U Prirodoslovnom muzeju Dubrovnik i Akvariju Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku 9. listopada 2018., u sklopu Ocean Optics XXIV kongresa otvorena je izložba Ljepota detalja, transformacija i struktura - kokolitoforidi Jadrana. Organizatori izložbe su Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatsko botaničko društvo. Izložba predstavlja sinergiju znanosti i umjetnosti tj., okuplja znanstvenike i umjetnike, profesore, studente i širu javnost, povezujući moderne tehnologije i razne umjetničke tehnike. Izložene mikrofotografije kokolitoforida snimke su uzoraka koji su prikupljeni tijekom istraživanja fitoplanktona provedenih tijekom zime i ljeta 2013. u šibenskom akvatoriju i estauariju rijeke Krke (istočni Jadran). Istraživanje je bilo rezultat suradnje Sveučilišta u Uppsali (Švedska), Sveučilišta u Oslu (Norveška), Prirodoslovno matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Instituta Ruđer Bošković. Kokolitoforidi su prikupljeni postupkom filtracije i snimljeni uz pomoć skenirajućeg elektronskog mikroskopa pri povećanju i do 10 000 puta. Te mikrofotografije i satelitske snimke fitoplanktona bile su inspiracija za studente Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, koji su ih obradili u umjetničkim tehnikama slikarstva, skulpture, grafike i stakla. Sinergijom umjetnosti i znanosti znanstvenici dobivaju priliku pokazati ljepotu u detalju nevidljivom prostim okom, dok se likovnim umjetnicima pruža pogled na novu dimenziju života koja se manifestira u savršenstvu prirodnih oblika i struktura. Promatranje prirodnog okoliša dovelo je do prvoga impulsa za razvoj likovnoga jezika i kreativnosti. Kokolitoforidi prikazani na ovoj izložbi ponovno su pokazali svu čaroliju prirodnih struktura, koje neizmjerno utječu na razvoj umjetničkog izričaja.

Objavljeno u Kultura

Akademska kiparica, Deša Vlahutin, otvorila je ovog tjedna izložbu u Old Brompton Gallery, u organizaciji MA Gallery u Londonu. Na izložbi se predstavila s pet skulptura iz ciklusa "Fibonacci Fragments". Skulpture su inspirirane Fibonaccijevim nizom, matematičkom formulom koja se naziva i božanskom mjerom cijelog svijeta. Uz Dešu Vlahutin svoje apstraktne slike izložila Irina Kare iz Moldove. Izložba, koju je otvorio veleposlanik RH u Velikoj Britaniji njegova Ekselencija Igor Pokaz, otvorena je do 17. listopada.

Otvaranje izložbe privuklo je mnoge poznate i priznate umjetnike i znanstvenike. Hrvatska umjetnica, odana minimalističkoj tradiciji, niz godina djeluje u Bukureštu i Pragu, a od prošle godine i u Ujedinjenom Kraljevstvu. Inače, Deša Vlahutin autorica je skulptura Vrata od Grada, postavljenih 2015. na šetalištu u Dubrovniku.

Objavljeno u Kultura

Izložba naziva „Silence“ dubrovačkog samostalnog umjetnika Lukše Obradovića bit će otvorena 10. listopada s početkom u 17 sati u Dvorani Ivana Pavla II. Riječ je o 17. samostalnoj Obradovićevoj izložbi na kojoj će biti prezentirano dvadesetak radova raznolikih motiva. Izložba ostaje otvorena do 10. studenog.

Lukša Obradović rođen je 7. rujna 1959. godine u Dubrovniku. Od rane mladosti bavi se slikarstvom i multimedijalnim oblicima izražavanja (instalacije, video radovi, muzika i dr.). Član je Udruženja likovnih i primijenjenih umjetnika Dubrovnik od 1974. godine, Hrvatskog društva likovnih umjetnika i Matice Hrvatske. Od 2003. aktivni je član međunarodne profesionalne mreže vizualnih umjetnika i fotografa FineArtAmerica.com gdje je do sada izložio vise od tisuću radova u digitalnom formatu i vrsti prezentacije djela.

