubrovačka biskupija, piše Laudato.hr

Objavljeno u Vijesti

Putnica iz Italije, koja je prvi put došla u Dubrovnik, kazala je kako je ovo strašno te naglasila da je više puta bila u Grčkoj i da nikad nije vidjela ovakav način ukrcaja/iskrcaja putnika, piše Dnevnik.hr.

Putnici koji su u petak navečer pristigli u Dubrovnik istoimenim Jadrolinijinim brodom iz Barija ostali su pri iskrcavanju neugodno iznenađeni. Kako nam je javila čitateljica, putnici su iz broda morali izlaziti kroz garažu te se probijati s prtljagom između vozila.

Putnica iz Italije, koja je prvi put došla u Dubrovnik, kazala je kako je ovo strašno te naglasila da je više puta bila u Grčkoj i da nikad nije vidjela ovakav način ukrcaja/iskrcaja putnika. Kako je sve izgledalo pogledajte ovdje

Objavljeno u Vijesti

Neven Jerković u turizmu radi već okruglih 50 godina. Bio je u njemu praktički od samih početaka te još uvijek daje vlastiti doprinos voleći ovaj posao i razumijevajući temeljne postulate 'zanata'. Za čitatelje Nportala ovaj dugogodišnji turistički djelatnik usporedio je nekadašnji 'momenat' u turizmu s onim današnjim, ali i prokomentirao nedavni sukob između gosta i ugostitelja u baru na Lokrumu. Što nam je sve otkrio, pročitajte u ovotjednim Raguzarijama.

Već ste 50 godina u turizmu. Kako je to izgledalo kada ste tek počeli? Možete li usporediti sa sadašnjom situacijom?

U turizmu sam počeo raditi 1968. i tada je to zapravo bila jedna revolucionarna, nova stvar. Ipak se tada razvijao za vrijeme komunizma u kojemu je otvaranje granica bilo nešto spektakularno i veliki prijelom u društvenom životu, ali i načinu ponašanja. Turizam je u početku bio sumnjiva stvar i smatralo se da u njemu rade ljudi niskog morala. Povezivao se s radom u gostionicama i sličnim mjestima. Sve je bilo časnije i poštenije nego raditi u turizmu. Primjerice, puno Župljana nije htjelo raditi u ovoj branši, nisu vjerovali da će jedan veliki Hotel Orlando netko moći napuniti gostima. Držalo se sve strance sumnjivcima, špijunima, neprijateljima države i društva. Tada je bilo radne snage, ali ljudi nisu imali povjerenja.

Studirao sam brodogradnju i volio sam je, ali turizam mi je bio bliži pa sam se na njega orijentirao i radim u njemu i danas. Pored toliko nezaposlenosti, profil moga znanja malo tko u Dubrovniku ima. Dobro poznajem područje od Bukurešta, Sofije, Skoplja, Makedonije, Albanije do Crne Gore, Kosova. Malo je tko to uopće imao prilike upoznati, a ja to radim već tridesetak godina. Dosta je naporno, jako puno putujem, godišnje provozim oko 70 tisuća kilometara. Zdravlje me još služi, a i volim ovaj posao, to me drži.

Često upravo goste s kruzera 'okrivljujemo' za svakodnevne gužve u Gradu, spočitavamo im da ništa ne troše kod nas. Leži li 'krivnja' u njima i kako ih mi dočekujemo?

Uvijek kažem da smo jučer s pučkih kuhinja prešli naglo u visoki standard i tako izgubili mjeru. Istražujući povijest dubrovačkog turizma jasno je da je početak vezan za brodarske kompanije i njihove brodove na kružnim putovanjima. Kada se nije ni znalo što je turizam, brodovi su dovodili turiste. I dan danas ove kompanije ulažu ogromna sredstva i prodaju svoje aranžmane. Mi se time najviše okoristimo bez imalo ulaganja. Prve brodove nakon svih ratova dočekali smo kao spasitelje, s muzikom, cvijećem, snimale su to televizije, da bi danas na njih gledali mrko, preko oka, jer su nam 'upropastili' život. Zapravo, oni su nam omogućili da Dubrovnik ima ovo što imamo. Jedna smo od rijetkih sredina koja ovako dobro živi i koja treba sve veći broj radnika.

Prije tri godine dosegli smo maksimum od milijun putnika s kruzera i otada smo malo zbog situacije s Venecijom i otvaranja drugih luka, došli na 700 tisuća. Broj putnika na kružnim putovanjima smanjen je za 30 posto. A, koliko smo smanjili gužve na cestama? Nimalo. Dakle, pravdamo gužve gostima s kruzera. Smatram da kruzeri dovode u Grad goste visoke platežne moći. Turizam se ne smije mjeriti po boji, kože, naciji ni po dubini džepa. Svaki posjetitelj je dobrodošao. To je osnovni postulat turizma, ne smijemo biti sluge, ali moramo biti dobri domaćini. Ako smo se već opredijelili baviti se turizmom, moramo poštovati njegove osnovne postulate. Brodovi na kružnim putovanjima jesu jedan od faktora zbog kojih imamo problema s gužvama u gradu, ali nisu jedini niti presudni. Brodovi su se nešto bolje i rasporedili pa je manji pritisak na grad. Nismo otkrili uzrok gužvi. Nažalost, ne koristimo znanja koja ovaj Grad ima.

