Predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica susreo se jutros u gradskoj vijećnici s predstavnicima Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Grada Zagreba: predsjednikom Koordinacije Dušanom Miškovićem, potpredsjednikom Raškom Ivanovom, tajnikom Zoltanom Balaž-Pirijem, te Andrijom Petrovićem, voditeljem Službe za nacionalne manjine Grada Zagreba. Sastanku su nazočili i predsjednik Vijeća Bošnjačke nacionalne manjine Grada Dubrovnika Esad Čustović, predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine Dubrovačko-neretvanske županije Milorad Vukanović i pročelnica službe Gradskog vijeća Grada Dubrovnika Nada Medović.

Predsjednik Potrebica pozdravio je goste te je izrazio zadovoljstvo susretom, istaknuvši kako Grad Dubrovnik iznimno cijeni sugrađane pripadnike nacionalnih manjina i izuzetno surađuje s dvije manjine organizirane u Vijeća. Naglasio je kako su svi sugrađani ravnopravni pred gradskom vlasti, te kako nema segregacija ni diskriminacija nikakvog oblika. Uz organizirane manjine postoji i niz drugih, većinom naroda s prostora bivše Jugoslavije, a zanimljivo je da postoji i engleska manjina u Gradu, rekao je predsjednik Potrebica. Dodao je i kako Grad nastoji obuhvatiti u financiranju sve prijavljene programe, te kako je otvoren za svaki daljnji prijedlog.

O odnosu gradske uprave s nacionalnim manjinama govorio je i predsjednik Vijeća Bošnjačke nacionalne manjine Esad Čustović, pohvalio je suradnju dugu već 15 godina, rekavši kako se Vijeće u potpunosti financira iz Proračuna Grada Dubrovnika i svi se programi realiziraju. Kao probleme je naveo nedostatak groblja i gradnju islamskog centra, ali i kako su odnosom s Gradom u potpunosti zadovoljni.

Predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine DNŽ Milorad Vukanović ovom prilikom zahvalio se na izvanrednoj suradnji s Gradom Dubrovnikom, istaknuvši kako s njihove strane Vijeće svakako mora poraditi na aktivnijem djelovanju i boljem programu, a od strane vlasti se uvijek potiče na širenje suradnje.

Govoreći o poziciji manjina u glavnom gradu, predsjednik Koordinacije Dušan Mišković istaknuo je kako je odnos Grada Zagreba kada su u pitanju nacionalne manjine više nego zadovoljavajući, te dodao kako je riječ o nekoj vrsti partnerske suradnje. Koordinaciju čini 18 članova, devet predstavnika vijeća i devet predstavnika nacionalnih manjina. U Zagrebu živi više od 45 tisuća pripadnika nacionalnih manjina, a od 22 registrirane manjine njih 19 bira predstavnike na izborima, istaknuo je predsjednik Mišković. U sklopu programa članovi Koordinacije obilaze županije kako bi razmijenili iskustva s predstavnicima vlasti i nacionalnih manjina da se razmotre mogućnosti daljnje suradnje.

Objavljeno u Vijesti

Pred nama je 16. sjednica Gradskog vijeća. Od 11 sati vijećnici će raspravljati o 18 točaka dnevnog reda među kojima je podnošenje izvješće za razdoblje od siječnja do lipnja dubrovačkog gradonačelnika Mata Frankovića.

Vijećnici će odlučiti hoće li se konačno osnovati Savjet mladih Grada Dubrovnika, te o donaciji u iznosu od dva milijuna kuna JU Rezervata Lokrum JVP Dubrovačkim vatrogascima za kupnju vatrogasnog broda. Od vijećnika će se tražiti i suglasnost za prijavu projekta „Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda naselja Suđurađ na otoku Šipanu“ zajedno sa Prilogom 12 „Opis projekta”.

Vruće točke svakako su izbor ravnatelja/ice Kazališta Marina Držića kao i Zavoda za obnovu Dubrovnika. Kao 18. točka dnevnog reda najavljena je rasprava o Javnoj garaži.