Izlagao je na mnogobrojnim samostalnim izložbama u Dubrovniku, kao i na mnogim skupnim izložbama i drugim manifestacijama. Živi i radi u Dubrovniku. Njegov stalni postav nalazi se u ateljeu Rabbit Art Studio.

Objavljeno u Kultura

Samostalna izložba „Vizije radosti“ akademskog slikara Tomislava Buntaka otvorit će se u Domu Marina Držića u subotu 6. listopada 2018. u 19:00 sati. Kustosi izložbe su povjesničari umjetnosti Anita Ruso i Feđa Gavrilović. Izv. prof. art. Tomislav Buntak, odnedavno i dekan Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu nakon više od 60 samostalnih i 80 skupnih izložbi prvi put izlaže u Domu Marina Držića. Tomislav Buntak kao predsjednik Hrvatskog društva likovnih umjetnika predstavlja jednu od središnjih figura hrvatske likovne scene.

Njegovi lebdeći, bestežinski likovi proizašli iz snova i realnosti našli su se, zahvaljujući svom terapeutskom učinku, na zidovima dječje bolnice u Klaićevoj, Institutu za tumore u Ilici, a nedavno i na KBC-u Rebro. Osim murala u bolnicama i drugim javnim i privatnim prostorima izradio je Krista Pantokratora u apsidi crkve svetog Blaža Viktora Kovačića čije je uređenje nedovršenog interijera projektirao arhitekt Željko Kovačić. Njegovo slikarstvo nailazi na pozitivne reakcije široke publike jer Buntakprikazuje ono za čim ljudi čeznu: harmoničnu, opuštenu atmosferu, uravnoteženu prirodu u kojoj se mogu uspostaviti veze s najrazličitijim ljudima. Povjesničar umjetnosti Željko Marciuš nazvao ga je posvećenim umjetnikom, a njegovo slikarstvo posvećenim slikarstvom. Branko Franceschi u monografiji posvećenoj Buntaku kaže kako je hrvatska vizualna umjetnost u liku i djelu ovog slikara obogaćena jednom od najslojevitijih umjetničkih osobnosti, čiji se potencijali još uvijek nisu realizirali do svojih krajnjih dosega.

„Vile pridonose dodiru između vilinskoga (arkadijskog) i nevilinskoga svijeta. Točno u tom nevidljivom dodiru između stvarnosti i snoviđenja nastaju djela vrsnog umjetnika Tomislava Buntaka… Likovi koji susreću anđela mogu biti Danteovi putnici koji idu prema drugoj stvarnosti, a mogu biti Tirena i Ljubomir pred Žuđenjem (Kupido). Čitanja su neograničena, ali je kreativni duh koji potiče Buntakovo stvaranje blizak onom renesansnom, držićevskom u kojem je snovita stvarnost svakodnevica, sveprisutna realnost. Njegova viđenja s ruba koja se odvijaju u mekoći linearnog vremena uprizorena su u iskustvima lakoće življenja žena, muškaraca, anđela, zmajeva, vila i nereida koje protječu preko papira.“, stoji u predgovoru katalogu Anite Ruso, dok Feđa Gavrilović naglašava: „U opusu Marina Držića savršeni svijet ostvarenih žudnji društva (za skladno funkcionirajućom zajednicom) i pojedinca (za životom u stalnoj sreći) predstavljaju vile, ta nesputana bića čiste prirode, nastala spojem šumskih duhova različitih europskih tradicija – grčkih, germanskih, nordijskih i slavenskih. Njihove magične moći u stanju su ostvariti sve ono za čime mi smrtnici čeznemo. Vile su prisutne u Tireni, Grižuli kao i u Noveli od Stanca (kazališnim igrama nastalima sredinom 16. stoljeća), međutim u potonjem slučaju ne kao stvarna mitološka bića, nego kao maske aristokratskih prevaranata, koji iz zabave iskorištavaju naivnost jednog seljaka budeći u njemu ljudsku težnju ka vječnoj mladosti.