Gužve su prisutne i kada kruzera nema. Je li problem u porastu gostiju u privatnom smještaju?

Ne bih uperio prst ni u koga. Jedino što mogu tvrditi da smanjenje jednog segmenta - dolazaka gostiju s kruzera, nije ništa pomoglo u smanjenju gužvi. Još uvijek ne znamo tko nam stvara gužvu, kao ni što nam je isplativije raditi. Protiv sam toga da dijelimo goste. Svi su oni potrošači - i onaj koji pojede sladoled i onaj koji kupi krzno. Imamo ljude koji se bave istraživanjima i promjenom mode izlazaka u grad. U moje doba doma smo svi bili u 20 sati, a danas mladi u te ure još ne znaju kamo će. Najveća opterećenost stare gradske jezgre je oko 22 sata kada gosti s kruzera nisu više tu. Kada se problem dijagnosticira, lako mu je dati lijek, a mi smo još daleko od dijagnoze i bojimo se.

Nedavno je na Gradskom vijeću predstavljena „Strategija razvoja turizma i odredbe o kruzing-turizmu na području grada Dubrovnika do 2025.". Rasprava se, međuostalim, ponovno svela na problem kruzera.

Pogrešno pristupamo problemu. Ne idemo objektivno, već emotivno. Mislimo da ćemo zabivši glavu u pijesak riješiti problem. Moramo podići kvalitetu naše ponude, ali i kriterije. Tako ćemo eliminirati ono što nam ne služi na čast.

Kakvom biste ocijenili ponudu koju Dubrovnik pruža gostima? Nemamo praktički ni originalni dubrovački suvenir.

Gosti s kruzera dolaze iz Münchena, Londona, New Yorka i treba se zapitati, iz njihove pozicije, što je to što bi on u Dubrovniku kupio, a da tamo već nema? Volim otići na Ohrid gdje se kupuju ohridski biseri i tamo ljudi ciljano odlaze. U Dubrovniku, nažalost nema nečega autentičnog. Nekada su gosti dolazili kod nas kupiti Vegetu. Potrebno je brendirati suvenire, a za to treba uložiti velike novce. Kod nas se može pronaći visokokvalitetnih proizvoda za koje nitko ne zna. Kada to gost donese doma, pitat će ga što je to kupio?

Veliki je problem u Gradu i što se ne može plaćati stranim valutama. Turisti nekada odluče radije ne promijeniti novce nego se time 'tramakavat' i onda ih kod nas ni ne potroše. Dubrovnik jest brend, ali nismo jedini lijepi i pristupačni. Puno toga naplaćujemo više nego što vrijedi i kad tad će nam se to dugoročno odbiti od glavu. Imamo jaki brend s malim kapacitetima. Još uvijek za nas postoji daleko veći interes nego što ga nudimo. Imamo vrhunski, svjetski proizvod u koji je utkano znanje i tradicija. U turizmu smo velemajstori, ali ne smijemo sve ono dobro što stvaramo eliminirati malim glupostima i ekscesima.

Medijske stupce pune vijesti o jačanju Turske i Grčke te se ističe kako možemo zaboraviti na dvoznamenkasti turistički rast. Ima li razloga za bojazan?

Kako je njima svanulo 91.', a nama smrklo, tako je sada nama svanulo, a njima smrklo i to se ciklički ponavlja. Dolazimo u fazu stabilizacije koja će nas dovesti do nekih realnih brojki i rezultata. Dosadašnji turistički skokovi ipak su malo nerealni. Racionalizacija će dovesti do optimalnog broja turističkog prometa. Moramo se zaustaviti na objektivnim brojkama, to je normalno i toga se ne treba bojati. Turska i Grčka imaju sasvim drukčiju ponudu nego mi. Naš proizvod ima svoje tržište, moramo mu se posvetiti, maksimalno ga zanatski odraditi i ne bojati se budućnosti. Turizam u Dubrovniku ima veliku budućnost. Dobro smo izabrali, samo šteta je što ne izrađujemo vlastite suvenire i ne brendiramo ih. Nemojmo tražiti uzroke u gostima nego u nama. Zašto gost kod nas ne troši kao u Veneciji? On je novac sa sobom donio. Pravdamo se jer je očito 'car gol'. Nismo objektivni, postali smo puni sebe i svatko se danas u Dubrovniku bavi turizmom, a za to je potrebno i nešto edukacije.

Dotaknimo se i nedavnog incidenta u baru na Lokrumu prilikom kojeg je ugostitelj ošamario gosta jer mu je vrijeđao nećaka i ponašao se bezobrazno. Na Pagu su gosti namlatili ugostitelja. Je li gost uvijek u pravu, kako se postaviti u takvoj situaciji?

