Od sutra počinje novo označavanje goriva na benzinskim postajama diljem Hrvatske. Na svakom pištolju za gorivo i mjernom uređaju stajat će posebne oznake o vrsti goriva i udjelu biogoriva u njima, izvijestili su iz HGK te dodali da će benzinska goriva biti označena krugom, dizelska kvadratom, a plinovita alternativna goriva rombom.

Uz svaki motorni benzin stajat će oznake poput E5, E10 ili E85 (standardizirana kružnica i slovno-brojčana oznaka). One će potrošačima govoriti koliki je maksimalni postotak etanola u gorivu (E5 do 5 posto, E10 do deset posto itd.), odnosno biogoriva u gorivu, pojašnjavaju, piše Index.

Ako imate starije vozilo, pitajte distributere koju količinu biogoriva podnosi njihov automobil

"Preporuča se da vlasnici svih starijih vozila pitaju distributere koju količinu biogoriva podnosi njihov automobil jer mnogi motori automobila ne reagiraju najbolje na više vrijednosti etanola, koji može nagrizati određene materijale poput plastike, gume ili aluminija.

Prema svim izvorima, najčešća oznaka goriva na hrvatskom tržištu će biti E5, što znači za motor najmanje agresivnih do 5 posto etanola u gorivu. Procjenjuje se da u Njemačkoj 80 posto svih automobila može koristiti E10 goriva bez većih problema", istaknuo je Igor Grozdanić iz Sektora za energetiku i zaštitu okoliša Hrvatske gospodarske komore, dodavši kako se isti princip odnosi i na dizelska goriva.

I kod dizela, provjerite usklađenost s vozilom

"S njima i njihovim označavanjem će biti ista procedura kao i s benzincima, ali s jednom razlikom. Dizelska goriva bit će označavana kvadratom i slovno-brojčanim oznakom, primjerice B10. U ovom slučaju B10 znači do 10 posto udjela biogoriva. Kvadratom i slovnom oznakom XTL označit će se sintetička dizelska goriva koja nisu dobivena iz sirove nafte. Kao i kod motornog benzina, odnosno etanola, i kod dizela i njegove bio komponente također će trebati provjeriti usklađenost s vozilom koje imate", upozorio je Grozdanić.

Nove oznake koristit će se u cijeloj Europskoj uniji, ali i šire

Za plinovita goriva oznake su vrlo jednostavne i signaliziraju o kojem se tipu goriva radi. Koristit će se romb kao simbol za plinovita goriva, slovno-brojčana oznaka H2 za vodik, CNG za stlačeni prirodni plin, LNG za ukapljeni prirodni plin te LPG za ukapljeni naftni plin. To su ujedno alternativna plinovita goriva.

Nove oznake bit će postavljene i u neposrednoj blizini čepa spremnika za gorivo na novim vozilima, a bit će prezentirane i u priručnicima za nova vozila, kao i kod distributera vozila.

Osim u svih 28 zemalja Europske unije, ove oznake će se koristiti na Islandu, u Lihtenštajnu, Norveškoj, Makedoniji, Srbiji, Švicarskoj i Turskoj.

Objavljeno u Vijesti

Zamjenica župana Žaklina Marević sudjelovala je danas u proslavi Dana Ekonomske i trgovačke škole u Dubrovniku. U sklopu programa proslave pod nazivom ”105 i 5”, učenici su se osvrnuli na 105 godina škole, ali i pet godina članstva Hrvatske u EU.

Naglasak programa bio je na izazovima koje čekaju učenike u europskom društvu, kao i vrijednosti i boljitak koji je EU donijela Hrvatskoj. Učenici su se osvrnuli i na nekoliko EU projekata u kojima škola sudjeluje, a svoja iskustva s EU institucijama prenijela im je bivša učenica Elizabeta Ćormehić.

Zamjenica Marević učenicima je prezentirala predstavnički ured Dubrovačko-neretvanske županije u Bruxellesu i sve aktivnosti koje on provodi.

Objavljeno u Vijesti

U sklopu Europskog dana suradnje, koji se obilježavao 28. rujna, djelatnice Razvojne agencije Dubrovačko-neretvanske županije DUNEA-e, Ivana Prce i Olja Trković, učenicima osmog razreda Osnovne škole Cavtat održale su kratko predavanje ‘Europska unija – zemlje i suradnja’, kviz znanja i natjecanje u pripremi EU projekata.