Kartografiju žudnje možemo vidjeti i naslikama i crtežima Tomislava Buntaka… Njegovi likovi prikazani u arabeski zlatnih i srebrnih linija negiraju uzuse ljudskog društva svojom potpunom obnaženošću, kao i zakone fizike, jer se čini kao da lete kroz nedefinirane prostore. U okruženju tih figura mogu se prepoznati brojni elementi prirode – jezičci plamena, masa vode, tekstura zemlje, kamenja i lišća, kao i sam zrak, nedefinirani eterkoji u Buntakovu potezu dobiva strukturu finog tkanja koje obuhvaća i obgrljuje sve njegove likove.“

Izv. prof. art. Tomislav Buntak rođen je 24. travnja 1971. godine u Zagrebu. Diplomirao je slikarstvo 1997. u klasi prof. Miroslava Šuteja na Nastavničkom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu.Od 1997. do 1998. radi kao profesor Likovne umjetnosti u Desetoj gimnaziji Zagreb. Od 1998. do 2010. radi kao ravnatelj Centra za kulturu i informacije u Zagrebu. Od veljače 2010. do danas zaposlen je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu na kojoj od svibnja 2016. obnaša funkciju prodekana za upravu i financije, a od listopada 2018. funkciju dekana. Član je HDLU-a u Zagrebu od 1996. godine. Dopredsjednik HDLU-a od 2009., a predsjednik HDLU-a od 2018. godine. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja (1994. Rektorova nagrada Sveučilišta u Zagrebu; 1996. Nagrada XXIV. Salona mladih; 2008. Nagrada Kabineta grafike na 4. hrvatskom trijenalu crteža; 2009. Nagrada „Vladimir Nazor“ i Odlikovanje „Red hrvatskog pletera“; 2017. Odlikovanje„Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića“… ). Radovi mu se nalaze u zbirci MSU Zagreb, MMSU Rijeka, u Modernoj galeriji Zagreb, Galeriji umjetnina Split, Zbirci grafika i crteža NSK Zagreb. Na seminarima i studijskim boravcima između ostalog bio je 2005. na P.S.1 Contemporary Art Center,MoMA, New York; 2008. Tokyo Wonder Site, Tokyo; 2012. One sided story, Leipzig.

Objavljeno u Kultura

Izložba Dubrovačke udruge likovnih umjetnika naziva "Obojeni mirisi" otvorena je sinoć u predvorju Kazališta Marina Držića. Radi se o trećoj ovogodišnjoj izložbi Udruge na kojoj se predstavilo 18 autora s 22 rada.

Dubrovačka udruga likovnih umjetnika (DULU) djeluje dugi niz godina. Danas broji 24 aktivna člana. Od 2000. godine je članica Zajednice kulturno-umjetničkih udruga Dubrovačko-neretvanske županije. Uz godišnje izložbe svojih članova Udruga se posebno istakla u organizaciji županijskih izložbi te likovnih kolonija na kojima osim članova Udruge sudjeluju likovni umjetnici iz čitave Hrvatske i inozemstva. Od 2007. godine DULU sudjeluje na Susretima neprofesionalnih likovnih stvaratelja, koje organizira HRVATSKI SABOR KULTURE, te je 2007. u Bjelovaru, 2010. u Karlovcu i 2016. u Koprivnici dobila nagradu kao najuspješnija udruga za likovno stvaralaštvo.

Izložba će biti otvorena do 23. listopada.

Objavljeno u Kultura

Dubrovački muzeji i Etnografski muzej Split otvorili su večeras vrata izložbe na temu kulture masline i maslinova ulja "Slatko je, med nije. Grko je, pelin nije".

Cjeline obrađene na ovoj izložbi obuhvaćaju pregled osnovnih sorta, zatim berbu, transport i pohranu maslina do njihove prerade „na malo“ te u uljarama, kao i običaje i vjerovanja vezana uz maslinu. Naglasak je stavljen na nekad uvriježene maslinarske i uljarske prakse, koje se uvelike razlikuju od suvremenih, no na njima počiva tradicija uzgoja i prerade maslina.