Objavljeno u Politika

Župa svetog Stjepana u Velikom Zatonu danas slavi svoj dan. Tim povodom pripremljen je bogat program koji je započeo otvorenjem radova na župnom dvoru koje je blagoslovio župnik crkve svetog Stjepana prvomučenika pater Dariusz Nowak.

"Budući da pripadam redovničkoj zajednici salvatorijanaca, citirao bih svog utemeljitelja slugu Božjega padre Francesca od Križa Jordana koji je rekao 'učinite sve što je moguće da svaki čovjek upozna i ljubi Isusa Krista Spasitelja svijeta'. Sv. Ivan Pavao II. na Trgu Pobjede u Varšavi 1979. kada je u Poljskoj još vladao komunizam, govorio je da čovjek ne može razumjeti niti sebe niti svoje povijesti bez Isusa Krista. Nadam se da će gradnja ove župne kuće i Pastoralnog centra služiti svakom čovjeku koji tu živi da bi rastao u svome čovještvu i poznavanju Isusa Krista. Vjerujem da je zajednička briga Crkve i državne vlasti da čovjek raste", kazao je pater Nowak.

Zamjenica gradonačelnika Grada Dubrovnika Jelka Tepšić čestitala je Zatonjanima festu svetog Stjepana te istaknula kako je Grad Dubrovnik spreman pratiti ovu investiciju kako bi Zaton konačno dobio župnu kuću i dodatni sadržaj koji zaslužuje.

"Vjerujem da će uskoro, kada radovi na Pastoralnom centru budu gotovi, sve skupa biti zaokruženo i da ćete dobiti lijepe nove prostore za vaše druženje ne samo duhovno, već i svjetovno, jer tako se i gradi vjera, kada se međusobno družimo i upoznajemo", rekla je Tepšić.

Nakon blagoslova radova na Pastoralnom centru zamjenica Tepšić, predsjednik Gradskog vijeća Grada Dubrovnika Marko Potrebica te predsjednik Mjesnog odbora Zaton Emilio Puljizević položili su vijence i zapalili svijeće kod spomenika palim braniteljima. Podsjetimo, na današnji dan, prije 21 godinu izgubljena su tri mlada života u nasumičnom granatiranju srpskog i crnogorskog agresora. Granate, inače, posljednje koje su pale na uže područje grada, u popodnevnim su satima ispaljene na Veliki Zaton nakon dugog razdoblja primirja. Tada su svoje mlade živote izgubili pripadnik 163. brigade HV Frano Goić (24), Danijela Spajić (25) i Orsat Domaćin (17), dok je troje Orsatovih prijatelja – Romana Tomić, Lukša Pavličević i Nikša Matić, teško ranjeno.

Nakon polaganja vijenaca uslijedila je sveta Misa, a potom i svečani domjenak. Cijela će se festa dodatno zaokružiti i koncertom Klape Subrenum u crkvenom atriju.

Dio atmosfere s Feste sv. Stjepana u Velikom Zatonu, pogledajte u fotogaleriji.

Objavljeno u Vijesti

Studentski dom, dugo željeni projekt, koji će, međuostalim, riješiti probleme studentskog smještaja u Gradu Dubrovniku, napokon je u punom smislu krenuo s realizacijom. Pripremni radovi na zemljištu u Čokolinu izvode se od 13. srpnja, a rok je njihova završetka 18 mjeseci. Što će sve ovaj projekt omogućiti kako dubrovačkim, tako i studentima koji dolaze studirati u Dubrovnik te što će on značiti za cijelu lokalnu zajednicu otkrio nam je u ovotjednim Raguzarijama voditelj projektnog tima Sveučilišta u Dubrovniku za izgradnju studentskog doma, ujedno i ravnatelj Studentskog centra Dubrovnik Marko Potrebica.

Realizacija Studentskog doma prošla je kroz mnoge faze. Možete li nas provesti kroz najvažnije segmente kronologije?

