U svom izvješću za 2017. pučka pravobraniteljica Lora Vidović objavila je i podatke o tretmanu te pritužbama osoba s duševnim smetnjama kojima je ograničena sloboda kretanja. U izvješću je navedeno kako je tijekom protekle godine zaprimljeno 19 pritužbi ovih osoba i to na prisilnu hospitalizaciju, tj. podvrgavanje nedobrovoljnim medicinskim postupcima tijekom liječenja u psihijatrijskim ustanovama te su u kontroli bili u Klinici za psihijatriju Rebro KBC-a Zagreb te Općoj bolnici Dubrovnik.

Pojedini pritužitelji navodili su kako su im liječnici prijetili da će u slučaju odbijanja uzimanja lijekova pokrenuti postupak prisilnog smještaja. Iako Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama ne izjednačava prisilni smještaj i prisilno liječenje, nedovoljno jasne norme ostavljaju mogućnost dvojakog tumačenja te svi psihijatri ne postupaju jednako. Većina ih smatra kako prisilni smještaj automatski uključuje i prisilno liječenje, jer bi se u protivnom, smještaj odnosio samo na „čuvanje“ osobe, dok pojedini smatraju da pravni temelj za prisilno liječenje imaju samo kod forenzičkih pacijenata. Stoga je potrebno preciznije urediti ovo područje, kako bi se smanjila mogućnost različitog tumačenja i kršenja prava osoba s duševnim smetnjama, ističe pravobraniteljica.

Tijekom obilazaka psihijatrijskih ustanova nisu utvrđena neljudska, ali jesu ponižavajuća postupanja. Od svih psihijatrijskih ustanova,koje je NPM do sada obišao,najboljisu smještajniuvjetina Odjelu za psihijatriju Opće bolnice Dubrovnik. Između ostalog, prozori su od neprobojnog stakla te na njima nema rešetki, što pozitivno djeluje na stvaranje odgovarajućeg terapijskog okruženja za liječenje. U obje ustanove (OB Dubrovnik i KBC Rebro), svi pacijenti smješteni na zatvorenim odjelima nemaju mogućnost šetnje na svježem zraku.

Primjena mjera prisile prema osobama s duševnim smetnjama dopuštena je samo iznimno, u osobito hitnim slučajevima ozbiljnog i izravnog ugrožavanja vlastitog ili tuđeg života, zdravlja ili sigurnosti. Pri tome, svi pacijenti, sukladno Pravilniku o vrstama i načinu primjene mjera prisile prema osobi s težim duševnim smetnjama, imaju pravo biti zaštićeni od ograničavanja kretanja ili odvajanja koje nije medicinski opravdano.

Stoga su podatci o učestalost primjene mjera i njihovoj medicinskoj opravdanosti od iznimne važnosti za utvrđivanje stupnja poštivanja njihovih prava. Međutim, pravobraniteljici ti podatci ni u jednoj psihijatrijskoj ustanovi nisu bili u potpunosti dostupni.

Naime, unatoč preporuci danoj u Izvješću za 2016., nisu ustrojene posebne evidencije o mjerama prisile iz kojih bi bilo moguće utvrditi učestalost njihove primjene. Jednako tako, iako su, sukladno ZZODS-u, psihijatrijske ustanove dužne najmanje dva puta godišnje izvijestiti Povjerenstvo za zaštitu osoba s duševnim smetnjama o primijenjenim mjerama prisile, one to ne čine, što također onemogućava dobivanje cjelovite slike. U OB Dubrovnik u pojedinim slučajevima nije bilo moguće utvrditi ni duljinu trajanja mjere, jer se podatci o danu i satu početka te završetka primjene, kao i koji ju je liječnik odredio, ne unose dosljedno u predviđene obrasce.

Također, bilješke o nadzoru sputanog pacijenta ne unose se redovito u medicinsku dokumentaciju, a procjena o potrebi daljnjeg sputavanja, posebice kod pacijenata sputanih tijekom noći, ne radi se svaka četiri sata, te je upitna njihova medicinska opravdanost. Takva postupanja ne samo da su u suprotnosti s Pravilnikom, već su i nedopustiva, budući da sputavanja traju i do nekoliko dana, primjerice u OB Dubrovnik, jer mogu dovesti do nepotrebnog, a time i nezakonitog ograničavanja prava. Pri tome, neki zdravstveni radnici koji sudjeluju u postupcima primjene mjera prisile nisu ni u najmanjoj mjeri upoznati s odredbama ZZODS-a i Pravilnika. Stoga je, radi jačanja zaštite prava i sloboda osoba s duševnim smetnjama, u svim psihijatrijskim ustanovama nužno ustrojiti i dosljedno voditi evidencije o primjeni mjera prisile i postupanju s osobama prema kojima su primijenjene te sustavno provoditi edukacije zdravstvenih radnika o njihovoj primjeni.

