EU projekt iDEAL (DEcision support for Adaptation pLan) dio je programa Interreg prekogranične suradnje Italije i Hrvatske u čijem provođenju sudjeluje i Razvojna agencija Grada Dubrovnika - DURA. Projekt je vrijedan 799.191,80 eura, a za aktivnosti DURA-e osigurano je 135.318,00 eura.

Planirano trajanje projekta je od 01.siječnja 2018. do 30. lipnja 2019., a uz DURA-u, kao glavni partner projekta iz Hrvatske, sudjeluje Istarska Regionalna Energetska agencija IRENA, te talijanski partneri: Općina Pesaro, Općina Misano Adriatico, Regionalni nacionalni park "Coast dunes park from Torre Canne to Torre San Leonardo" i Sveučilište Iuav iz Venecije, koje će ujedno dati tehničku podršku projektu.

Cilj projekta iDEAL je poboljšanje sustava praćenja klimatskih promjena i planiranje mjera prilagodbe za rješavanje specifičnih učinaka na obuhvaćenim regijama, a jedan od krajnjih rezultata bit će izrada plana prilagodbe klimatskim promjenama. Istarska županija i Grad Dubrovnik bit će tako među prvima u Hrvatskoj koji će implementirati savjete Europske komisije koja potiče sve zemlje članice na prilagodbu klimatskim promjenama i izradu planova prilagodbe.

Cilj planova prilagodbe jest istražiti klimatske uvjete određenog geografskog područja te predložiti mjere prilagodbe budućim klimatskim uvjetima. Plan treba identificirati potencijalne promjene te procijeniti na koji će način takve klimatske promjene utjecati na ljudske aktivnosti, život i prirodu u zadanom geografskom području. Potrebno je istražiti koje mjere su najučinkovitije i kako se prilagoditi promjenama. U cilju donošenja objektivnih i optimalnih odluka, Sveučilište Iuav iz Venecije poslužit će se DSS (engl.Decision Support System) metodologijom kako bi izdvojili najracionalnija rješenja, uzimajući u obzir specifičnosti pojedine regije.

U okviru projekta iDEAL, do sada su održana dva sastanka s projektnim partnerima u Italiji na kojima su prezentirani trenutni rezultati te daljini koraci i aktivnosti potrebne za realizaciju ovog projekta.Također, definirana je komunikacijska strategija te promotivne aktivnosti koje će za cilj imati upoznavanje javnosti s detaljima i tijekom realizacije projekta.

Objavljeno u Vijesti

Hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu (EP) većinom su suglasni da Hrvatska u pet godina članstva u Europskoj uniji nije iskoristila mnoge prilike koje joj pruža taj savez.

Hrvatska u nedjelju obilježava pet godina članstva u Europskoj uniji, a tom prigodom hrvatski europarlamentarci, kojima iduće godine završava mandat nakon izbora za EP u svibnju, za Hinu su ocijenili postignuto i propuštene prilike tijekom tog razdoblja.

Zastupnik IDS-a i ALDE-a Ivan Jakovčić kaže da nije sporno da je članstvo u EU dovelo do niza pozitivnih pomaka u hrvatskom gospodarstvu i u društvu uopće.

“Već dvadeset godina govorim da je EU velika šansa za Hrvatsku, ali je pitanje jesmo li tu priliku sposobni iskoristiti”, dodaje ‘Nino’ Jakovčić.

Naglašava kako je proteklih pet godina pokazalo je da je Hrvatska samo djelomično uspješna u korištenju prednosti koje donosi članstvo u EU.

“Druge zemlje to rade bolje od nas i tu moramo napraviti veliki iskorak i promijeniti za Hrvatsku negativne trendove”, istaknuo je.

Nema neposredne koristi za građane

Njegov kolega iz ALDE-a Jozo Radoš (Glas) kaže kako je EU donijela Hrvatskoj određenu stabilost i bolje zakonodavstvo, ali tvrdi da nema mnogo neposrednih koristi koje građani osjećaju.