U cilju promocije Europskog dana suradnje, učenici su se u trajanju od dva školska sata imali prilike upoznati s projektima koje provodi DUNEA u sklopu međunarodnih projekata programa INTERREG, te njihovih aktivnosti koje povezuju europske organizacije, regije i stanovnike.

Nakon predavanja, uslijedila je kratka vježba „Od ideje do projekta“ s nagradama za tim koji osmisli najbolji projekt, te kviz znanja s nagradom za najboljeg sudionika. Učenicima je bilo dopušteno korištenje i pretraživanje interneta u potrazi za odgovorima. Najboljim projektom, u kojem učenici zaista mogu sudjelovali i sami pokrenuti suradnju, proglašena je ideja o ‘razmjeni i sadnji cvijeća iz Francuske’ u dvorištu OŠ Cavtat.

Objavljeno u Vijesti

Župan Nikola Dobroslavić sudjeluje na sastanku povjerenstva za građanstvo, upravljanje, institucijske i vanjske poslove Europskog odbora regija u Ateni.

Članovi Povjerenstva raspravljaju o migracijama te o ulozi regija i gradova u istima. Sastanku nazoče i povjerenik Europske komisije Dimitros Avramopolus te stručnjaci iz područja migracija.

Zbog sve veće međuovisnosti na svjetskoj razini te demografske dinamike i nestabilnosti u europskom susjedstvu, migracije će i nadalje biti dugoročni izazov za Uniju. Europska komisija predlaže da se povećaju financijske potpore za jačanje vanjske granice Europske unije, unaprijedi sustav azila te pojačaju upravljački napori i dugoročna integracija migranata.

Sveukupno, sredstva iz proračuna EU-a za upravljanje vanjskim granicama, migracije i priljev izbjeglica u budućem proračunskom razdoblju nakon 2020. godine, znatno će se povećati i iznosit će gotovo 33 milijarde eura, dok su za razdoblje 2014.-2020., iznosila 12,4 milijardi eura.

Sudionici sastanka su se također bavili temama kao vanjsko djelovanje EU u samom njezinom susjedstvu, zemljama u razvoju i ostatku, kao i o procesu proširenja EU na zemlje zapadnog Balkana u kontekstu činjenice da se te zemlje suočavaju s usporavanjem reformističkih mjera usmjerenih na pristupanje Uniji, kao i zbog posljedičnog širenja skepticizma među građanima.

Kroz fond za pretpristupnu pomoć Europska unija pomaže zemljama kandidatkinjama kao i potencijalnim zemljama kandidatkinjama da ispune kriterije za pristupanje te pridonosi ostvarenju općih europskih ciljeva ostvarenja stabilnosti, sigurnosti i prosperiteta u najbližem susjedstvu.

Objavljeno u Vijesti

rna Gora neće ući u Europsku uniju prije nego što se riješi pitanje školskog jedrenjaka “Jadran”. Proizlazi to iz odgovora Ministarstva vanjskih i europskih poslova o brodu koji Hrvatska bezuspješno pokušava vratiti iz Crne Gore, piše Večernji.hr

– MVEP u razgovorima s Crnom Gorom traži aktivan pristup rješavanju svih otvorenih pitanja, uključujući i sukcesiju vojne imovine. To je posebno dobilo na važnosti nakon što je Europska komisija jasno rekla da ni jedna država neće moći unijeti u EU neriješena bilateralna pitanja sa susjedima – kažu sa Zrinjevca.

Hrvatska i Crna Gora su, dakle, pred zaoštravanjem odnosa, a povod je neriješeni spor oko povrata velikog školskog jedrenjaka “Jadran”, od kojega hrvatska državna administracija ne odustaje. Naprotiv, pojačava pritisak na Crnu Goru. Jedrenjak “Jadran” potkraj 1990. otišao je u Boku kotorsku na remont i tako ostao u Crnoj Gori, premda mu je matična luka bila Split i ratna luka Lora. Nakon toliko godina, od sve flote koja je završila u Crnoj Gori, RH potražuje samo taj jedrenjak.