To je vrlo komplicirana priča koja će, nadam se, završiti u konačnici sretno. O ideji potrebe izgradnje Studentskog doma razgovaralo se, a postojao je i projekt, od 1986. Nakon osnutka Sveučilišta u Dubrovniku ta je tema intenzivno došla na dnevni red. Izmjene GUP-a 2007. definirale su lokaciju gdje se sada u Čokolinu gradi Dom. 2008. smo imali neuspješan sporazum Grada, Županije i države koji je trebao osigurati pola novaca te se po tom pitanju, nažalost, ništa nije dogodilo. 2009. raspisan je urbanističko-arhitektonski natječaj s Društvom arhitekata Dubrovnik da se izabere najbolje rješenje. 2012. dobili smo prvu građevinsku dozvolu koja je istekla.

U međuvremenu, propalo nam je kreditno zaduženje putem RH kada je država ušla u prekomjerno zaduživanje. Da nismo ušli u Europsku uniju, ovaj se projekt vjerojatno ne bi nikada realizirao jer država za to nije imala novaca. Nakon što smo 2013. postali članica EU, ušli smo i u europsko proračunsko razdoblje od 2014. do 2020.Ministarstva znanosti i regionalnog razvoja uspjela su dogovoriti Operativni program za gradnju studentskih domova za studente u nepovoljnom imovinskom položaju.

Odmah smo na Sveučilištu prionuli raditi na dokumentaciji da bismo mogli aplicirati. U međuvremenu nam je istekla građevinska dozvola pa smo dali novu dokumentaciju i nakon što smo prošli postupak prijave, potpisali smo Ugovor sa središnjom agencijom i Ministarstvom regionalnog razvoja i osigurali smo financijsku konstrukciju gdje nam je s 30 milijuna kuna pomogao Grad Dubrovnik, a s tri milijuna kuna Županija. Prošli smo natječaj, ali nažalost, imali smo jednu žalbu i natječaj nam je zbog iskolčenja cijevi za polijevanje vrta od 12,5 tisuća kuna te smo izgubili godinu dana. Da nesreća nikad ne dolazi sama, u međuvremenu se primijenio Zakon o javnoj nabavi pa smo morali svih 800 stranica troškovnika prilagoditi odredbama novog Zakona jer troškovnici nisu odgovarali. Kada smo to sve napravili, proveli smo natječaj, prošao je bez žalbi, izabrali smo najjeftinijeg ponuditelja, ali u međuvremenu su cijene radova u građevinskom sektoru promijenile. Imali smo prvotno cijenu od 131 milijun kuna +PDV, a sada je nepunih 147 milijuna kuna. Na tih 15 milijuna nismo mogli utjecati.

Za sve smo imali suglasnost SAFU-a, potvrdu transparentno vođenog postupka i Ministarstvo znanosti osiguralo je tih 15 milijuna kuna nedostajućih sredstava i sada imamo zatvorenu financijsku konstrukciju za gradnju. Počeli smo s radovima 13. srpnja, pripremni radovi traju, a za godinu i pol dana će građevinski radovi biti gotovi. Još dodatna tri mjeseca bit će potrebna za opremanje, ali to ćemo precizno znati kada provedemo natječaj za opremanje.

Zahvalio bih posebno projektnom timu Sveučilišta u Dubrovniku i rektoru Nikši Burumu na trudu i zalaganju jer su svi oni volonterski sve ove godine pripremali projekt Studentskog doma uz svoj redovni rad i imali su izniman angažman na ovom projektu.

Koji će se sve problemi studenata riješiti izgradnjom Studentskog doma?

Kada smo radili analizu te dokazivali da je Studentski dom potreban, najprije smo pokazali da studenti slabijeg imovinskog položaja iz Dubrovačko-neretvanske županije na istovrsne studije odlaze u Split i prijavljuju se za smještaj u studentskom domu. Drugi pokazatelj je da broj studenata u Dubrovniku posljednjih godina opada, a treći da dolaskom turističke sezone studenti su već 1. svibnja nepoželjni, a do 1. studenog nisu dobrodošli, a naši bi stanodavci najradije da oni "ispare" u onom vremenu kada je studentima smještaj najpotrebniji i kada najviše rade, a to je u vrijeme ispitnih rokova ili rektorskog roka. To je neprihvatljivo stanje i zato će Studentski dom s 503 kreveta za duže razdoblje riješiti problem studentskog smještaja u Gradu Dubrovniku.