“Osim povećanja izvoza koje je nastupilo zbog otvaranja tržišta i smanjivanja carina i time poboljšalo poslovanje malih i srednjih poduzeća, kao i pojačane turističke aktivnosti zbog toga što je ovaj prostor postao stabilniji, nekih drugih velikih vidljivih pomaka za građane Hrvatske nema”, ističe zastupnik liberala.

Naglašava kako nije došlo do nekog povećanja standarda građana, dodaje kako je kvaliteta javnih servisa više-manje ostala ista, zaposlenost i plaće se nisu radikalno povećale, kao ni konkurentnost države i gospodarstva.

“Privlačenje stranih ulaganja je više-manje na razini otprije pet godina”, navodi Radoš.

S time se slaže i kozervativka Ruža Tomašić.

“Imamo priliku profitirati od nekih prednosti koje članstvo nosi poput bogatog jedinstvenog tržišta od pola milijarde ljudi, možemo koristiti mehanizme koji su nam dostupni da reformiramo državu, ali nam se ništa neće servirati na pladnju”, poručuje Tomašić.

Zaključuje kako je Hrvatska “slabo iskoristila pozitivne aspekte članstva i nije sigurna da će u tome biti išta uspješnija dok se ne sredi stanje u državi”.

Da smo uspješniji, mladi ne bi odlazili u Irsku

Marijana Petir (EPP) smatra kako je Hrvatska u pet godina članstva naučila što joj EU može dati, čime Hrvatska može uzvratiti, ali isto tako i gdje još postoji prostor za poboljšanje.

Naglašava i da je važno biti za stolom za kojim se odučuje. “S obzirom na velike mogućnosti koje Unija nudi te na važnost pitanja o kojima odlučuje, presudno je biti za tim stolom i pravovremeno reagirati”.

“Iako su nam na raspolaganju značajna sredstva iz europskih fondova i dalje ih nedovoljno koristimo, a moramo poraditi i na pravovremenoj primjeni europskoga zakonodavstva”, istaknula je Petir.

Biljana Borzan (SDP, socijalisti) prvih pet godina članstva ocjenjuje nešto uspješnijim od svojih kolega.

“Ukratko, Hrvatska je u pet godina članstva u EU postigla puno, ali ne koliko je mogla”, poručuje Borzan, a kao izvrstan primjer za to navodi gospodarstvo.

“Par godina po ulasku u EU Hrvatska je službeno izašla iz recesije i od tad naše gospodarstvo kontinuirano raste. Primjetan je snažan rast izvoza što je, između ostalog, rezultat činjenice da su hrvatske tvrtke počele djelovati na zajedničkom tržištu EU. Koliko god to dobro zvučalo, činjenica je da su ti rezultati postignuti uz očajno iskorištavanje EU fondova i bez značajnih strukturnih reformi”.

Zastupnica S&D-a ističe da su rast BDP-a i općenita gospodarska slika mogli biti “spektakularni” da je Hrvatska od raspoloživih 11,7 milijardi iskoristila barem pet umjesto jedne i pol milijardi eura.

“Tada bi i odljev radno sposobnih mladih ljudi u Irsku i druge zapadne zemlje zasigurno bio manji”.

Zastupnik zelenih Davor Škrlec naglašava kako Hrvatska bez članstva u EU-u ne bi imala na raspolaganju gotovo 10 milijardi eura za ulaganje u razna prioritetna područja koja je sama odabrala.

“Kada se oduzme razlika između sredstava koja imamo na raspolaganju i novca koji smo uplatili u EU proračun, kao i neiskorištene fondove, ostvarili smo 5-6 milijardi eura direktne financijske koristi zbog toga što smo članica”, ističe Škrlec.

