Nacionalni park Mljet vas poziva na predstavu KONS:O:VEL, autora Janeza Vrečka i redatelja Matjaža Bergera, koja će se održati u nedjelju, 30. rujna na Malom mostu u NP Mljet s početkom u 20 h. Predstava je besplatna za gledatelje.

Predstava KONS:O:VEL je nastavak suradnje s redateljem Matjaž Bergerom te Anton Podbevšek Teatrom iz Slovenije koji su prošle godine u suradnji s NP Mljet i partnerima organizirali predstavu Trostruki život Antigone koje se održala na otoku Sv. Marije. Godine 2016. održana je i predstava „Vrijeme je dijete koje se igra kamenčićima: Vlast je djetetova“ u izvedbi istog kazališta.

O predstavi KONS:O:VEL, biografskoj i filozofskoj drami kroz riječi autora:

“Konsi su sinteza svega moga pjesničkog rada. Pojmom kons želio sam označiti novu pojavu i dati joj, uz posebnu etimologiju, i autorsko značenje. Njime sam naznačio prijelaz od destrukcije ka konstrukciji, što je od svih avangardnih pokreta dvadesetih godina najradikalnije izveo upravo ruski konstruktivizam. Moj prijelaz preko mosta nihilizma treba razumjeti jedino tako, kao i moju misao da razdoblje destrukcije svatko treba sam proživjeti u sebi. Pojam i oznaku kons preuzeo sam iz sovjetskog kraćenja riječi, koje su preuzeli i neki europski avangardisti. Među europskim konstruktivistima jedini sam za svoje pjesničke radove upotrijebio etimološku autorsku originalnu oznaku. Na jednoj strani oznaka iskazuje svoju antiestetsku poziciju, a na drugoj aludira na moje prezime koje zbog početnog slova K često postaje geometrijsko-inženjerski element u mojim konsima. Nakon što su predstavljeni slovenskoj javnosti, ocijenjeno je »da su većinom više vrijedni kao dokument o jednom vremenu, kao zabilješka o raznim aktualnim događajima, nego kao punokrvna, trajno živa umjetnina«. Takva je ocjena je, dakako, u potpunoj suprotnosti s mojim htijenjima.

Konsi su od samog početka bili namijenjeni ne samo čitanju nego i gledanju. Istina je, doduše, da su svi pisani tekstovi vidljivi, a kod konsa je vidljivost važan sastavni dio koji prevladava i jednostavno se ne može izbjeći. Vjerojatno bi bilo najbolje kada bi se konse otisnulo sa svim pikturalnim, matematičkim, kemijskim i ostalim znakovima. Svega toga sam bio svjestan, zato katkad nisam vjerovao ni vlastitom rukopisu i na nekim sam ga ključnim mjestima više puta podcrtao, ubacio precizne geometrijske skice, neke sam riječi i stihove u usporedbi s ostalim gradivom i tri puta povećao i upotrebljavao sam čak i bojice i tintu. Cijelo sam vrijeme pazio da značenje pjesme ostane jasno. Sve to sam radio jer sam želio da poezija bude poput arhitekture, da se kretanjem izbjegne jednoličnost, da pjesma oživi.

Zato sa svojim konsima ne bih mogao javno nastupiti, kao što su neki mislili; bili su mi potrebni ne samo aktivni slušatelji nego i aktivni čitatelji i gledatelji. Ako bih samo »recitirao« svoje konse, nedostajala bi im vizualna, pokretna i prostorna dimenzija moje konstruktivne poezije, koja ne dopušta konvencionalno literarno čitanje slijeva nadesno i odozgo prema dolje. Naprotiv, upravo nas sili na nelinearno, prostorno čitanje. »Sve je arhitektura / poezija, glazba, / slikarstva više nema.« »Slova rastu u prostor / glasovi su kao građevine… Magija prostora. Svjetlucanje prostora… svjetlost riječi / … /«, što je – kao i mnoge moje misli o konstruktivizmu – slovenskoj literarnoj znanosti bilo nerazumljivo skoro devedeset godina i zato je ostalo nezapaženo. Upotrebom inženjerskih skica, geometrijskog materijala, vizualnog naglašavanja i prostorskog prenošenja težišta pjesme u njezine različite dijelove, u poeziji sam ispunio temeljni prostorni zahtjev literarnog konstruktivizma, koji je pjesnika izjednačavao s inženjerom, a umjetnost sa životom. To sam rekao više puta.”