Koji će sve sadržaji studentima biti dostupni u novom domu? Hoće li u sklopu njega biti knjižnica i možda menza?

To će biti najmoderniji dom. Drugi problem studenata je svakako i studentska prehrana, nemamo restoran, ali u sklopu doma imat ćemo restoran s kapacitetom od 2000 obroka dnevno i oko 450 sjedećih mjesta. Bit će prostora i za studentske zabave, čitaonice, fitness, prostor za studentska druženja, restoran brze prehrane. Studentski će centar tamo preseliti sa studentskim ugovorima. Bit će to jedno mjesto gdje će studenti moći organizirati svoj život na adekvatan način.

Koje će uvjete studenti morati zadovoljiti kako bi ostvarili pravo na smještaj te kolika će biti cijena?

Uvjete za smještaj u studentski dom donosi resorno ministarstvo. Vrlo je važno da ovaj projekt ne stvara dodatne gubitke. Početna cijena bit će 810 kuna po ležaju, a kroz godine ćemo vidjeti hoće li ona ostati ista. To, nažalost, neće biti dovoljno da bismo pokrili operativne troškove. Zato ćemo u ljetnim mjesecima, sukladno ugovoru koji imamo, dio slobodnih kapaciteta ponuditi na tržištu izvan akademske godine kako bismo zadržali što nižu cijenu smještaja studentima.

Hoće li u Domu moći boraviti studenti i van akademske godine, primjerice, oni koji u Dubrovniku ostaju raditi?

O tome ćemo još razgovarati. Studenti, sukladno ugovoru, imaju pravo na smještaj tijekom akademske godine do 15. srpnja. Evidentno je da završetkom svojih obveza napuštaju Studentski dom, ali naravno, vidjet ćemo koje će biti potrebe studenata. Ne možemo stvoriti apsolutno novog gubitaša. Studija je pokazala da će nam nedostajati nekoliko milijuna kuna na godišnjoj razini kako bi Studentski dom bio na nuli. Studentski centar neće trčati za profitom, probat ćemo sve izbalansirati da studenti budu zadovoljni, ali da ne generiramo gubitke jer nam ih nema tko pokriti. Da sada kažemo da će svi studenti koji su smješteni u Domu u punom kapacitetu stati tijekom ljeta za osamsto kuna, ne bi bila istina.

Neki od studenata zamjeraju Studentskom centru što nije riješio problem njihova smještaja, primjerice, zakupom dormitorija. Kako to komentirate?

Da smo imali taj prostor, ne bismo gradili Studentski dom. Čuo sam te kritike, ali u Gradu Dubrovniku takvog prostora nema, a da smo slučajno iznajmili dvadesetak soba, pitanje je bismo li mogli uopće aplicirati jer smo mi jedini aplicirali na najveća sredstva isključivo u kategoriji C zato što nismo imali izgrađen Studentski dom. Rješavanje 20 soba nije moguće, a za sve drugo je graditi hotel ili Dom. Na ovom projektu radimo preko 10 godina. Znam da su studenti nestrpljivi, ali konačno smo blizu cilja.

Odakle najviše studenata dolazi koji imaju potrebu smještaja u Studentskom domu?

To su studenti iz Dubrovačko-neretvanske županije koji nisu povezani s fakultetom u smisli da mogu za "po ure" doći do kuće, a s druge strane, značajan dio naših studenata bio je iz Bosne i Hercegovine. Otvaranjem nekih specifičnih studija, imamo studente iz svih krajeva Hrvatske. Zanimljivo, statistički gledano, malo smo Sveučilište, ali proporcionalno imamo najveći broj studenata koji dolaze putem Erasmus programa. Od 1100 studenata koji u prosjeku godišnje dolaze studirati u Hrvatsku putem Erasmusa, 120 ih je u Dubrovniku, što pokazuje koliki je interes, a problem smještaja i njihov je dominantan problem. Svi studenti koji temeljem odluke Ministarstva imaju pravo na smještaj u Dubrovniku bit će smješteni u Studentski dom. I Erasmus studenti imaju sva prava kao i naši studenti.