Prema dostavljenim očitovanjima, u pravilu su sve preporuke koje ne zahtijevaju izdvajanje većih financijskih sredstava, dane tijekom obilazaka, usvojene i izvršene ili je u tijeku njihova provedba, navedeno je u izvješću pravobraniteljice.

Objavljeno u Vijesti

Na stranicama Državne uprave za zaštitu i spašavanje (DUZS) objavljeni su podaci o vatrogasnim intervencijama do 17.08.2018.

Vatrogasci iz priobalja i s kontinentalnog dijela Hrvatske intervenirali su ukupno 13864 puta, najviše zbog tehničkih intervencija te požara otvorenog područja. Što se tiče Dalmacije, najviše posla su imali vatrogasci Splitsko-dalmatinske županije koji prednjače u broju tehničkih intervencija te gašenju požara otvorenog prostora i niskog raslinja. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji vatrogasne su postrojbe uintervenirale 411 puta i to ponajviše zbog požara na otvorenom prostoru (125). Velik je i broj zabilježenih tehničkih intervencija (160). Intervencija zračnih snaga zatražena je jedanput.

Najveća opožarena površina od 537 hektara je u Zadarskoj županiji, a tu je ujedno bio i najveći broj intervencija zračnih snaga. U kontinentalnom dijelu Hrvatske prevladavaju intervencije zbog požara objekta i vozila, ali i tehničke intervencije. Tako su vatrogasci Grada Zagreba do 17. kolovoza izašli na više od tisuću tehničkih intervencija te gasili 335 požara objekta, piše Dalmacija danas.

Objavljeno u Vijesti

Posljednja je točka dnevnog reda 14. sjednice Gradskog vijeća Izvještaj o provedenoj analizi postupka bagatelne i jednostavne nabave Vodovoda Dubrovnik d.o.o. Kako je izvijestio gradonačelnik Franković, "za petnaestak radova se nakon završetka svih radova raspisao postupak javne nabave".

"Nitko u ovom gradu ne može sebi dopustiti da se nakon završetka radova odabire izvođač koji je već radove i napravio. Ne postoji ni jedno gradilište na ovom svijetu u kojem ima viša ili manjak materijala u promilima. To mogu biti samo postoci. Ukupna vrijednost ovih radova je oko 2 milijarde kuna. Vrlo visokim stupnjem se može utvrditi zato što se revizijom nisu provodile istražne radnje. Postupak bagatelne nabave u kojoj se vršila sanacija crpnih stanica fekalne odvodnje. Izvođač je bio Ipsum, rok za završetak radova je bio 90 dana, a radovi su završeni 8. prosinca - za jedan. Ovi su postupci izvršeni protupravno, a prethodna uprava nije postupak vršila po pravila, tako je otežana situacija naplate potraživanja društva. Samo društvo Vodovod se nije nikakvom garancijom osiguralo kako bi se jamčila kvaliteta radova. To je plaćeno nekih tri milijuna kuna, od tog iznosa nekih 300 tisuća kuna se odnosi na radove koji nisu nikad izvedeni. Društvo je dovedeno da će svoja eventualna potraživanja otežano naplatiti. Iz dostavljene dokumentacije društvo je radova za CS Ombla dogovaralo u postotku suprotno pravilima javne nabave te je taj postupak rascjepkala u 17 javnih nabava", kazao je gradonačelnik te dodao kako je Vodovod bespovratno izgubio 12 milijuna kuna i došao na crnu listu partnera kad su u pitanju projekti EU.

"U toj špilji na Ombli će se vjerojatno skupljati šišmiši jer nitko drugi tamo nema pristup. Mogli su na sto drugih načina bolje i plemenitije iskoristiti taj novac. Do ove spoznaje samo saznao 10-ak dana prije nego što sam postao gradonačelnik kad su me zaposlenici Vodovoda počeli upozoravati. Nismo mi radili dubinsku analizu i izvlačili papire. Da se bavimo time ne bi se imali vremena baviti razvojnim projektima. Mnogo puta me se na ovom mjesto optuživalo da krijem izvještaj revizije u Vodovodu. Prije objave sam htio baratati konkretnim i provjerenim činjenicama. Da je bilo samo malverzacija s javnom nabavom i to bi bilo previše", rekao je Franković.

