Gimnazija Dubrovnik vlasnica je druge po redu "pametne ploče". Riječ je o korisnom školskom alatu koji zahvaljujući digitalnoj tehnologiji omogućava dinamičnije i zabavnije odvijanje nastave. Pametna ploča funkcionira po principu "smart phona", umrežena je na Internet, putem nje može se pristupiti mnogobrojnim audiovizualnim sadržajima koji dodatno obogaćuju predavanje te se kamerom može koristiti za komuniciranje s učionicama izvan matične škole. Pametna ploča zgodna je za učenike po tom i ukoliko nisu u mogućnosti pohađati nastavu da koristeći jedistvenu zaporku pristupe obrađenom gradivu. Ploču je predstavio Petar Poljak ispred tvrtke "Uzmi to" koja je i nabavljač, a rad na njoj demonstrirale su profesorice dubrovačke gimnazije Kate Hrdalo, Slađana Bošković Bećir i Maris Golubović.

Gimnazija Dubrovnik prvu pametnu ploču nabavila je još 2016., a posjeduju je u našem gradu tek tri škole - uz Gimnaziju još OŠ Marin Getaldić i OŠ Antun Masle u Orašcu. "Profesori i učenici izrazili su veliko zanimanje za njenim korištenjem, međutim zbog organizacijskih problema nismo svima mogli udovoljiti. Velikodušnom donacijom Blaga djela nabavili smo drugu pametnu ploču u našoj školi. Nastava je mnogo zanimljivija, dostupan je interaktivni sadržaj, ona je čitavo vrijeme povezana na mrežu putem koje se pristupa na aplikaciju prilagođenu za škole gdje su pohranjeni svi nastavni udžbenici. To je ploča koja ne treba platno i projektor, ona je sama sebi dostatna kao jedan pametni telefon, ali u veličini od 65 inča.", kazala je za Nportal ravnateljica Katarina Tolja.

Ono što je važno napomenuti, dodaje Tolja, je da digitalizacija ne isključuje terensku nastavu, a prema iskustvu profesora koji su se imali priliku njom koristiti u prenošenju znanja kreda i spužva još uvijek su zakon. Cijena investicije iznosi 45 tisuća kuna.otporna je na udarce, ima 4 GB RAMM procesor i Windows platformu.

Objavljeno u Vijesti

"Profesori Gimnazije Dubrovnik, članovi Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, na poziv Sindikata su tijekom prvog sata u zbornici održali prosvjedni skup kojim su zajedno s kolegama iz čitave Hrvatske željeli ukazati na neprihvatljiv odnos vlasti prema nastavnicima, učiteljima i obrazovanju u cjelini.

Neposredan povod prosvjedu je mlaka reakcije Ministarstva znanosti i obrazovanja na ovotjedni slučaj nasilja u Elektrostrojarskoj školi u Varaždinu, kada je učenik na satu fizički nasrnuo na profesora. Izostanak primjerene reakcije je nastavak iste obrazovne politike koja ukida opće-obrazovne predmete u strukovnim školama, a profesorima poručuje da se prekvalificiraju, kao da se srednjoškolskim profesorom postaje putem dvomjesečnog dopisnog tečaja. Nastavak je to iste politike koja visokoobrazovane kadrove u školstvu već 25 godina drži na prosječnoj plaći.

Profesori su ovaj put samo prosvjedovali. Ali, kao što su to pokazali podrškom Cjelovitoj kurikularnoj reformi, profesori imaju daleko veći društveni kapital no što vlast misli. I neće se libiti upotrijebiti ga.", stoji u priopćenju povjerenika NSZSSH Gimnazije Dubrovnik Igora Miošića.

Objavljeno u Vijesti

Predstavljanje zajedničkog projekta Doma Marina Držića i Gimnazije Dubrovnik pod nazivom "Držić u očima gimnazijalaca" održat će se u utorak, 5. lipnja u 18 sati u Domu Marina Držića. Učenici će izvesti ulomke iz komedije "Skup", izbor iz Držićeve zbirke Pjesni ljuvene recitacije i publikaciju Dundo Maroje u očima gimnazijalca. Biti će prikazana i izložba radova "Tirena" - sukob dobra i zla.

Objavljeno u Kultura

Pred učenicima četvrtih razreda srednje škole polaganje državne mature presudne za upis na željeni fakultet. Ispiti započinju 7. lipnja, a konačni rezultati bit će objavljeni 16. srpnja kada se formiraju i rang-liste za upis u iduću akademsku godinu. Provjerili smo kako se pripremaju dubrovački gimnazijalci, koji su njihovi prvotni izbori te koliko stresa im zadaje upis na fakultet.

Gimnazija Dubrovnik u ovoj godini ima 150 maturanata. Obvezni predmeti su matematika, engleski i hrvatski, a izborni predmeti u skladu su s onim što željeni fakultet traži. Učenici gimnazije pripremali su se uglavnom na redovitoj nastavi, dok su neki pohađali pripreme u organizaciji Trinoma, Algebre i sl.