Hoće li Studentski dom biti prilika za otvaranje novih radnih mjesta?

Hoće, poučeni iskustvom nekih drugih objekata slične namjene, nećemo pretjerivati s brojem zaposlenih, ali sigurno će oko 35 do 50 ljudi naći svoje radno mjesto u Domu. Nadam se da će zaposlenje u Studentskom centru biti izazovno.

Gradi se Studentski dom, poboljšavaju se uvjeti za studente u smislu Zakon o studentskom radu. Nastupa li jedno bolje razdoblje za studente, što još nedostaje Dubrovniku da bi bio sveučilišni grad u punom smislu riječi?

Iznimno mi je drago da sam sudjelovao u oba procesa. Bio sam u radnoj skupini i kada studenti pročitaju novi Zakon koji je u Saboru vidjet će da će najmanje promjena biti upravo u Dubrovniku. Upravo onaj model kontrole koji smo ovdje radili, unesen je u Zakon. Što nedostaje? Moj dojam još od studija je da studenti, možda baš zato što nisu imali jedno mjesto okupljanje poput Studentskog doma, neprimjetno su vršili svoje aktivnosti. Nije studiranje samo učenje i odlazak u menzu, kako se u nas u 90 posto slučajeva sve svede. Nadam se da će studentski život i studentska scena u Gradu oživjeti izgradnjom Doma, da će to biti pretpostavke da se i naši studenti jače aktiviraju. A, kada imamo takve studente, i Grad i Županija te svi drugi dionici će na studente obratiti pozornost.

Objavljeno u Vijesti

Pred gradskim vijećnicima još je jedna sjednica i to u četvrtak s početkom u 11 sati. U Velikoj gradskoj vijećnici raspravljat će tako na dvije teme: Prijedlog odluke o donošenju Urbanističkog plana uređenja „Tehničko-tehnološki blok Osojnik“ i Prijedlog odluke o određivanju lokacije za odlaganje viška iskopa koji predstavljaju sirovinu kod izvođenja građevinskih radova na području Grada Dubrovnika. Njima naravno prethoduju vijećnička pitanja. Najvažnija zbivanja u vijećnici pratite uz Nportal.

Objavljeno u Politika

Predsjednik Gradskog vijeća Grada Dubrovnika Marko Potrebica na svom je Facebook profilu objavio dojmove sa Svjetskog prvenstva u Rusiji koje prenosimo u cijelosti.

„Veliko SPASIBO Rusija ili kako sam razbio svoje predrasude

Čestitke našoj Hrvatskoj učinili ste nas ponosnima, ali ovo nije post o nama ovo je post o Rusiji, post o divnim ljudima koje sam sretao posljednjih 6 dana u Moskvi. Prije početka prvenstva u medijima snimke priprema ruskih huligana, a nakon nepotrebne izjave Vide i Vukojevića poruke Rusi više ne podržavaju Hrvatsku. Uslijedio je dobronamjerni poziv prijatelja koji radi u Moskvi nemojte se puno isticati u hrvatskim dresovima jer su ruski mediji potencirali “slučaj Vida” moglo bi biti problema.

Danas mogu reći Rusija i Rusi su me oduševili svojom ljubaznošću i podršci Hrvatskoj. Teško je to zamisliti nekome tko to nije vidio, ali nismo mogli proći pet metara Crvenog trga da nas Rusi i Ruskinje nisu pitali da se slikaju s nama u kockastim dresovima. I tako 6 dana za redom svaki put kada bi nosili dres. Tijekom utakmice pjesma za Hrvatsku, a poslije utakmice riječi utjehe bili ste bolja ekipa, vi ste šampioni.

