Gudački kvartet Dubrovačkog simfonijskog orkestra održat će koncert u atriju Kneževa dvora večeras u 21 sat. Ovaj sastav čine violinistice Đana Kahriman i Iva Vukić, violist Šimun Končić i čelistica Mihaela Čuljak.

Mlade snage i sjajni glazbenici Dubrovačkog simfonijskog orkestra, okupljeni u gudački kvartet, ovaj će petak izvesti zanimljiv program u Dvoru. Pripremaju, naime, Webernov Langsamer Satz, Haydnov Kvartet br. 2 ‘Kvintni’ i Šostakovičev Kvartet br. 8 u c molu, op. 117. Osobito zanimljivo na programu jest posljednje, Šostakovičevo djelo.

Ono će se svirati na Dan antifašističke borbe, a zapravo i jest nastalo u spomen na žrtve fašizma, odnosno svih totalitarnih režima. Šostakovič je, naime, pri posjetu Dresdenu, još uvijek razrušenom od Drugog svjetskog rata i zgrožen slikama takvog grada pronašao inspiraciju za ovo kompleksno i melankolično djelo.

Objavljeno u Kultura

Dubrovčani su sinoć uživali u velikom koncertu Radojke Šverko, a u sklopu petog izdanja festivala Sentimento. Bio je to ujedno i prvi nastup glazbene dive u Kneževu dvoru u bogatoj 50-godišnjoj karijeri. U pratnji pijanista Vladimira Babina i Dubrovačkog simfonijskog orkestra kojim je ravnao ugledni američki dirigent maestro Marc Tardue, uz Šverko je kao poseban gost nastupio i domaćin festivala, dubrovački tenor Stijepo Gleđ Markos. Ovaj pjevački duet ostavio je snažan umjetnički dojam na publiku tijekom nastupa na koncertima i mjuziklima kroz nekoliko zajedničkih izvedbi.

Uz pjesme poput „Ave Maria“ i „Amazing Grace“, publika je imala priliku čuti i izvedbu pjesama „Kud plovi ovaj brod“ i „Lanterna“, koji su se uz ostale domaće i strane evergreene našli na repertoaru koncerta Sentimento. Nastupio je svakako i novooformljeni zbor „Unison“.

Podsjetimo, Radojka Šverko najnagrađivanija je hrvatska estradna umjetnica. Osvajala je nagrade na festivalima diljem svijeta. Tokio, Los Angeles, Seoul, Madrid, Atena, Caracas, Puerto Rico, Firenza, Malta, samo su neki od gradova na čijim festivalima je svojim raskošnim glasom oduševila žiri i publiku. Dobitnica je pet glazbenih nagrada Porin, uključujući Porin za životno djelo. Dio svoje karijere provela je igrajući glavne uloge u glazbeno-scenskim djelima – rock operama Gubec beg i Grička vještica, te mjuziklima Jadnici, Karolina Riječka i Mirakul. Već dva desetljeća nastupa u pratnji profesora Vladimira Babina, po sudu kritike jednog od najeminentnijih predstavnika hrvatskih pijanista.

Prihodi od ulaznica ovog donatorskog koncerta namijenjeni su za projekt glazbene rehabilitacije „Unison World“.

Objavljeno u Fotogalerija

Festival Sentimento slavi petu obljetnicu uz veliki koncert hrvatske glazbene dive Radojke Šverko 20. lipnja u Kneževom dvoru s početkom u 21:30 sati. U pratnji pijaniste Vladimira Babina i Dubrovačkog simfonijskog orkestra kojim de ravnati ugledni američki dirigent maestro Marc Tardue, uz Radojku će kao poseban gost nastupiti i domaćin festivala, dubrovački tenor Stijepo Gleđ Markos. Ovaj pjevački duet ostavio je snažan umjetnički dojam na publiku tijekom nastupa na koncertima i mjuziklima koji de donijeti i na koncert Sentimento kroz nekoliko zajedničkih izvedbi, te svojim sjajnim vokalnim interpretacijama publici omogućiti glazbenu večer za pamćenje.

Naša najnagrađivanija estradna umjetnica Radojka Šverko osvajala je priznanja na festivalima diljem svijeta. Tokio, Los Angeles, Seoul, Madrid, Atena, Caracas, Puerto Rico, Firenza, Malta, samo su neki od gradova na čijim festivalima je svojim raskošnim glasom oduševila žiri i publiku. Dobitnica je pet glazbenih nagrada Porin, uključujući Porin za životno djelo. Dio svoje karijere provela je igrajući glavne uloge u glazbeno-scenskim djelima – rock operama Gubec beg i Grička vještica, te mjuziklima Jadnici, Karolina Riječka i Mirakul. Ved dva desetljeća nastupa u pratnji profesora Vladimira Babina, po sudu kritike jednog od najeminentnijih predstavnika hrvatskih pijanista.

Publika posebno pamti velike hitove poput pjesama „Kud plovi ovaj brod“ i „Lanterna“, koji de se uz ostale domaće i strane evergreene nadi na repertoaru koncerta Sentimento. Nakon prošlogodišnjeg veličanstvenog koncerta proslave 50 godina samostalne karijere koji je Radojka održala u koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog, nezaboravnu glazbenu večer donosimo u prekrasan ambijent Kneževa dvora u Dubrovniku.

