"Obnovljena Biskupska palača za građane Dubrovnika bit će otvorena za razgledavanje tijekom tri dana (srijeda, 11. srpnja; četvrtak, 12. srpnja i petak, 13. srpnja) od 10.00 do 18.00 sati", obavještavaju iz Dubrovačke biskupija.

Objavljeno u Kultura

Nakon 30 godina duge obnove u Dubrovniku je otvorena Biskupska palača. Mada će biskup mons. Uzinić u nju useliti tek u rujnu unutrašnjost veličanstvene građevine danas je primila mnoštvo posjetitelja. Tomu je prethodova blagoslov papinskog nuncija u Republici Hrvatskoj mons. Giuseppe Pinta i podjela prigodnih zahvalnica onima koji su ustrajno radili na njenoj obnovi.

Naime, u Palači je posljednji put dubrovački biskup boravio 1979. , nakon čega je oštećena u razornom potresu, a prethodno je pripadala patricijskoj obitelji Sorkočević. "Danas nije lako živjeti u palačama. Kao mjesto stanovanja nisu na dobrom glasu. Crkva, osobito s papom Franjom želi poslati drugačiju sliku o sebi. Ne želi slati sliku Crkve u palači, nego kako papa Franjo kaže sliku crkve u poljskoj bolnici, blizu ljudima. Možda ta slika poljske bolnice i ide uz ovu prigodu, jer Grad na neki način boluje zbog činjenice da u njemu sve manji broj ljudi živi.", kazao je Uzinić.

"Grad nisu naši miri, palače, crkve, krovovi, restorani, turisti... Grad smo mi ljudi koji ovdje živimo. Zato je ovaj Grad pomalo bolestan te stoga ova palača svojom porukom postaje svojevrsna poljska bolnica. Kao poziv onima koji su ostali da i dalje budu ovdje, a onima koji su otišli da se vrate.", nastavio je.

Palača je obnavljana u nekoliko navrata. Inicijalna istraživanja radio je Institut za povijest umjetnosti u sklopu svojih širih istraživanja prostora Pustijerne, a konzervatorsko-restauratorski istražni radovi započeti su 1984. godine i završeni 1993. godine pod vodstvom Hrvatskog restauratorskog zavoda. Konstrukcijska sanacija započela je, međutim, tek 2003. godine i potrajala do 2013. godine. Uslijedili su završni građevinski, obrtnički i instalaterski radovi.

Unutrašnjost palače uređena je po uzoru na izvorni izgled. Proces obnove vodio je Zavod za obnovu Dubrovnika do 2016. godine, kada ju je preuzela Dubrovačka biskupija. Svi radovi vođeni su u suradnji i pod nadzorom nadležnoga Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u Dubrovniku.

Ukupna vrijednost radova na obnovi ovog povijesno vrlo slojevitog objekta do 2016. godine iznosila je oko 25 milijuna kuna. Sredstva je kroz programe Zavoda za obnovu Dubrovnika uložilo Ministarstvo kulture, Dubrovačko-neretvanska županija i Grad Dubrovnik, dok je Dubrovačka biskupija pokrila otprilike 15 posto troškova iz svojih sredstava. Ukupna vrijednost preostalih završnih radova nakon 2016. godine iznosila je oko 6,7 milijuna kuna, što je osigurano donacijom Zaklade Caboga Stiftung čime je podmireno i uređenje interijera.

Objavljeno u Fotogalerija

Dubrovački biskup mons. Mate Uzinić gostovao je u emisiji N1 televizije Točka na tjedan pri tom iznijevši stavove o nekoliko škakaljivih pitanje počevši od što toga što Crkvi zadaje glavabolju kod Istanbulske konvencije do pedofilije čija pojava je razočaravajuće prisutna u redovima klera. Uzinić je također progovorio o navodnoj epidemiji ospica u našem gradu koja posljednjih tjedana puni medijske stupce dijeljem Hrvatske.