A Moskva, Moskva je prekrasna, čista, uredna, vidi se da ima reda na svakom koraku. Nema opušaka po putu, komunalnog otpada i papirića uz cestu. Bez problema staje i pobjeđuje u usporedbi s europskim i američkim metropolama. Uredu, vjerojatno su malo jaču pažnju posvetili održavanju uoči i tijekom svjetskoga prvenstva, ali ipak ovo je impresivno. U Moskvi sustav upravljanja definitivno funkcionira. Naša Predsjednica je apsolutni hit u Rusiji svi su nas pitali za nju ili kako bi rekli: „ona je lider s emocijama“. Inače, saznali smo da je u Rusija reforma radnog prava pa su do sada žene išle u mirovinu sa 55, a muškarci sa 60. Sada ce sa 60 odnosno 65 godina. Nije im najbolje leglo pa bi u prosvjede, ali tijekom nogometnog prvenstva bilo kakvi prosvjedi su zabranjeni. Izgleda da nismo jedini koji koriste svjetsko prvenstvo za donošenje nepopularnih odluka.

Uspomene koje nosim iz Rusije su smijeh, predobri domaćini i podrška ruskog naroda, a i poruka jedne Ruskinje koja se u mnoštvu drugih slikala sa nama. Hvala Vam što ste došli u Moskvu tako daleko iz vaše zemlje. Nadam se da vam je lijepo i recite svojim prijateljima da dođu u Moskvu i ne vjerujte medijima kada govore loše o nama.

I bas zato, radi ove Ruskinje i divnih ljudi koje sam upoznao u Moskvi preporučujem vam posjetite Moskvu barem za vikend. Možete pronaći povratne karate za 200-300 eura, hotel za 40 eura noćenje po osobi, jeftin prijevoz i taxi, dobri i pristupačni restorani. Uživajte u prekrasnoj Moskvi uz srčane i dobre domaćine.

I zato do novog susreta SPASIBO RUSIJA SPASIBO MOSKVA

Hvala Vatreni ovih je dana bilo lijepo biti Hrvat u Moskvi, a vjerujem i u cijelome svijetu.

P.S. svi su poludjeli za kockicama i tu dolazimo do jednog problema na koji želim ukazati. U Moskvi je nemoguće kupiti hrvatski dres, majice na kockice. Sve je nestalo još prije našeg dolaska u Moskvu. Stalno smo se sretali s pitanjima: pokloni mi, prodaj mi majicu. Dok se cijeli svijet divio Hrvatskoj propustili smo priliku (čitaj: HTZ, HGK, Ministarstvo turizma ili tko zna tko), ali pobogu netko je trebao otvoriti Hrvatsku kuću u Moskvi te barem prodavati otisnute pamučne kockaste majice po promotivnim cijenama uz promidžbu naše domovine. Osjećam da smo i ovu priliku propustili zbog nečije nesposobnosti i nemara jer bi u protivnom 80 posto stadiona Lužnjiki bilo u kockicama, a ulice Moskve dodatno bi preplavile kockice. Čestitke našim navijačima, a posebno našima iz Grada na veličanstvenoj podršci Vatrenima uz pjesmu pod zastavom SV. Vlaha.

Objavljeno u Politika

Jučer smo već pisali kako će mnogi Dubrovčani pa i pojedini političari bodriti Vatrene direktno u Moskvi. Sudeći prema brojnim fotografijama na Instagramu i Facebooku, vatrena je groznica osim Dubrovnik zahvatila i rusku metropolu. Videom se na svoj Facebook profilu "pohvalio" i predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica uz poruku "Dubrovnik u Moskvi, Moskva diše za Hrvatsku !!!!!! Malo nas je al’ nas ima...".

U videu pogledajte kako se to za Vatrene navija u Moskvi.

 

Objavljeno u Lifestyle

"Radovi na Studentskom domu u Dubrovniku kreću u srpnju", izvrsna je novost za sve studente, a koju nam je potvrdio ravnatelj Studentskog centra Dubrovnik, ujedno i voditelj projektnog tima Marko Potrebica.

"Dogodilo se ono što smo i priželjkivali, krećemo dalje. Nije bilo žalbi na postupak za izbor izvođača radova koji smo proveli. To nas čini sretnim i zadovoljnim, a rok izgradnje Studentskog doma je 15 mjeseci", kazao je Potrebica.

