Raspon očekivanog povećanja broja stanovnika u kolovozu 2018., a temeljem dolazaka i noćenja turista u županijama u jadranskoj Hrvatskoj, kreće se od 40 posto u Splitsko-dalmatinskoj do 129 posto u Istarskoj županiji, a neka jadranska mjesta ljeti imaju i pet puta više stanovnika nego inače, stoji u istraživanju Hrvatske gospodarske komore (HGK).

HGK je u svojem istraživanju nazvanom "Procjena povećanja broja stanovnika u turističkoj sezoni" pokušao otkriti koliko naša jadranska mjesta i županije "brojčano" narastu tijekom špice sezone.

Napravili su izračun koji kao rezultat daje procjenu povećanja broja stanovnika u priobalnim županijama i jačim turističkim središtima. Pritom su uzeli u izračun povećanje populacije u pojedinoj županiji, gradu ili općini temeljem dolazaka i noćenja domaćih i stranih turista isključivo u komercijalne smještajne objekte što implicira da su realni pokazatelji porasta broja stanovnika veći od izračunatih.

Simulacija je tako pokazala da u kolovozu Dubrovačko -neretvanska županija ima 54 posto ljudi više. Vezano uz mjesta i gradove neka od njih će tijekom vršnih ljetnih mjeseci imati i pet puta više stanovnika nego inače. Primjerice, Dubrovnik će u kolovozu bilježi rast broja stanovnika od 61 posto.

U analizi HGK navodi se i da je 2017. bila još jedna rekordna godina u nizu po broju turističkih dolazaka (17,4 milijuna) te po broju turističkih noćenja u smještajnim objektima (86,2 milijuna), kao i da najveći udio u strukturi noćenja stranih turista posljednjih godina čine turisti iz istih zemalja: Njemačke, Slovenije, Austrije, Poljske, Češke, Italije, Ujedinjene Kraljevine, Nizozemske, Mađarske i Slovačke.

Najviše noćenja u komercijalnim smještajnim objektima tijekom godine ostvari se u srpnju i kolovozu, u srpnju oko 29 posto, a u kolovozu oko 33 posto. Pri tom je u 2017. godini zabilježeno čak 49,2 milijuna noćenja. Doduše udio naše županije Dubrovačko-neretvanske u ostvarivanju te brojke uvjerljivo je najmanji s 3,8 milijuna. Ponajviše zasluga, naravno, pripalo je Istarskoj s 15,2 milijuna ukupnih noćenja.

 

Objavljeno u Vijesti

Danas je održana sjednica Strukovne grupe posrednika u prometu nekretninama Županijske komore Dubrovnik. Na sjednici je bilo riječi o trenutnom stanju unutar ove djelatnosti te se prezentiralo kretanje tržišta nekretnina od 2007. do 2017. godine.

Predsjednik Strukovne grupe, Igor Koprivica je istaknuo „kako se tržište nekretnina tijekom zadnjih par godina stabiliziralo. Postignut je dobar balans između ponude i potražnje. Također, radom Udruženja posrednika u prometu nekretninama HGK ova djelatnost se iznimno uredila, agencije profesionalno obavljaju posredovanje što je rezultiralo dobrim povjerenjem između klijenata i posrednika.“

Iz prezentacije kretanja kupoprodaje nekretnina od 2007. do 2017. godine izdvajamo slijedeće uočene trendove: prema podatcima Porezne uprave ukupni broj nekretnina kojima se trgovalo u 2017. u odnosu na predkriznu 2007. godinu je manji za 20%. Isti trend vrijedi i za ukupnu vrijednost kupoprodaje tih nekretnina, koja je bila manja za 49%. Prosječna cijena svih nekretnina u 2007. godini je bila 966.542 kune po nekretnini, dok je prosječna cijena u 2017. godini bila za 30% niža (671.834 kune po nekretnini).

Na području grada Dubrovnika i okolice u 2017. godini trgovalo se s ukupno 1.163 nekretnine (4% više nego godinu ranije), čija je ukupna kupoprodajna vrijednost iznosila 990 milijuna kuna (6% veća nego godinu ranije). Prema vrsti prodanih nekretnina najveći broj je stambenih objekata, a slijedi ih građevinsko zemljište.