Vijećnik Obradović kazao je kako je ovdje riječ o običnom izvješću, a ne o reviziji te upitao zašto se nije dalo dubrovačkim odvjetnicima da rade. Franković mu je uzvratio pitanjem "zar ga jedino brine tko je radio izvještaj".

"Možda zbog toga što se na toga nije moglo utjecati? A radio se pritisak, samo što se nije uspjelo izvršiti ga. Ja to odgovorno tvrdim. Ja sam 14 godina na vodećim pozicijama. U svim tim tvrtkama sam moramo odgovorno poslovati po postulatima. Zna se kako se radi, bez obzira što je to bio privatni sektor. Samo iznosim činjenice, ne blatim nikoga. Ako sam negdje pogriješio, vi mi recite. Jedino u čemu sam mogao pogriještiti jesu li radovi od 300 tisuća kuna izvršeni ili nisu jer nema dokumentacije za takvo što. Možda je to rađeno po noći, kao i pročistač, da se ne bi ujutro utvrdilo da je odrađen jedan posto radova", istaknuo je Franković.

Gradonačelnik se zapitao kakva se poruka ovime šalje mladima ako će se razmišljati o tome koje je odvjetničko društvo ovo radilo, a ne zašto je netko radio bez postupka javne nabave.

"Ne blatim nikoga, samo iznosim činjenice. Jedino što sam mogao pogriješiti jest ona sumnja da su radovi izvršeni, jer Vodovod za to nema dokumentaciju. Možda je to rađeno po noći, mrak je, sve izgleda veliko, a ništa. Umoran sam od priče o Vodovodu", rekao je gradonačelnik.

Ponovno se za raspravu javio vijećnik Obradović te je rekao kako se Dujmovića napadalo za bagatelnu nabavu koju provodi služba i povjerenstvo od najmanje tri osobe.

"Najčešća primjedba je bila kako bagatelna nabava nije objavljena na službenim stranicama, a tu se vidi koji su ciljevi ove analize. Trebalo se samo malo potruditi i potražiti sve na internetskom pregledniku. Ja sam se potrudio i sve pronašao. Više puta ste prozivali predsjednika Uprave da nedostaje oprema i da ju je nosio doma, a ovim se potvrđuje da je sva oprema ugrađena u prostor na Ombli. Mišljenje ovog odvjetnika je krajnje tendenciozno, a početni je dio analize odvjetnika Zovka i ovog drugog odvjetnika isti te se može zaključiti da je sve to radila ista osoba. Tvrdite da se pogodovalo svim izvođačima, a kako niste naveli sve koji su radili za Vodovod pa i tvrtku Ličilac Gorica pa je možda i gospodin Potrebica išao pituravati apartman gospodina Dujmovića", rekao je Obradović.

Predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica odgovorio mu je kako svi znaju da nema veze s poslovanjem tvrtke svog oca.

"Ja znam ljude, Miho Obradoviću, koji su za posao u Vodovodu davali mito Valentinu Dujmoviću i spreman sam svjedočiti na sudu ako ćemo se spuštati na tu razinu", rekao je, a Obradović ga je zapitao zašto to nije prijavio. Da je moj ćaća zaradio pare, Miho Obradović bi vrištao i rekao Potrebica je uzeo milijune, nemojte i vi nasjesti jer da taj postupak nije bio u redu, Miho Obradović bi skakao od sreće", rekao je Potrebica te dodao da je Vodovod tvrtka u kojoj su se izgleda kamionima iznosili računi i zapisnici. "Nemojte selektivno iznositi dokumente. Iznesite cijelu hrpu jer odakle vama originalna dokumentacija iz Vodovoda", istaknuo je Potrebica.

Obradović je kazao kako su trebali pozvati bivšeg direktora Vodovoda Valentina Dujmovića jer se ovako ne može braniti.

"Kad HNS traži dubinsku analizu da obrani bivšu upravu, ja to pozdravljam i napravimo to", istaknuo je Potrebica dodavši kako Obradović ni nakon mjeseca dana proučavanja dokumentacije nije našao nikakva podmetanja.