Prihodi od ulaznica ovog donatorskog koncerta namijenjeni su za projekt glazbene rehabilitacije „Unison World“.

Objavljeno u Kultura

Zavod za obnovu Dubrovnika predstavio je rezultate rekonstrukcije atrij Kneževog dvora koja je potrajala tri godine. Uz prezentacija prikazan je i video kako bi se pobliže objasnio tijek procesa.

"Obnova atrija započela je 2015. Sanacija je obilovala kompleksnošću. Htjeli smo da Dvor bude otvoren ljeti kako bi izašli u susret Gradu tijekom sezone što nije uobičajena praksa prilikom obnova. Do sad nisu bili dovoljno izraženi konstruktivni elementi pa smo iskoristili ovu obnovu da nam ovaj projekt bude i istraživački. Treća faza bila je vezana za sam kat Kneževog dvora te se radilo na stupovima. Prve dvije faze bile su temelji, a onda smo išli na kat i krovnu taracu.", rekla je Iva Carević Peković, ravnateljilca Zavoda za obnovu Dubrovnika.

Gradonačelnik Mato Franković izdvojio je Knežev dvor kao jedan od izvrsnih primjera skrbi o spomeničkoj baštini i najavio skoro otvorenje Biskupske palače. Napomenuo je kako je u tijeku složena rekonstrukcija kanalizacija povijesne gradske jezgre. Podsjetio je na pripreme uoči 2019. - Godine Orlanda te kako se o replici Orlandovog stupa još razmišlja.

Izvođenje radova na rekonstrukciji atrija Kneževa dvora ugovoreno je 2015. sa zajednicom ponuditelja: „Spegra"- „Spegra inženjering" -„Neir". Stručni nadzor nad izvođenjem radova vršila je tvrtka „Canosa Inženjering", glavni nadzorni inženjer bio je Ivo Matković. Projektantski nadzor odradili su prof. dr. sc. Željko Peković i prof. dr. sc. Blaž Gotovac dok je konzervatorski nadzor nad izvođenjem radova bio zaduženje Konzervatorskog odjel u Dubrovniku. Koordinaciju svih sudionika i aktivnosti vezanih za projekt rekonstrukcije atrija Kneževa dvora, ispred Zavoda za obnovu kao investitora vodio je Andrija Tolja.

Objavljeno u Kultura

Hrvatski restauratorski zavod u sklopu obilježavanja Europske godine kulturne baštine predstavlja rezultate višegodišnjeg projekta "Nepoznata trečentistička slikarska radionica - deatribucija Matka Junčića i Ivana Ugrinovića" kao izložbenu instalaciju "Skriveni trečento".

Na izložbenoj instalaciji "Skriveni trečento" pred Kneževim dvorom u srijedu će od 20.30 sati govoriti akademik Igor Fisković, Jelka Tepšić, zamjenica gradonačelnika Grada Dubrovnika, dr. sc. Tajana Pleše, ravnateljica Hrvatskog restauratorskog zavoda, mons. Mate Uzinić, biskup dubrovački i Katarina Alamat Kusijanović, autorica projekta.

Uz duge i zahtjevne konzervatorsko-restauratorske radove na lopudskom poliptihu, projekt "Nepoznata trečentistička slikarska radionica - deatribucija Matka Junčića i Ivana Ugrinovića" Hrvatskog restauratorskog zavoda uključivao je i opsežne istraživačke radove koji su otkrili nužnost novog datiranja i atribucije toga iznimnog djela. Istraživanja su proširena i na poliptih s Koločepa, koji je po mnogočemu sličan lopudskomu.

Dva su oltara određena kao djelo majstora 15. stoljeća, a slijedom arhivskih zapisa pripisivana su dvojici dubrovačkih slikara. Rezultati istraživačkih radova pomaknuli su vrijeme njihova nastanka u drugu polovicu 14. stoljeća. Raznovrsne tehničke i komparativne analize pokazale su potencijalnu bliskost njihova autora krugu Paola Veneziana. Novo je tumačenje prihvaćeno u stručnim krugovima i donosi nove, važne spoznaje u interpretaciji povijesti dubrovačkog slikarstva.

Nove spoznaje i tumačenja bit će predstavljeni javnosti izložbenom instalacijom. Unutar posebno konstruirane „kocke“ projicirat će se videoprezentacija s kompjutorskom simulacijom. Na vanjskim stranicama otisnuti su kolaži trečentističkih likova svetaca s panela dvaju oltara, posloženih poput šetača na gradskoj ulici. Postavljanje „kocke“ na glavnoj ulici stare gradske jezgre kontinuirano će pobuđivati pažnju prolaznika.

Tako zamišljena izložbena instalacija umjetnički je i provokativni iskorak u odnosu na uobičajena predstavljanja konzervatorsko-restauratorskih radova, izlazak iz prostora radionica i muzeja, s idejom stvaranja intrigirajućeg objekta za posjetitelje u njihovu prostoru kretanja gradom. Cilj projekta, financiranog sredstvima Ministarstva kulture RH i skupine dubrovačkih donatora, jest upoznavanje publike s važnim projektima Hrvatskog restauratorskog zavoda, uz isticanje pozitivne povratne sprege između aktivne zaštite baštine i njezina razumijevanja.

 

Objavljeno u Kultura