Nastupaju: Pavle Ravnohrib, Petra Govc, Barbara Ribnikar, Aleš Valič, Janez Hočevar, Jana Menger, Lana Voljč, Gal Žižek

Redatelj: Matjaž Berger

Dramaturginja: Kristina Ravnikar

Glazba: Peter Penko

Scenograf: Miran Mohar

Kostimografi: Peter Movrin, Metod Črešnar

Koreografija: Jana Menger

Scenaristi: Nastja Vidmar, Kristina Ravnikar, Matjaž Berger

Lektor: Jože Faganel

Produkcijska ekipa Anton Podbevšek Teatra

Asistentica redatelja: Kristina Ravnikar

Asistent scenografije: Luka Savić

Oblikovanje tiskanog materijala: Eva Mlinar

Garderoba: Nataša Recer

Maska: Špela Ema Veble

Asistentica maske: Anita Ferčak

Koprodukcija: Anton Podbevšek Teater i Studia humanitatis u suradnji
s Cankarovim domom, Ljubljana

Prevoditelji Kosovelovih djela na strane jezike: David Limon, Marc Alyn, Irina Šukina,

Anita Srebnik, Jolka Milič, Josip Osti…

Mali plašt interpretiraju: Toon Tellegen, Želimir Žilnik, Aleksander Čeferin, Matjaž Smodiš, Martina Ožbot…

Objavljeno u Kultura

Nastavno na aktivnosti poboljšanja spremnosti kod šumskih požara, poboljšanja sigurnosti vatrogasaca, ali i pomaganja u slučaju nesreća, Javna ustanova “Nacionalni park Mljet” i Općina Mljet nabavili su komplete za pružanje hitne medicinske pomoći s posebnim naglaskom na saniranje ozlijeda koje mogu nastati pri gašenju požara.

Inače, obuka za pružanje hitne medicinske pomoći održana je početkom lipnja na otoku Mljetu. Tijekom obuke, 4 instruktora su obučavala 56 pripadnika profesionalnih i volonterskih službi otoka Mljeta: vatrogasce DVD-a Montokuc i DVD-a Mljet, JVP Mljet, rangere NP Mljet, članove HGSS-a, djelatnike hotela Odisej i medicinsko osoblje.

Objavljeno u Vijesti

Nacionalni park Mljet poziva na predavanje “Mljetska jezera – jedinstveni geokemijski sustav u Mediteranu” autora prof. dr.sc. Ivan Sondi, Sveučilište u Zagrebu, Rudarsko-geološko-naftni fakultet.

Predavanje će se održati u subotu, s početkom u 20:00 sati, u Galeriji “Stara skula” u Goveđarima.

Svrha ovog predavanja je opisati jedinstvene sedimentološke i geokemijske značajke novijih aragonitnih sedimenata iz krških morskih jezera (Malo i Veliko jezero) koji čine okosnicu temeljnog fenomena Nacionalnog parka Mljet. Plitko more bogato karbonatima u mljetskim jezerima predstavlja specifičan okoliš u kojem geokemijski procesi ovise o recentnoj sedimentologiji karbonata, prvenstveno autigenom formiranju i taloženju karbonatnih mineralnih faza. Utvrđeno je da su jezera prepoznatljivo mjesto autentične formacije recentnih zrnatih aragonitnih sedimenata u svijetu.

Ovo predavanje nastoji pružiti nove dokaze o podrijetlu aragonita u takvom malom, umjerenom i polu-zatvorenom mediteranskom okruženju, dok će se raspravljati o geokemijskom ciklusu elemenata u tragovima kroz promjene okoliša tijekom posljednjih 100 godina. Osim toga posjetitelji će se upoznati sa fascinantnim biološkim i anorganskim nanostrukturama koje se pojavljuju u mljetskim jezerima. Ovo predavanje temelji se na istraživanjima koja su podržavali Nacionalni park Mljet i Hrvatska znanstvena zaklada pod projektom NanoMin (Grant br. 2504).