Kroz tisućljeća uzgoja maslina duž dalmatinske obale i na otocima smjenjivali su se periodi zamaha maslinarstva i njegova zamiranja, ovisno o danim društvenim prilikama. No, ova izdržljiva, skromna i dugovječna voćka trajno je čovjeku stajala na raspolaganju kao izvor hrane, topline i svjetlosti. Od davnina se njen plod koristio u prehrani, drvo za građu i ogrjev, list kao stočna hrana, a ulje za hranu, začin, lijek i rasvjetu. Maslinove grane i ulje važnu ulogu imaju i u raznim pučkim vjerovanjima i običajima, kao i u kršćanskim obredima.

Izložba će ostati otvorena do 22. listopada 2018.

Objavljeno u Kultura

Dubrovački muzeji i Etnografski muzej Split otvorit će izložbu o kulturi masline i maslinovom ulju u petak, 21. rujna 2018. u žitnici „Rupe“ s početkom u 20 sati.

Cjeline obrađene na ovoj izložbi obuhvaćaju pregled osnovnih sorta, zatim berbu, transport i pohranu maslina do njihove prerade „na malo“ te u uljarama, kao i običaje i vjerovanja vezana uz maslinu. Naglasak je stavljen na nekad uvriježene maslinarske i uljarske prakse, koje se uvelike razlikuju od suvremenih, no na njima počiva tradicija uzgoja i prerade maslina.

Kroz tisućljeća uzgoja maslina duž dalmatinske obale i na otocima smjenjivali su se periodi zamaha maslinarstva i njegova zamiranja, ovisno o danim društvenim prilikama. No, ova izdržljiva, skromna i dugovječna voćka trajno je čovjeku stajala na raspolaganju kao izvor hrane, topline i svjetlosti. Od davnina se njen plod koristio u prehrani, drvo za građu i ogrjev, list kao stočna hrana, a ulje za hranu, začin, lijek i rasvjetu. Maslinove grane i ulje važnu ulogu imaju i u raznim pučkim vjerovanjima i običajima, kao i u kršćanskim obredima.

Izložba će ostati otvorena do 22. listopada 2018.

Objavljeno u Kultura

Sutra, 17. rujna u 20 sati u palači Sponza izložbu svojih slika otvorit će dubrovački likovni umjetnici Josip Škerlj, Vedran Grabovac, Mišo Baričević i Loren Ligorio.

Radni naslov ove kolektivne izložbe je "Četiri mladića na babljem ljetu", a autor kataloga je grafički dizajner Nedim Meco. Publiku će prigodnim govorom pozdraviti mr.sc. Teo Trostmann.

Objavljeno u Kultura

U sklopu izložbe „Oceani. Pogled na svijet kroz dijalektiku plime i oseke“, Umjetnička galerija Dubrovnik i fondacija TBA-21 organiziraju besplatne edukativne radionice za djecu kojima se kod djece želi osvijestiti važnost očuvanja morskog eko sustava, te stoga poziva roditelje da upišu svoju djecu od 4. do 8. razreda osnovne škole na radionice. Radionice će se održavati u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik i na otoku Lopudu u novoobnovljenom franjevačkom samostanu Gospe od Špilice u tri termina po sljedećem rasporedu:

15.9.2018. „Od plastičnog otpada do meduze“, voditeljica radionice: Suzana Stanković, biologinja i muzejska pedagoginja, Umjetnička galerija Dubrovnik, početak radionice: 10 sati

16.9.2018. „Morska obala i pojas plime i oseke“, voditeljica radionice: Suzana Stanković, biologinja i muzejska pedagoginja, otok Lopud, početak radionice: 10.30 sati

23.9.2018. „Akvaristika za početnike“, voditelji radionice: Suzana Stanković, biologinja i muzejska pedagoginja, i doc. dr. sc. Kruno Bonačić, profesor na Sveučilištu u Dubrovniku, otok Lopud, početak radionice: 10.30 sati

Predviđeno vrijeme trajanja radionice je 1h i 30 minuta, a broj polaznika je ograničen na 15 djece po radionici.