Da Crnogorci nisu organizirali proslavu 85. rođendana “Jadrana” i pozvali hrvatsku pjevačicu Vannu da uljepša proslavu, spor oko broda i dalje bi bio izvan očiju javnosti. No, hrvatski su mediji digli buru, držeći da je vrhunac bezobraštine da Vanna pjeva u čast oteta jedrenjaka, pa je Vanna ubrzo i otkazala nastup. Sve se tako složilo jer baš je prije ljeta iz MORH-a pokrenuta nova međudržavna prepiska između Hrvatske i Crne Gore. Ministar obrane Damir Krstičević svom je kolegi Predragu Boškoviću uputio tri pisma u kojima objašnjava definitivni stav – jedrenjak “Jadran” treba biti vraćen Hrvatskoj. Krstičević objašnjava kako će takav stav Hrvatske ostati nepopustljiv, no u duhu dobrosusjedskih odnosa Hrvatska je spremna na kompromis da školski brod “Jadran” ostane na raspolaganju i crnogorskim časnicima za obuku i školovanje, no mora biti vraćen u Split te će se na njemu vijoriti zastava RH. – Ne mogu se na brodu vijoriti dvije zastave – kaže Krstičević.

Prve reakcije Crne Gore na taj prijedlog bile su ignorirajuće. MVEP je u svibnju oštro reagirao i na isplovljavanje “Jadrana” prema Malti. U diplomatskoj prosvjednoj noti istaknuo je da je isplovljavanje broda na koji RH ima pravo vlasništva čin suprotan dobrosusjedskim odnosima, svojevrstan neprijateljski čin koji ruši dobre međusobne odnose.

Tada se i od Malte tražilo da otkaže gostoprimstvo “Jadranu” i posadi, koju je činilo 47 studenata i profesora Pomorskog fakulteta iz Kotora, no to se ipak nije dogodilo pa je na brodu održan službeni prijam za malteške vlasti. Slična prosvjedna nota i politički pritisak spriječili su isplovljavanje “Jadrana” u Veneciji u travnju prošle godine. Crna Gora se nakon svega ne usudi ploviti u blizini hrvatskog teritorijalnog mora. Ne uvaže li Crnogorci hrvatske zahtjeve, neće se baš naploviti ni ubuduće jer će “imati problem svaki put kada isplove”, kaže izvor blizak Banskim dvorima.

Hrvatska je nekoliko godina “primirila” spor oko Jadrana jer je bila zamoljena da bude na usluzi Crnoj Gori na putu u NATO. RH drži da je bila vrlo korektna pa sada od Crne Gore očekuje isto. Prije rata na teritoriju Hrvatske bilo je stacionirano i registrirano 89% ratne mornarice, a 11% u Crnoj Gori. S početkom rata 85% ratne mornarice završava u Crnoj Gori, a Hrvatska uspijeva zadržati samo 15%. U međuvremenu, Crna Gora rasprodala je ili poslala u rezališta veći dio te flote i tako ilegalno zaradila velik novac i bez provedene sukcesije.

Objavljeno u Politika

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike dana 2. kolovoza obavijestilo je Grad Dubrovnik da je prihvaćen prijedlog Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost o dodjeli bespovratnih sredstva u iznosu od 1.178.933,00 kune za projektni prijedlog „ReDu – provedba Programa izobrazno-informativnih aktivnosti o gospodarenju otpadom Grada Dubrovnika“.

U postupku dodjele bespovratnih sredstava u Operativnom programu „Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.“ Ministarstvo zaštite okoliša je kao posredničko tijelo razine 1 potvrdilo prijedlog Fonda, posredničkog tijela druge razine, o prihvatljivosti izdataka za predmetni projektni prijedlog.

Posljednja faza u postupku, stoji u dopisu kojeg potpisuje ministar Tomislav Ćorić, jest donošenje Odluke o financiranju te u konačnici potpisivanje ugovora o dodjeli sredstava.

Takozvane izobrazno-informativne aktivnosti sastavni su dio Plana gospodarenja otpadom za razdoblje od 2018. do 2023. godine koje je Gradsko vijeće usvojilo u svibnju. Program uključuju edukaciju javnosti kroz provođenje niza aktivnosti po pitanju unaprjeđenja sustava odvojenog prikupljanja otpada.

Objavljeno u Vijesti

Općini Konavle su za projektni prijedlog “Program izobrazno-informativnih aktivnosti o održivom gospodarenju otpadom općina Konavle, Župa dubrovačka i Dubrovačko primorje”, iz operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., dodijeljena bespovratna sredstva u iznosu od 435.162,58 kuna.