Objavljeno u Kultura

"Koralji Nacionalnog parka Mljet” naziv je predavanja održanog u mljetskoj Galeriji “Stara skula”. Kroz vrlo zanimljivu prezentaciju biologa dr. sc. Petar Kružić predstavljena je većina vrsta koralja zabilježenih na području NP Mljet.

Naglask je stavljen na 38 ugroženih vrsta te pet strogo zaštićenih vrsta u Hrvatskoj, a posebno na kolonijalni busenasti koralj Cladocora caespitosa, koji zbog specifičnih uvjeta na ovom području, u mljetskom Velikom jezeru gradi najveći greben te vrste koralja na svijetu.

Ovim putem široj se javnosti ukazalo na važnost višegodišnjih istraživanja koralja Nacionalnog parka Mljet te istraživanja njihove ekologije i utjecaja globalnih klimatskih promjena na stanje njihovih populacija u NP Mljet.

Objavljeno u Kultura

Nacionalni park Mljet izdao je upozorenje na pojavu posebne vrste meduze u akvatoriju otoka, a riječ je o Chrysaora Hysoscella, poznatijoj po imenu "kompas" meduza.

Zato je prilikom kupanja bitno biti jako oprezan, jer ova meduza, koja se u ovom dijelu Mediterana javlja svakih pet godina i inače je rijetka, može prouzročiti vrlo jaku bol. Posebno se to tiče osoba koje su alergične na ubod osa.

Kompas meduza (Chrysaora hysoscella) na površini svog klobuka ima žuto-smeđi uzorak nalik na kompas, a može narasti do 30 centimetara promjera klobuka i do jednog metra duljine lovki. Pri kontaktu s ljudskom kožom nastaju ozljede slične opeklinama, ali je znatno manje opasna od morske mjesečine (Pelagia noctiluca). Zadržava se na dubinama do 10 metara, najčešće pri površini. Rasprostranjena je duž istočnih obala Atlantskoga oceana i u Sredozemnom moru.

Ako vas opeče meduza, treba izaći iz vode i opečeno mjesto dobro isprati morskom vodom kako bi odstranili lovke. Na opečeno mjesto dobro je staviti ocat ili limunov sok jer će to spriječiti daljnje pucanje zaostalih žarnih čahura. Nemojte trljati opečeno mjesto niti ispirati slatkom vodom ili alkoholom!", napominju iz NP Mljet.

Objavljeno u Vijesti

Vatrogasna vježba Dobrovoljnog vatrogasnog društva "Montokuc" Javne ustanove Nacionalni park Mljet održana je ovu subotu.

Reaktivirano vatrogasno društvo ima 40 operativnih vatrogasaca osposobljenih i opremljenih prvenstveno za interventno gašenje šumskih požara, što godinama i dokazuju, prvenstveno kroz uspješno gašenje požara na području nacionalnog parka Mljet.

Jedna od takvih intervencija bilo je noćno gašenje šumskog požara kod mjesta Ropa, izvan granica NP Mljet u kolovozu 2017. godine. Tada je zajedno sa komunalnim društvima, stanovništvom i JVP Mljet požar zaustavljan u ranim jutarnjim satima i tako praktički sačuvan Mljet.

Za taj pothvat su vatrogasci JUNP Mljet uz ostale komunalne službe i JVP primili zahvalnicu Općine Mljet za poseban doprinos u protupožarnoj zaštiti otoka Mljeta.

Velečasni don Stipo Zadro blagoslovio je postrojbu, kao i novu višenamjensku vatrogasnu cisternu koju je Općina Mljet predala na čuvanje i korištenje DVD-u Montokuc. Općina je navedeno vozilo dobila iz Robnih rezervi na trajno korištenje u srpnju ove godine.