Analizirajući vrste nekretnina kojima se trgovalo na području Dubrovnika i okolice, zanimljivo je da je više stambenih objekata prodano u 2017. godini, 6% više nego u predkriznoj 2007., također i vrijednost stambenih objekata kojima se trgovalo je bila veća za 3% u 2017. godini. Prosječna cijena stambenog prostora u 2007. je iznosila 1,1 milijun kuna po nekretnini jednako kao i prosječna cijena u 2017. godini.

Kod građevinskog zemljišta na području Dubrovnika s okolicom zamjetan je pad cijene za 86% i broja nekretnina kojima se trgovalo za 47% u 2017. u odnosu na 2007. godinu.

Na Korčuli se u 2017. godini trgovalo s ukupno 521 nekretninom, što je za 15% više nego u predkriznoj 2007. godini. Vrijednost tih nekretnina je također bila veća za 13% u 2017. nego u 2007. Najveći broj nekretnina kojima se trgovalo na Korčuli u 2017. godini su poljoprivredna zemljišta.

Tijekom 2017. godine najveći broj nekretnina kojima se trgovalo u Metkoviću i Pločama su poljoprivredna zemljišta, dok se na Lastovu najviše trgovalo stambenim objektima.

Objavljeno u Vijesti

Devizni prihodi od turizma u Hrvatskoj bilježe kontinuiran rast od 2010. do 2016. godine. U odnosu na 2010., turizam je u 2016. godini ostvario povećanje deviznih prihoda od 2,4 milijarde eura ili 38,6 posto.

Unatrag tri godine zahvaljujući toj žetvi deviza koje se vraćaju natrag u kupnju nekretnina i trgovinu općenito, svi su gospodarski pokazatelji pozitivni. Tim slijedom, piše Slobodna Dalmacija poslodavci kukaju za radnicima bez kojih ne mogu izgurati ljeto, a radnicima rastu neto plaće.

Potvrđuju to, navode nadalje, i podaci HGK prema kojima, primjerice, trgovina nekretninama čini 20 posto bruto dodane vrijednosti u Županiji zadarskoj, 19,8 posto u Šibenskoj županiji, 15,2 u Splitsko-dalmatinskoj županiji i 12,7 posto u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

“Gradi se na sve strane. I tu vam se onda vrti veliki novac. Za gradnju vila angažiraju se radnici, nabavlja građevinski materijal, pa još to sve treba opremiti namještajem i na kraju iznajmiti ili prodati. Cijela obala vam je orijentirana samo na turizam, i nedajbože da se nešto u vezi s njim loše dogodi. Iz poslovnog iskustva znam da su ljudi jako kreditno opterećeni i bojim se da to ne bi izdržali”, kaže dopredsjednica Udruženja za poslovanje nekretninama pri HGK Jasminka Biliškov i sama potvrđujući da se tržište nekretnina na obali probudilo zbog turizma. Prema riječima Biliškov, nekretninski svijet u Lijepoj našoj buja zahvaljujući Hrvatima jer nas tranci zaobilaze zbog visokih poreza i lošeg pravosuđa.

Unatoč činjenici da se zbog skupoće najmanje nekretnina vrti u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, ovisnost o turizmu ondje je najveća. Odande, pak, upozoravaju da ne bi smjelo tako biti te da treba razvijati i druge gospodarske grane kao što to čine ostale zemlje koje su ovisne o turizmu.

Terezina Orlić, predsjednica HGK – Županijske komore Dubrovnik, podsjeća da je dubrovački kraj oslonjen na poljoprivredu, proizvodnju vina, ribolov, ali i industriju od brodogradnje do IT tehnologija. “Za sve to imamo i tradiciju i obrazovni sustav. Što prije shvatimo da u poslovnom i u svakom drugom smislu sve ima svoju krivulju s manjim ili višim amplitudama, brže ćemo prići promjeni sadašnjeg ‘lagodnijeg’ odabira”, pojašnjava za Slobodnu Orlić.

Više pročitajte ovdje!

 

Objavljeno u Vijesti