Nakon javnog natječaja za izvođača radova izabrana je zajednica ponuditelja Ingrad, Projekt gradnja i Tromont s kojima se za nekoliko dana očekuje potpisivanje ugovora. Podsjetimo, 85 posto cijene gradnje Doma pokrit će Europska unija, a preostalih 15 milijuna kuna Ministarstvo znanosti i obrazovanja jer su troškovi od početnog projekta prijavljenog za financiranje narasli te je probijena planirana financijska konstrukcija.

Objavljeno u Vijesti

Novi Prijedlog Zakona o obavljanju studentskih poslova napokon je krajem svibnja upućen u saborsku proceduru. Naime, studenti su ga očekivali, kako je bilo i najavljeno već 1. siječnja 2018., međutim, prošla su četiri mjeseca kroz koja je Hrvatski studentski zbor ukazivao na važnost konačnog donošenja ovog zakona, neophodna svakom studentu.

Njime je napokon definirana minimalna satnica za studente koja iznosi 21, 49 kuna, omogućen je rad čak i izvanrednim studentima koji do sada nisu imali na to pravo. Zakon bi studente zaštitio od prijevara, jamčio redovite isplate, odredio čak i plaćenu pauzu, povećanu satnicu za rad nedjeljom, blagdanima i noću, a zbog digitalizacije se više ne bi moglo raditi na tuđe ugovore. Međutim, u javnosti su se pojavili komentari kako bi sada studenti mogli postati konkurencija radnicima jer za poslodavce oduvijek predstavljaju jeftinu radnu snagu.

„Ti su komentari zaista gluposti jer tržište određuje cijenu rada, a minimalna satnica je zaštita studenata. Što se tiče Dubrovnika, nikakve promjene neće biti zbog novog Zakona, cijena studentskog rada je u prosijeku dobro iznad minimalne predviđene satnice i danas ako želite studenta satnica se kreće i do 30 kuna, a većina poslodavaca nudi i višu satnicu. Tako, primjerice, jedna suvenirnica plaća čak 50 kuna jer nisu mogli naći radnu snagu. Studenti mogu birati između velikog broja poslova i satnice koja je dobra te ni na kakav način ne ugrožava tržište rada jer je činjenica da je poslodavcima iznimno teško naći i radnike i studente“, prokomentirao je za Nportal predsjednik Studentskog centra Dubrovnik Marko Potrebica.

U javnosti su se pojavile i bojazni kako će studenti zbog novog Zakona i izračuna minimalne satnice biti skuplji poslodavcima od radnika na minimalcu te da će tako prouzročiti kontraefekt. Predsjednik Studentskog centra mišljenja je kako ni ova konstatacija nije na mjestu.

„Studenti će dobivati plaću onoliku koliku na tržištu mogu postići, a radnici koji rade na minimalcu, a negdje drugo mogu raditi za veću plaću, trebaju promijeniti posao. Danas držati radnika na minimalcu nema smisla, a na tržištu u ponudi ima svega od najjednostavnijih poslova postoji potražnja. Nema bojazni da će novi zakon izazvati ikakav negativan efekt kod nas u Gradu.

Preko Studentskog centra u Dubrovniku radi ukupno 2300 studenata, a njima će se uskoro, kada se novi Zakon usvoji, priključiti i kolege koji studiraju izvanredno. Očekuje se da bi Zakon mogao stupiti na snagu početkom nove akademske godine, a nakon ljetne stanke u Saboru.

Objavljeno u Vijesti

Gradski vijećnici usvojili su danas Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o zakupu javnih površina.

"Odluke trebaju pratiti život i ono što se događa. Pokušali smo ugostiteljima objasniti činjenicu da se odluke mijenjaju ali i poštuju. Ugovor obvezuje stranke, a ugostitelji su nam ukazali na problem grasti, zdjela i lonaca koje su u njihovim objektima pa smo dogovorili da se one nalaze u zakupljenim površinama te na poljanama i trgovima. Sve je iskomunicirano s ugostiteljima. Mijenjali smo jedan članak po pitanju opreme ako je u suprotnosti sa zaštitom konzervatorskih odobrenja možemo uložiti uklanjanje iste", objasnio je pročelnik Zdenko Medović.