Vijećnici su primili na znanje izvješće.

Objavljeno u Politika

Gradski vijećnici prihvatili su danas Izvješće o radu Javne ustanove u kulturi Dubrovačke ljetne igre za 2017. godinu. Vijećnica Dolores Lujić istaknula je kako je prošle godine izvješće odbijeno zbog niza razloga povezanih s neradom, a kako u izvješću za 2017. ti isti razlozi nisu otklonjeni. Kazala je kako to naravno nema veze s novom ravnateljicom Jelenom Bogdanović kojoj je zaželjela uspjeh u radu te kazala kako se nada da će krenuti u drugom smjeru, ali da izvješće ne može podržati. Istog mišljenja je bio vijećnik Ivan Jelčić. U raspravu se uključio i vijećnik Raguž.

"Grad Dubrovnik na 42 tisuće stanovnika, a Varaždin 47 tisuća, grad Dubrovnik izdvaja 8 milijuna, a Varaždin 4 milijuna, Dubrovnik 42, a Varaždin 22 zaposlena. Zanima me što rade svi ti ljudi, dok u duplo manje ljudi u Varaždinu radi isti posao", kazao je Raguž te "prozvao" zamjenicu Tepšić da se ne odnosi majčinski prema kulturi, a maćehinski prema sportu.

Zamjenica Tepšić kazala je da je puno opterećenja na knjižnicama zbog najmova prostora te dodala da će "regalat gospodinu Ragužu člansku iskaznicu".

"Nadamo se da će biti neko štivo koje će on moći konzumirati pa će valjda znati kako rade knjižnice", odgovorila mu je Tepšić.

Gradonačelnik Mato Franković rekao je da kada se promišlja o radu Knjižnica mora se promišljati je li ih Grad Dubrovnik pratio na odgovarajući način te je li pokušao riješiti probleme?

"Imamo problema s građom i sve govori da Grad nije znao odgovoriti na probleme. Ne možemo okriviti samo ravnateljicu, ali jedan dio problema leži i tu", rekao je.

Objavljeno u Politika

Gradski vijećnici nisu danas prihvatili izvješće o poslovanju Dubrovačke razvojne agencije DURA-a, zbog prvih pet mjeseci poslovanja u 2017. godini. Kako je objasnio gradonačelnik Mato Franković, revizija Grada Dubrovnika utvrdila je niz nepravilnosti u poslovanju DURA-e, a sve je rezultiralo istragom DORH-a i kaznenom prijavom protiv bivše direktorice Andree Novaković, koja je kazneno prijavljena. Franković je istaknuo i kako je prije desetak dana optužnica proširena i sve to rezultiralo je neprihvaćanju izvješća.

"Isto se ne odnosi na razdoblje nove direktorice koja je uspjela riješiti sve probleme i sve nalaze revizije. O izvješću se glasa u cjelini, a ne parcijalno te je prijedlog zaključka o neprihvaćanju Izvješća o poslovanju", rekao je Franković.

Vijećnik Miho Obradović kazao je kako je izvješće prihvatio Nadzorni odbor DURA-e na čelu sa Zrinkom Raguž pa mu nije jasno zašto ga Gradsko vijeće ne prihvaća. Gradonačelnik mu je odgovorio da bi rezultat bio smjena da se radi o aktualnom direktoru. No, "Gradsko vijeće mora poslati političku poruku, a to je ne korupciji i kriminalnim radnjama", istaknuo je gradonačelnik.

"Shvaćamo što se događalo, znamo što se događalo, ali direktorica je već osam mjeseci tamo, vidim da se kvalitetno radi i mislim da neprihvaćanjem ne prihvaćamo ni njeno izvješće. Stoga ćemo biti suzdržani", kazao je vijećnik Jelčić.

Vijećnik Rossetti mišljenja je da se izjašnjavanje o izvješću trebalo odgoditi i podijeliti u dva dijela, jer "nije pošteno"te kako će u javnosti nastati "zbunjoza".

"Ja ne mislim da je ‘zbunjoza’. Da postoji jedan dan inkriminirajućeg djelovanja u DURA-i, mi ne smijemo to prihvatiti. Mi ovdje ne glasamo o ravnateljici Ana Mariji Pilato, već o izvješću tvrtke", zaključio je Franković.

Objavljeno u Politika