Ovoj uspješnoj vatrogasnoj vježbi prisustvovao je i načelnik Općine Mljet Đivo Market. Ovom prilikom između njega i ravnatelja JUNP Mljet g. Ivana Sršena je dogovorena i nabavka 4 kompleta za pružanje hitne medicinske pomoći, po dva za DVD Montokuc i JVP Mljet. Kompleti su posebno prilagođeni za pružanje prve medicinske pomoći u požaru, a čak 56 pripadnika hitnih službi otoka Mljeta je uspješno završilo navedenu obuku u lipnju ove godine.

Zapovjednik postrojbe Darko Vojvoda kao i predsjednik Društva Slobodan Dovijanić bili su zadovoljni provedenom vježbom, stanjem tehničke opreme ali i visokom motiviranosti vatrogasaca.

Objavljeno u Vijesti

Povodom turističke sezone i potrebe za pojačanjem medicinske zaštite na otoku Mljet, u utorak, 11. srpnja 2018. potpisan je sporazum o financiranju dodatnog medicinskog tima tijekom ovogodišnje turističke sezone.

Sporazum su potpisali Nacionalni park Mljet, Općina Mljet, Dubrovačko-neretvanska županija i Dom zdravlja u Dubrovniku.

Nacionalni park Mljet ove godine bilježi veći broj posjetitelja koji se odlučuju za brojne rekreativne aktivnosti unutar Parka kao što je bicikliranje, kayaking, planinarenje te brojne druge sportsko rekreativne aktivnosti.

Osiguravanjem dodatnog medicinskog tima će se pružiti dodatna i još kvalitetnija medicinska zaštita za sve posjetitelje otoka Mljeta. Uz dodatni tim, medicinska zaštita otoka Mljeta je pojačana i nadstandardnim dijelom tima sanitetskog prijevoza koji se sastoji od jednog vozača i vozila sanitetskog prijevoza, koji će stalno biti stacionirani na području Općine Mljet.

Objavljeno u Vijesti

Javnosti je predstavljen prvi od tri solarna elektro katamarana za prijevoz putnika po Nacionalnom parku Mljet financiranih od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i UNDP-a. Riječ je o katamaranu prvenstveno namijenjenom za plovidbu zaštićenim vodama, gdje električni pogon stvara novo iskustvo plovidbe, a jedinu buku i vibracije stvaraju vjetar i valovi. Zbog svog dizajna, svim putnicima omogućuje odličnu vidljivost kako bi nesmetano razgledavali sve znamenitosti NP Mljet, piše Morski.hr.

Prvi električni brod nosi ime ‘Niko Nodilo’ u spomen na jednog od trojice Mljećana poginulih na brodu ‘Perast’ u Domovinskom ratu, a preostala dva broda nositi će imena druge dvojice stradalih: Antun Matić i Pero Sršen. Kuma broda, udovica pokojnog Nika Nodila, dala je ime brodu uz riječi: “Brode, dajem ti ime Niko Nodilo, želim ti dugu plovidbu i mirno more, tebi, putnicima i posadi! Služi na ponos Nacionalnom parku, njegovim zaposlenicima i cijelom otoku” te je predala hrvatsku zastavu kapetanu broda.

Tehničke specifikacije

Brod je kapaciteta 54 putnika uz 2 člana posade. Duljine je 15 metara i širine 5 metara, gaz 0,65 m i teži 9,95 t. Optimalna brzina mu je 5 čvorova, dok je maksimalna moguća brzina 8 čvorova. Brod je opremljen s dva permanentna magnetska motora ” Tema SPM132 12 kW ” za tihi pogon, vrhunske učinkovitosti iznad 95% i velike snage. Solarna elektrana od 7,5 kW osigurava dnevnu autonomiju od 8 sati pri operativnoj brzini od 5 čvorova tijekom ljetnih mjeseci.

LiFePO4 baterija s 50 kWh kapaciteta daje autonomiju od 7 sati plovidbe dnevno (DOD 75%), uz mogućnost nadopunjavanja vlastitim solarnim izvorom energije ili obalnim priključkom. Životni vijek baterije je +15 godina.

Hrvatski proizvod

Svakako je vrijedno spomenuti da se radi o hrvatskom proizvodu tvrtke iCat.