Predviđene aktivnosti obuhvaćaju izradu letaka, brošura, plakata, zatim specijalizirane internetske stranice, specijalizirane radijske reklame i emisije, televizijske reklame, organiziranje javnih tribina, obilježavanje značajnih datuma te promotivne materijale namijenjene turistima.

U sektoru raspolaganja otpadom Općina Konavle već je pripremila dodatne natječaje za nabavku neophodne opreme za provedbu projekta održivog gospodarenja otpadom, a u završnoj fazi je i priprema aplikacije za reciklažno dvorište.

Objavljeno u Vijesti

EU projekt iDEAL (DEcision support for Adaptation pLan) dio je programa Interreg prekogranične suradnje Italije i Hrvatske u čijem provođenju sudjeluje i Razvojna agencija Grada Dubrovnika - DURA. Projekt je vrijedan 799.191,80 eura, a za aktivnosti DURA-e osigurano je 135.318,00 eura.

Planirano trajanje projekta je od 01.siječnja 2018. do 30. lipnja 2019., a uz DURA-u, kao glavni partner projekta iz Hrvatske, sudjeluje Istarska Regionalna Energetska agencija IRENA, te talijanski partneri: Općina Pesaro, Općina Misano Adriatico, Regionalni nacionalni park "Coast dunes park from Torre Canne to Torre San Leonardo" i Sveučilište Iuav iz Venecije, koje će ujedno dati tehničku podršku projektu.

Cilj projekta iDEAL je poboljšanje sustava praćenja klimatskih promjena i planiranje mjera prilagodbe za rješavanje specifičnih učinaka na obuhvaćenim regijama, a jedan od krajnjih rezultata bit će izrada plana prilagodbe klimatskim promjenama. Istarska županija i Grad Dubrovnik bit će tako među prvima u Hrvatskoj koji će implementirati savjete Europske komisije koja potiče sve zemlje članice na prilagodbu klimatskim promjenama i izradu planova prilagodbe.

Cilj planova prilagodbe jest istražiti klimatske uvjete određenog geografskog područja te predložiti mjere prilagodbe budućim klimatskim uvjetima. Plan treba identificirati potencijalne promjene te procijeniti na koji će način takve klimatske promjene utjecati na ljudske aktivnosti, život i prirodu u zadanom geografskom području. Potrebno je istražiti koje mjere su najučinkovitije i kako se prilagoditi promjenama. U cilju donošenja objektivnih i optimalnih odluka, Sveučilište Iuav iz Venecije poslužit će se DSS (engl.Decision Support System) metodologijom kako bi izdvojili najracionalnija rješenja, uzimajući u obzir specifičnosti pojedine regije.

U okviru projekta iDEAL, do sada su održana dva sastanka s projektnim partnerima u Italiji na kojima su prezentirani trenutni rezultati te daljini koraci i aktivnosti potrebne za realizaciju ovog projekta.Također, definirana je komunikacijska strategija te promotivne aktivnosti koje će za cilj imati upoznavanje javnosti s detaljima i tijekom realizacije projekta.

Objavljeno u Vijesti

Hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu (EP) većinom su suglasni da Hrvatska u pet godina članstva u Europskoj uniji nije iskoristila mnoge prilike koje joj pruža taj savez.

Hrvatska u nedjelju obilježava pet godina članstva u Europskoj uniji, a tom prigodom hrvatski europarlamentarci, kojima iduće godine završava mandat nakon izbora za EP u svibnju, za Hinu su ocijenili postignuto i propuštene prilike tijekom tog razdoblja.

Zastupnik IDS-a i ALDE-a Ivan Jakovčić kaže da nije sporno da je članstvo u EU dovelo do niza pozitivnih pomaka u hrvatskom gospodarstvu i u društvu uopće.

“Već dvadeset godina govorim da je EU velika šansa za Hrvatsku, ali je pitanje jesmo li tu priliku sposobni iskoristiti”, dodaje ‘Nino’ Jakovčić.

Naglašava kako je proteklih pet godina pokazalo je da je Hrvatska samo djelomično uspješna u korištenju prednosti koje donosi članstvo u EU.

“Druge zemlje to rade bolje od nas i tu moramo napraviti veliki iskorak i promijeniti za Hrvatsku negativne trendove”, istaknuo je.

Nema neposredne koristi za građane

Njegov kolega iz ALDE-a Jozo Radoš (Glas) kaže kako je EU donijela Hrvatskoj određenu stabilost i bolje zakonodavstvo, ali tvrdi da nema mnogo neposrednih koristi koje građani osjećaju.