Vega Haklička čitavi četvrti razred spremala se za konačan ispit njenog znanja: „Profesorica iz hrvatskog jednom tjedno donosila bi neke dodatne listiće i svako malo smo se prisjećali nekog gradiva koje smo odradili. Kao razred smo imali sreće da nam je razrednica profesorica matematike pa smo na satovima razrednog odjela odrađivali i pripreme za maturu. Iz engleskog smo često radili zadatke sličnog tipa onima na maturi.“ Esej iz hrvatskog navela je kao najveću muku jer ne znaju što ih čeka, a potrebno se pripremiti na tri vrste eseja s velikim popisom ispitnih dijela: „Previše je opširno i treba nam dosta vremena da se na to spremimo, to je malo neizvjesno, a za ostalo znamo što nas čeka pa nam ne stvara problem.“, rekla je maturantica.

Na nju nadovezao se kolega Ivan Sentić: „Posebno sam se posvetio matematičkom dijelu. Maturantima se nekad taj predmet čini najteži, ali za nas ona ne predstavlja prevelik izazov i problem.“
Njihova razrednica i profesorica matematike Kate Hrdalo istaknula je kako je s njenim razredom bilo dosta lakše organizirati pripreme jer su imali dosta sati prilikom kojih su mogli vježbati: „Ostali nemaju toliku satnicu matematike, ali ipak smo uspjeli tu i tamo progurati neke zadatke i upozoriti učenike što im je bitno i što bi se moglo naći u zadacima na državnoj maturi. Većina učenika išla je na pripreme jer im je ipak to prekretnica u životu. Sad kada im je nastava završila svakako će moći dolaziti u školu i pitati što im je ostalo nejasno.“

Izborne predmete poput kemije ili biologije profesori rade individualno s učenicima koji su za to zainteresirani. Ivanu i Vegi oni ipak nisu potrebni.
„Upisala sam RIT i za to mi treba samo državna matura. Sve sam već obavila tamo, treba mi samo lijepa ocjena s mature. Kao razred smo vrlo opušteni u pozitivnom smislu pa nema puno stresa oko mature, svatko se priprema individualno. Sve su to stvari koje smo prošli u školi, trebalo je samo malo ponoviti. Treba raditi, ali ne učimo ispočetka.“, jasna je Haklička dok se Sentić dvoumi između računalstva i RIT-a.

Pedagogica i ispitna koordinatorica Jagoda Đurović objasnila je kako se učenici na samom početku upoznaju s procedurom prijave fakulteta, obveznih predmeta, izbornih i svega potrebnog. Na satovima razrednika razgovara se o svim tehničkim stvarima vezanim za e-ispite, o dolasku na ispit i onome što učenici smiju, a što ne. „Ove godine imamo i novine na maturi. Matematika ima dio s povećanim brojem zadataka produženog odgovora, zadaci zaokruživanja smanjeni su na 14 zadataka, veći je broj zadataka i više potpitanja. Za hrvatski je novitet oko eseja, moraju dobiti prolaznu ocjenu, tj. bodove i iz eseja i iz testa da bi prošli. Do sada se moglo proći da ne napišeš esej, od ove godine toga više nema.“, rekla je Jagoda Đurović.

Zaposlenici Gimnazije Dubrovnik trenutno su u fazi izrade dežurstava profesorima. Nadaju se da na jesenskom roku neće biti nikoga, već samo onih koji eventualno žele popraviti ocjenu. Zanimljivo je da je svih ovih godina, i prije nego je u školu uvedena STEM revolucija, dosta učenika prijavljivalo fiziku, biologiju i slične predmete: „Bili smo malo ispred svog vremena što se tiče interesa učenika. Kod nas su izabrani svi izborni predmeti osim glazbenog, latinskog, vjeronauka i etike.“, objašnjava ispitna koordinatorica.

Ravnateljica Gimnazije Katarina Tolja iznijela je zanimljiv prijedlog vezan za izborne predmete: „Nekada se dogodi da samo zbog jednog učenika imamo dežurstvo za državnu maturu. Kad bi se moglo na nivou grada organizirati da sve srednje škole koje imaju prijavljenu maturu iz likovne umjetnosti ili povijesti, za tih desetak učenika državna matura održati u jednoj školi i da se škole mijenjaju. To bi nam puno uštedjelo. Takvi pilot programi postoje već u varaždinskoj i zagrebačkoj županiji. Kod nas kad jedan učenik piše ispit treba dva nastavnika unutra, sedam u školskom ispitnom povjerenstvu i jedan ispred učionice, dakle 10 profesora na jednog učenika. I nekad učenik izađe nakon pola sata, a nekad se dogodi da ni ne dođu jer jednostavno odustanu, a mi sve organiziramo.“
Trenutačne rang-liste bilježe 32 850 prijavljenih kandidata, a sredinom srpnja kad se formiraju konačne liste, očekuje se oko 40 000 kandidata na razini čitave zemlje.

Objavljeno u Vijesti

Odlična atmosfera u parku pokraj Gimnazije Dubrovnik vladala je cijelo jutro. Maturanti su odvrnuli glazbu do daske, a nisu izostala ni pirotehnička sredstva. U policiji, kako doznajemo, zadovoljni su dosadašnjim raspletom situacije. Nije zaprimljena niti jedna prijava u svezi kršenja javnog reda i mira ili eventualne nezgode. Ipak, sve intervente službe su u pripravnosti jer ovakve vrste zabave često se znaju oteti kontroli.

Objavljeno u Lifestyle