"Ne primjećujem da se širi panika, ali problem postoji. Vjerujem da će oni koji su za to zaduženi znati se nositi s tim problemom. Nije dobro kad se neznanstvene metode i teorije šire, ali to je posljedica društvenih mreža i mogućnosti da svatko može napisati što ga je volja. Ljudi su lakovjerni i imamo problem ste spomenuli.", kazao je dubrovački biskup.

Zašto je za Crkvu Istanbulska konvencija toliko kontroverzna i problematična objasnio je Uzinić navevši, međuostalim, primjer pojma rod koji prema Konvenciji nije utemeljen na spolu odnosno na razlikovanju ljudskih bića na muško i žensko. "To je zapravo osnovni problem, osjećaj da se s tom konvencijom ne želi samo boriti protiv nasilja nam ženom nego da ju se koristi da se kroz nju u hrvatski pravni sustav i u hrvatsko društvo uvela i rodna teorija. Zbog toga smo najprije mi u Vijeću za život i obitelj HBK, a i cijela HBK izrekli svoje mišljenje, a onda i preporučili saborskim zastupnicima da se dobro informiraju i djeluju po svojoj savjesti. Smatramo da sama Konvencija nije dobra, da može biti opasna za hrvatsku državu i društvo i da bi bilo bolje da ne bude izglasana. Ona je sada izglasana i volio bih kada bih mogao reći da smo pogriješili, Konvencija je doista uspjela riješiti pitanje nasilja nad ženama. Nažalost, to se nije dogodilo. I dalje su žene žrtve nasilja i ubijane. Ne mislim da se to događa, kako to pretpostavlja Konvencija, zbog rodo uvjetovanih razloga, nego mislim da se to događa i zbog masu drugih neriješenih problema - ljubomore, psifičkih problema, alkoholizma, imovninskih razloga, netrpeljivosti... Svesti sve na jedan razlog mislim da nije opravdano."

Na pitanje o pedofiliji u crkvenim krugovima te je li zabilježena koji slučaj u Dubrovačkoj biskupiji rekao je sljedeće: "To nije moderni grijeh, toga je uvijek bilo. Međutim, nije problem Crkve pedofilija kao takva koja je prisutna i u drugim zajednicama, u obitelji i drugim strukturama. Problem je naša nesposobnost suočavanja s tom pojavom. Nismo se znali s njom nositi. Nismo znali slušati žrtva i s njima suosjećati. Bio nam je važniji naš status i ugled nego pojedinac i njegovo stanje u koje ga je doveo neki pedofil. To je izazvalo i širenje pedofilije i posljedice koje imamo. Na području Dubrovačke biskupije nisam se susreo sa stvarnom pojavom pedofilije tako da nemam kao biskup osobno iskustvo. Ali, svi moramo biti oprezni i imati otvorene oči i nači načina kako bi primijetili one koji su ranjeni i povrijeđeni ne samo od strane svećenika nego i drugih članova društva i pokušati im pomoći. Treba im pokazati da oni nisu krivi, kako se često osjećaju, nego da je netko drugi kriv, a kada se čovjek suoči s tim da je prihvaćen, vjerujem da se lakše može nositi sa situacijom. Kada se radi o takvim stvarima, žrtava ima više, žrtva je i njegova obitelj i župna zajednica i biskupija i mi svećenici koji se zbog takvih slučajeva osjećamo nečisto i loše i to nas pogađa i vrijeđa nas. Da netko među nama, tko je pozvan da čuva i štiti, od vukova se sam pretvori u grabežljivog vuka."

Čitav intervju možete pogledati OVDJE

Objavljeno u Vijesti

U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske zabilježene su 4 prometne nesreće, od kojih dvije s ozlijeđenim osobama u kojima su četiri osobe lakše ozlijeđene, i dvije s materijalnom štetom. Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 542 represivne mjere od kojih izdvajamo 204 mjere poduzete zbog prekoračenja brzine, 19 mjera poduzetih zbog nepropisnog pretjecanja, 32 mjere poduzete zbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja, 112 prekršaja zbog ne korištenja sigurnosnog pojasa i 25 mjera poduzetih prema vozačima koji su vozilom upravljali pod utjecajem alkohola.

Objavljeno u Crna kronika