Vijećnica Dolores Lujić uočila je kako u Prijedlogu piše da je zabranjeno postavljanje frižidera vani, a svaki kiosk to treba pa je upitala hoće li se oni sad uklanjati?

Zdenko Medović odgovorio joj je da će komunalni redari postupiti prema odluci te da je dobro pročitala i shvatila.

Predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica kazao je kako je riječ o izmjeni odluka, da je sve već bilo na snazi, ali nije djelovalo.

"Jesmo li ludi što smo glasali, a nije se provodilo? Moramo povoditi odluke jer gradonačelnik je rekao da prema svima mora biti jednako. Komunalci moraju otvorenih očiju hoditi po gradu i ako treba ja ću hodati s njima. Inače, mi smo smiješni, a ja to ne volim biti", rekao je Potrebica.

Vijećnik Maro Kristić naglasio je kako ova Odluka znači da sve Tiskove trafike moraju isprazniti frižidere. "Taj gubitak će biti milijune kuna. Nisam siguran da je to najbolji smjer posebno oko ovoga što se događa po pitanju Agrokora", dodao je.

Vijećnik Miho Obradović mišljenja je da niti jedan ugostitelj neće žrtvovati stolove da stavi cvijeće, dok je vijećnica Doršner istaknula da se moraju osigurati pješački koridori.

"Bilo bi dobro da nemamo plastične stolove već prirodne materijale. Sve što stavljamo u naš grad moram biti u skladu s krajobraznom arhitekturom", dodala je.

Jadran Barač iznio je primjedbe na "pogrešnu interpretaciju koja je u suprotnosti sa stvarnim stanjem na terenu".

"Površina pizzerije Castro je oko 40 kvadrata i oni se ne nalaze ispred pizzerije već bivše Zagrebačke banke. Ne kritiziram pizzeriju koja ima sve uredne papire. Referiram se na gradonačelnika koji je rekao da neće dozvoliti postavljanje stolova jer je prostor DPDS kupio tu prostor od 9 milijuna kuna i obmanili su javnost. Potrebica redovito laže javnosti", ustanovio je Barač na što mu je Potrebica uzvratio da je nepristojan.

"Nadam se da ovo vaše izlaganje nije gledao niti jedan član vaše stranke. Sami sebi replicirate i odgovarate. Tužno je to. Pripremite se za sjednicu. Ne možete nama imputirati kako mi nešto namještamo. U koliziji ste sami sa sobom kao i vaša stranka. I ja učim pa učite i vi. Miješate babe i žabe, spominjete nešto što nije tema. Možda imate frustraciju oko DPDS-a jer vas nisu htjeli primiti. Ne znate se kulturno ponašati, ovo je ipak Gradska vijećnica. Vjerujem da ćete pronaći unutarnji mir i da ćete se konstruktivno pripremati", uzvratio je Baraču gradonačelnik.

Marko Potrebica Baraču je potom rekao da je osvojio 30 i nešto glasova na kotarskim izborima na mjestu gdje nije prijavljen te da je to kazneno djelo. "Otac vam je radio u Vodovodu i vi ste zaposlen. Smanjimo težinu riječi koje upotrebljavamo", rekao je Potrebica.

Barač je uzvratio da "kad nestane argumenata onda se pođe pričati o izbornim rezultati".

"Vaša stranka je pokazala kako biti doktor u kriminalu i korupciji. Spominjali ste da mi je otac član SDP-a i to je neistina. Uvukli ste mog oca koji nema veze s tim. Rekao sam istinu da želite kupiti nekretninu da biste smanjili broj stolova. Po pitanju mog kriminalnog djela stanovanja na Kapelici, ja sam podstanar u Lapadu i ne koristim bespravno stanove kao neki vaši članovi, nemam nekretninu", kazao je Barač.

Objavljeno u Politika
Stranica 1 od 2