Informacije i upisi na: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. i 020 638 234.

Svim roditeljima čija djeca sudjeluju na radionicama, osiguran je besplatan ulaz na izložbu na Lopudu i u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik.

Polazak broda za Lopud je u 9.30 sati, a okupljanje sudionika radionice je u 9 sati ispred broda Postira. Svim polaznicima radionice je osiguran besplatan prijevoz brodom. Povratak s Lopuda predviđen je brodom u 17.55 sati.

Objavljeno u Kultura

“Lena Kramarić (35)” znakoviti je naziv izložbe slika autorice mlade i već nadaleko afirmirane akademske slikarice Lene Kramarić. Izložba je u četvrtak uvečer otvorena u renomiranoj dubrovačkoj galerji "SebastianArt" koja je Lenu Kramarić ugostila već treći put u relativno kratkom razdoblju. No, svi ljubitelji umjetnosti koji su pohodili ovu izložbu zaključili su kako je Lena i ovaj put ponudila nešto novo, iskazujući svoj neupitni raskošni talent i dokazavši likovno i duhovno sazrijevanje.

Lena je i ovaj put, na sebi svojstven način, spojila prošlost i sadašnjost na način kako je umjetnički osjeća i suptilno iskazuje na platnima izloženih slika. Jednako kao što su likovi na slikama zaigrani, tako su na otvorenju zaigrana bila i brojna dječica u pratnji kojih su mnogi Dubrovčani pohodili otvorenje u najpoznatijoj dubrovačkoj galeriji. I kao što su se mališani pokazali tihi tijekom ceremonije otvaranja izložbe, tako su si dali oduška u veselju po okončanju tog čina. Dokaz je to kako je i njih prožela moć umjetnosti koja ne poznaje vremenske granice publike.

A u katalogu izložbe je povjesničarka umjetnosti i kustosica Andrea Batinić Ivanković napisala i ovo:

"Siguran crtež koji opisuje i sažima istodobno, slikarska konstrukcija građena na ambivalentnoj sintezi obojene plohe i crteža, elementi su Kramarićinih opusa u cjelini, iz kojih se iščitavaju njezini osobni doživljaji, promjene i stavovi. Unutar prostornog rasporeda, kompozicijskog tretmana i ikonografije Leninih platnâ, definirani su svi preduvjeti za bogatu slikarsku priču. U čvrstim harmonijama crteža i boje slikarica svoj kodirani govor isprepliće s intimističkim, dok se u saturiranim sazvučjima boje njedri povratak jednostavnim harmonijama elementa.

Lena u sjećanje priziva i ono što joj je prethodilo i ostalo njezinom preokupacijom. Riječ je, dakle, o stvaralačkom procesu koji se odvijao tijekom prošle izložbe Ateljerija, i to ne u atelijeu, nego u prostoru galerije. I to je jedna od karakteristika koja novi ciklus tematski spaja, ali i ukazuje na životno i slikarsko zrenje dubrovačke umjetnice.

Emanacija umjetničke volje u Leninom je slučaju dosegla karakter i čvrst značaj koji nadilazi duhovnu skučenost ambijenta u kome se ostvaruje. Slike novoga ciklusa su intimom intonirani prikazi ženskih likova koji pulsiraju dinamizmom i temperamentom te otkrivaju psihološki nedokučivu osjećajnost, koji nam se na tematskoj razini mogu učiniti već viđenim, ali njihova životna dimenzija postaje tek predodžba za neke „nove“ buduće slike. Zauzimajući prostor, slikovito rečeno, od intimnog do univerzalnog, Lena Kramarić svojim djelima pokazuje da je za svaki ostvaren duhovni i slikarski rezultat nužno stvaralačko suglasje između umjetničke individue i njenog šireg konteksta, u čemu se Lena dokazala kao iznimna i jedinstvena umjetnička osobnost."

Objavljeno u Kultura
Stranica 1 od 5