“Osim povećanja izvoza koje je nastupilo zbog otvaranja tržišta i smanjivanja carina i time poboljšalo poslovanje malih i srednjih poduzeća, kao i pojačane turističke aktivnosti zbog toga što je ovaj prostor postao stabilniji, nekih drugih velikih vidljivih pomaka za građane Hrvatske nema”, ističe zastupnik liberala.

Naglašava kako nije došlo do nekog povećanja standarda građana, dodaje kako je kvaliteta javnih servisa više-manje ostala ista, zaposlenost i plaće se nisu radikalno povećale, kao ni konkurentnost države i gospodarstva.

“Privlačenje stranih ulaganja je više-manje na razini otprije pet godina”, navodi Radoš.

S time se slaže i kozervativka Ruža Tomašić.

“Imamo priliku profitirati od nekih prednosti koje članstvo nosi poput bogatog jedinstvenog tržišta od pola milijarde ljudi, možemo koristiti mehanizme koji su nam dostupni da reformiramo državu, ali nam se ništa neće servirati na pladnju”, poručuje Tomašić.

Zaključuje kako je Hrvatska “slabo iskoristila pozitivne aspekte članstva i nije sigurna da će u tome biti išta uspješnija dok se ne sredi stanje u državi”.

Da smo uspješniji, mladi ne bi odlazili u Irsku

Marijana Petir (EPP) smatra kako je Hrvatska u pet godina članstva naučila što joj EU može dati, čime Hrvatska može uzvratiti, ali isto tako i gdje još postoji prostor za poboljšanje.

Naglašava i da je važno biti za stolom za kojim se odučuje. “S obzirom na velike mogućnosti koje Unija nudi te na važnost pitanja o kojima odlučuje, presudno je biti za tim stolom i pravovremeno reagirati”.

“Iako su nam na raspolaganju značajna sredstva iz europskih fondova i dalje ih nedovoljno koristimo, a moramo poraditi i na pravovremenoj primjeni europskoga zakonodavstva”, istaknula je Petir.

Biljana Borzan (SDP, socijalisti) prvih pet godina članstva ocjenjuje nešto uspješnijim od svojih kolega.

“Ukratko, Hrvatska je u pet godina članstva u EU postigla puno, ali ne koliko je mogla”, poručuje Borzan, a kao izvrstan primjer za to navodi gospodarstvo.

“Par godina po ulasku u EU Hrvatska je službeno izašla iz recesije i od tad naše gospodarstvo kontinuirano raste. Primjetan je snažan rast izvoza što je, između ostalog, rezultat činjenice da su hrvatske tvrtke počele djelovati na zajedničkom tržištu EU. Koliko god to dobro zvučalo, činjenica je da su ti rezultati postignuti uz očajno iskorištavanje EU fondova i bez značajnih strukturnih reformi”.

Zastupnica S&D-a ističe da su rast BDP-a i općenita gospodarska slika mogli biti “spektakularni” da je Hrvatska od raspoloživih 11,7 milijardi iskoristila barem pet umjesto jedne i pol milijardi eura.

“Tada bi i odljev radno sposobnih mladih ljudi u Irsku i druge zapadne zemlje zasigurno bio manji”.

Zastupnik zelenih Davor Škrlec naglašava kako Hrvatska bez članstva u EU-u ne bi imala na raspolaganju gotovo 10 milijardi eura za ulaganje u razna prioritetna područja koja je sama odabrala.

“Kada se oduzme razlika između sredstava koja imamo na raspolaganju i novca koji smo uplatili u EU proračun, kao i neiskorištene fondove, ostvarili smo 5-6 milijardi eura direktne financijske koristi zbog toga što smo članica”, ističe Škrlec.

Škrlec ipak dodaje kako Hrvatska nažalost “još uvijek nije dovoljno iskoristila okvire europskih politika za prilagodbu svog zakonodavstva i reforme koje su nužne za podizanje standarda građana, posebno kada su u pitanju ljudska prava, učinkovitost pravosuđa, zaštita okoliša, zaštita potrošača, gospodarenje otpadom”.

Hrvatska se vratila gdje joj je mjesto

Eurozastupnici HDZ-a, vladajućeg u Hrvatskoj, u razgovoru s Hinom uglavnom su isticali pozitivne efekte članstva.