Škrlec ipak dodaje kako Hrvatska nažalost “još uvijek nije dovoljno iskoristila okvire europskih politika za prilagodbu svog zakonodavstva i reforme koje su nužne za podizanje standarda građana, posebno kada su u pitanju ljudska prava, učinkovitost pravosuđa, zaštita okoliša, zaštita potrošača, gospodarenje otpadom”.

Hrvatska se vratila gdje joj je mjesto

Eurozastupnici HDZ-a, vladajućeg u Hrvatskoj, u razgovoru s Hinom uglavnom su isticali pozitivne efekte članstva.

Ivana Maletić izdvaja slobodan pristup jedinstvenom tržištu od pola milijarde stanovnika, sudjelovanje u zajedničkim programima razmjene znanja, istraživanja i tehnoloških dostignuća, korištenje povoljnih izvora financiranja te bespovratnih sredstava kohezijske i poljoprivredne politike.

“Upravo zbog sudjelovanja na jedinstvenom tržištu turizam postaje sve snažniji, a očekuje se snažniji rast i u proizvodnim djelatnostima”, naglašava Maletić.

Ističe i kako je Hrvatska u pet godina članstva uspjela izaći iz procedure prekomjernog deficita i po prvi put u povijesti ostvariti proračunski višak.

Ivica Tolić smatra kako je najznačajnije postignuće članstva nova pozicija Hrvatske na geopolitičkoj karti Europe.

“Hrvatska se naime vratila tamo odakle je na silu istrgnuta, bez odluke Hrvatskog sabora, 1918. Sigurno je da je Hrvatska tom prisilnom integracijom dugi niz godina nazadovala u gospodarskom, kulturnom, infrastrukturnom, društvenom, znanstvenom i u svakom drugom području”, rekao je zastupnik HDZ-a i EPP-a.

Tom bitnom geopolitičkom promjenom osigurani su uvjeti za izgradnju moderne i prosperitetne Hrvatske i otvorene su brojne mogućnosti napretka, ističe Tolić, no upozorava kako one do sada nisu iskorištene u svojoj punini iako je očito da pozitivnih pomaka ima, posebno u posljednje tri godine.

Zastupnica EPP-a i HDZ-a Željana Zovko smatra kako je ulazak Hrvatske u EU bio iznimno važan i emocionalan trenutak u novijoj hrvatskoj povijesti, a da je u ulaskom u veliku europsku obitelj “zaživio duh zajedništva”, piše Novo.hr.

Objavljeno u Vijesti

Župan Nikola Dobroslavić sudjeluje u radu povjerenstva Europskog odbora regija, za politiku teritorijalne kohezije i proračun EU, te na konferenciji: “Posljedice dugoročnog proračuna EU za razdoblje 2021.-2027., za lokalne i regionalne vlasti“.

Europska komisija je tijekom svibnja objavila prijedlog Višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021.-2027. godine, popraćeno nizom zakonodavnih prijedloga za sve programe EU-a za financiranje, koji imaju snažan utjecaj na investicijski kapacitet Unije.

Nakon što je imenovan izvjestiteljem za Mišljenje Europskog odbora regija o ovom pitanju, župan Dobroslavić sudjeluje u savjetovanju s mnogim zainteresiranim dionicima, regijama, gradovima, povjerenstvima Odbora regija, političkim skupinama kao i odborima Europskog parlamenta. Župan Dobroslavić u svom izlaganju govorio je o nedopustivim smanjenjima za zajedničku poljoprivrednu politiku i kohezijsku politiku koje bi moglo imati negativan učinak na sposobnost Unije da u budućnosti pomogne slabije razvijenim članicama.