Prije 50 godina su me učili da je gost uvijek u pravu. Ali, tijekom svih ovih godina u turizmu došao sam do saznanja da gost nije uvijek u pravu, da on mora prihvatiti određena pravila ponašanja, s dostojanstvom se odnositi prema ugostiteljskom osoblju. Primjerice, konobar nije sluga, moramo ga prihvatiti s dostojanstvenim manirima i s uvažavanjem gledati na njegov posao. I on ima živce i kad tad mora 'ispaliti'.

Smatram da se među turistima uvijek nađe jedan do dva posto onih koji jedva čekaju svoje niske porive na nekome iskaliti te smatraju osoblje slugama i da se prema njima mogu ponašati kako god žele jer plaćaju uslugu. U turizmu postoji piramida potrošača i putnika. Oni na vrhu imaju novaca, a što se niže spuštamo po piramidi, ti su gosti sve manje platežne moći. Većina novopridošlih turista nije nikad putovala. Imao sam situaciju da je gost na švedskom stolu uzeo rukom komad mesa, probao ga, nije mu se svidio i vratio ga je natrag. Kako reagirati? Gosti koji su vidjeli, logično, ne žele više jesti iza njega. A, opet dogodi se da stave na pjat količinu hrane 'da te muka uhvati' i pojedu samo malo. To su bahata ponašanja koja iritiraju, a nemamo mehanizme kojima bi ih regulirali. Primjerice, onome tko ne pojede to što je nakrcao na pjat, treba mu naplatiti. To je vrsta gostiju koja diže živce i kad tad ugostitelj pukne. Svi smo mi ljudi, ma i automati puknu.

Poznavajući Đanija Banovca iz bara s Lokruma, znam da je fin i kulturan momak. Tamo je primio tolike goste, a 0,01 posto je uvijek 'škarta' u proizvodnji. Svaka proizvodnja dopušta 1 do 2 posto 'škarta'. Zašto u nas nema tolerancije da se nekad može učiniti neka glupost? Ne znam točno o čemu se radilo, ali sigurno je bila riječ o nekorektnom ponašanju gosta. Realno, ugostitelj nema razloga započeti incident osim ako gost nije nešto porazbijao ili oštetio. E, tada ugostitelj ispada kriv, a turist ga je iziritirao. A, ovo na Pagu što su gosti natukli ugostitelja, potvrđuje da postoje gosti koji nemaju granica, a mi nemamo mehanizme da se od njih obranimo. Gosti to nemaju pravo činiti, a nije kriv domaćin. U dubrovačkom biću nije nered. Navikli smo da nam je sve čisto i uredno i da se sa svakim ophodimo lijepo. Logično da nam pukne film kad vidimo budalu koja se ponaša na prostački način koji omalovažava. To su incidentne situacije koje nisu ogledalo našeg ponašanja.

Objavljeno u 4 ispod

Podaci oglasnika Crozilla.com pokazali su kako su prosječne oglašavane cijene stanova tijekom srpnja zabilježile gotovo 7 posto više vrijednosti nego u istom mjesecu lani.

U odnosu na prošlu godinu, najveći porast cijena zabilježen je na Jadranu, a pritom prednjače Senj, Šibenik, Split i Pula. Niže godišnje vrijednosti zabilježene su tek u rijetkim gradovima u unutrašnjosti poput Bjelovara i Slavonskog Broda.

U usporedbi s cijenama stanova iz 2016. godine, zabilježen je porast od oko 11 posto, a pritom su najviše razlike zabilježene u Šibeniku, koji bilježi gotovo 32 posto više vrijednosti, te u Dubrovniku i Splitu gdje razlika iznosi 26 posto.

Srpanjske su cijene, u odnosu na isti mjesec 2015. godine porasle za 10,3 posto, a u tom su razdoblju najveće promjene zabilježene u Šibeniku gdje je cijena porasla za 39 posto.

Najveći mjesečni porast tijekom srpnja je na oglasniku Crozilla.com zabilježen u Splitu u kojem su cijene stanova bile 2,1 posto više, a za kvadratni se metar u prosjeku tražilo 2776 eura, što je čak 19,6 posto više nego u istom mjesecu lani.

Podaci oglasnika Crozilla.com pokazali su kako je Dubrovnik i u srpnju ostao grad s najvišim cijenama stanova. Naime, kvadratni je metar oglašavan po cijeni od 3871 eura, što predstavlja mjesečni porast od 0,1 posto i godišnji od 2 posto.

Jedini grad na moru u kojem su zabilježene niže mjesečne vrijednosti u srpnju je bio Umag u kojem je zabilježen pad od 0,4 posto. Prosječna tražena cijena tamošnjih stanova iznosila je 2024 eura po kvadratnome metru, što je 2,4 posto više nego u istom mjesecu lani.

Objavljeno u Vijesti
Stranica 1 od 72