Ivana Maletić izdvaja slobodan pristup jedinstvenom tržištu od pola milijarde stanovnika, sudjelovanje u zajedničkim programima razmjene znanja, istraživanja i tehnoloških dostignuća, korištenje povoljnih izvora financiranja te bespovratnih sredstava kohezijske i poljoprivredne politike.

“Upravo zbog sudjelovanja na jedinstvenom tržištu turizam postaje sve snažniji, a očekuje se snažniji rast i u proizvodnim djelatnostima”, naglašava Maletić.

Ističe i kako je Hrvatska u pet godina članstva uspjela izaći iz procedure prekomjernog deficita i po prvi put u povijesti ostvariti proračunski višak.

Ivica Tolić smatra kako je najznačajnije postignuće članstva nova pozicija Hrvatske na geopolitičkoj karti Europe.

“Hrvatska se naime vratila tamo odakle je na silu istrgnuta, bez odluke Hrvatskog sabora, 1918. Sigurno je da je Hrvatska tom prisilnom integracijom dugi niz godina nazadovala u gospodarskom, kulturnom, infrastrukturnom, društvenom, znanstvenom i u svakom drugom području”, rekao je zastupnik HDZ-a i EPP-a.

Tom bitnom geopolitičkom promjenom osigurani su uvjeti za izgradnju moderne i prosperitetne Hrvatske i otvorene su brojne mogućnosti napretka, ističe Tolić, no upozorava kako one do sada nisu iskorištene u svojoj punini iako je očito da pozitivnih pomaka ima, posebno u posljednje tri godine.

Zastupnica EPP-a i HDZ-a Željana Zovko smatra kako je ulazak Hrvatske u EU bio iznimno važan i emocionalan trenutak u novijoj hrvatskoj povijesti, a da je u ulaskom u veliku europsku obitelj “zaživio duh zajedništva”, piše Novo.hr.

Objavljeno u Vijesti

Župan Nikola Dobroslavić sudjeluje u radu povjerenstva Europskog odbora regija, za politiku teritorijalne kohezije i proračun EU, te na konferenciji: “Posljedice dugoročnog proračuna EU za razdoblje 2021.-2027., za lokalne i regionalne vlasti“.

Europska komisija je tijekom svibnja objavila prijedlog Višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021.-2027. godine, popraćeno nizom zakonodavnih prijedloga za sve programe EU-a za financiranje, koji imaju snažan utjecaj na investicijski kapacitet Unije.

Nakon što je imenovan izvjestiteljem za Mišljenje Europskog odbora regija o ovom pitanju, župan Dobroslavić sudjeluje u savjetovanju s mnogim zainteresiranim dionicima, regijama, gradovima, povjerenstvima Odbora regija, političkim skupinama kao i odborima Europskog parlamenta. Župan Dobroslavić u svom izlaganju govorio je o nedopustivim smanjenjima za zajedničku poljoprivrednu politiku i kohezijsku politiku koje bi moglo imati negativan učinak na sposobnost Unije da u budućnosti pomogne slabije razvijenim članicama.

Stav Odbora regija je da kohezijska politika ostane snažna kao što je i dosad bila te da se unaprijedi njezin učinak pomoću pojednostavjljenja pravila i boljeg povezivanja s drugim instrumentima financiranja. Također, osvrćući se na prijedlog Komisije za moguća stopiranja finaciranja sukladno razini vladavine prava u pojedinoj državi, župan Dobroslavić izrazio je bojazan u vezi s jačanjem uvjetovanosti i centralizacije postavljajući pitanje je li pošteno da regije i gradovi snose posljedice odluka koje donose njihove nacionalne vlade kao posljedice problema s kojima bi se te vlade mogle susresti s drugim vladama u odnosima s Europskom komisijom ili Vijećem. Izrazio je i potrebu za preispitivanjem prijedloga kriterija za financiranje pojedinih država prema visini BND, kao i o povećanju stope sufinaciranja projekata država članica i regija u okviru programa kohezijske politike.

Sudionici konferencije kojoj je prisustvovala i ministrica regionalnog razvoja i fondova EU, Gabrijela Žalac, imaju priliku za političku razmjenu mišljenja s povjerenicom Europske komisije za kohezijsku politiku Corinom Cretu, te stručnjacima iz ovog područja.

Objavljeno u Politika
Stranica 1 od 2