Stav Odbora regija je da kohezijska politika ostane snažna kao što je i dosad bila te da se unaprijedi njezin učinak pomoću pojednostavjljenja pravila i boljeg povezivanja s drugim instrumentima financiranja. Također, osvrćući se na prijedlog Komisije za moguća stopiranja finaciranja sukladno razini vladavine prava u pojedinoj državi, župan Dobroslavić izrazio je bojazan u vezi s jačanjem uvjetovanosti i centralizacije postavljajući pitanje je li pošteno da regije i gradovi snose posljedice odluka koje donose njihove nacionalne vlade kao posljedice problema s kojima bi se te vlade mogle susresti s drugim vladama u odnosima s Europskom komisijom ili Vijećem. Izrazio je i potrebu za preispitivanjem prijedloga kriterija za financiranje pojedinih država prema visini BND, kao i o povećanju stope sufinaciranja projekata država članica i regija u okviru programa kohezijske politike.

Sudionici konferencije kojoj je prisustvovala i ministrica regionalnog razvoja i fondova EU, Gabrijela Žalac, imaju priliku za političku razmjenu mišljenja s povjerenicom Europske komisije za kohezijsku politiku Corinom Cretu, te stručnjacima iz ovog područja.

Objavljeno u Politika

Novom Strategijom za zapadni Balkan Komisija podupire europsku perspektivu zemalja zapadnog Balkana.

Nakon što je predsjednik Europske komisije Jean Claude Juncker u svom rujanskom govoru o stanju Unije na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu pozdravio proširenje Europske unije na zemlje zapadnog Balkana, Komisija je danas donijela strategiju za „Vjerodostojnu perspektivu proširenja i pojačanu suradnju EU-a sa zapadnim Balkanom“ u kojoj je najavljena europska budućnost zemalja zapadnog Balkana čime će se ostvariti stabilnija, jača i ujedinjenija Europa.

Strategiju su na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu predstavili potpredsjednica Europske komisije i Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federica Mogherini te povjerenik za europsku susjedsku politiku i pregovore o proširenju Johannes Hahn.

U strategiji je najavljeno šest inicijativa koje će Europska unija poduzeti za integraciju zemalja zapadnog Balkana čime su obuhvaćene vladavina prava, veća suradnja u području sigurnosti i migracija uz pomoć zajedničkih istražiteljskih timova i europske granične i obalne straže, širenje energetske unije EU-a na zapadni Balkan te smanjenje troškova roaminga i uvođenje širokopojasnog Interneta u regiji.

Voditeljica hrvatske EPP delegacije i potpredsjednica Vanjskopolitičkog odbora u Europskom parlamentu Dubravka Šuica na raspravi je istaknula:

„Pozdravljam novu strategiju Europske komisije koja predstavlja značajan korak u integraciji zemalja zapadnog Balkana. Jasno je da treba nadvladati regionalne napetosti, to je najvažnije i najteže. Stabilnost Europske unije ovisi isključivo o stabilnosti ovog dijela Europe i zato je vrlo važno da je Unija prisutna i da ne prepušta ovaj prostor ni Rusiji ni Turskoj. Slažem se da trebaju svi ispuniti kriterije, znam to iz hrvatskog iskustva i čuli smo to jutros i od predsjednika Plenkovića. Europska unija s ovim zemljama dijeli zajedničku povijest i one trebaju postati dijelom Unije, stoga im mi trebamo pružiti podršku kako bi ostvarile sve potrebne uvjete za integraciju. Slažem se s Komisijom kad kaže da je ovo „regata“ a ne „konvoj“. Posebnu pozornost moramo posvetiti Bosni i Hercegovini i reformi izbornog zakona kako bi se osigurala jednakost triju konstitutivnih naroda i vladavina prava bez koje europska integracija nije moguća.“

Podsjetimo, predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković jučer je u svom govoru o budućnosti Europe na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu pozdravio proširenje Unije na zemlje jugoistočne Europe u trenutku kad one ostvare zadane uvjete i kriterije te provedu potrebne reforme. Premijer je također naglasio važnost Bosne i Hercegovine unutar strategije s posebnim naglaskom na ostvarenje jednakosti svih triju konstitutivnih naroda i pravično izborno zakonodavstvo, te dodao da Republika Hrvatska može biti „role model“ za pristupanje.

Objavljeno u Vijesti