Druga dva broda istih karakteristika i kapaciteta će biti isporučena u proljeće 2019. godine. Time će se postojeći brodovi na dizelski pogon potpuno zamijeniti novim, ekonomičnim i energetski učinkovitim plovilima. Nacionalni park Mljet je započeo s elektrifikacijom vlastitih prijevoznih sredstava još 2015. godine te trenutno Ustanova ima 2 električna vlaka, 1 električno vozilo za potrebe čuvarske službe, električno vozilo za prikupljanje otpada te 2 punionice za električne automobile.

Objavljeno u Vijesti

Nakon teksta objavljenog u srijedu 27. lipnja putem kojeg su "Skiperi iz Jadrana" upozorili na problem otpada na Mljetu, pristigla je reakcija Nacionalnog parka Mljet u kojoj su oštro osudili ispad spomenutih navevši kako su njihove tvrdnje u potpunosti netočne.

"Svjesni smo problema s morskim otpadom te ulažemo iznimno velike napore u čišćenju istog, međutim čišćenje morskog otpada je samo saniranje problema, a ne i njegovo trajno rješenje.

Od travnja do lipnja 2018. godine, NP Mljet je organizirao pet velikih eko akcija čišćenja podmorja te svakodnevno uz pomoć djelatnika i brojnih volontera čisti značajan dio priobalja. Na službenoj i Facebook stranici možete se informirati o svim našim akcijama čišćenja u proteklom razdoblju. Akcije čišćenja ćemo provoditi i dalje te o tome obavještavati javnost.

Moramo napomenuti da se radi o cijeni ulaznice za plovilo, a ne cijeni sidrenja. Ulaznica za plovilo je doprinos trajnoj zaštiti, očuvanju i unapređenju NP Mljet kao najstarijeg morskog zaštićenog područja na Mediteranu. Od 2000. godine Nacionalni park Mljet naplaćuje ulaznicu za plovila koja se nalaze u akvatoriju Parku. Povoljniju cijenu ulaznice za plovilo je moguće ostvariti kupnjom iste putem webshopa NP Mljet i web shopa www.parkovihrvatske.hr.

Vezano za odlagalište otpada u mjestu Polače, isto se nalazi kilometar od samog mjesta, ne na ulazu u samo mjesto. Navedeni deponij, sakupljanje i odvoz otpada s područja NP Mljet je pod nadležnosti lokalnog javnog poduzeća Komunalno Mljet. Možemo spomenuti kao informaciju da smo u pregovorima sa spomenutim poduzećem vezano uz prikupljanje otpada s plovila u akvatoriju NP Mljet.", stoji u potpisu ravnatelj Ivan Sršen.

Objavljeno u Vijesti

Na Mljetu je alarmantno stanje, upozorava inicijativa “Skiperi s Jadrana”, neformalno udruženje nekoliko desetaka skipera. Naš najjužniji nacionalni park sve više se pretvara u odlagalište otpada, izvješatvaju skiperi, prenosi Morski hr.

Hrvatska je postala poznata nautička destinacija u svijetu, ljudi dolaze iz svih krajeva svijeta. Trenutno se u Hrvatskoj nudi više od 4.000 plovila za najam, većinom jedrilice. Raste broj i motornih jahti a sve popularniji su i katamarani i to pogotovo oni sa stalnom posadom. Radi se o luksuznom charteru za koji klijenti plaćaju od 20.000 eura na tjedan pa i više.

Porast popularnosti Hrvatske i Jadrana prati porast cijena u nautičkom sektoru što se ne može reci i za kvalitetu usluge. Postoje privatnici (restorani, marine… itd.) koji pokušavaju pratiti i dizati standarde no javna poduzeća marine, nacionalni parkovi i druge institucije debelo kaskaju za tim.

Dolazimo do situacije da smo preskupi za prosječnog nautičara (srednja i gornja europska i svjetska klasa) koji po statistikama troši 100 eura po glavi dnevno. Oni najčešće rentaju plovila od 2.000 – 8.000 eura tjedno plovila do 17 m.

Da smo preskupi svakodnevno su svjedoci skiperi koji voze goste na 7-dnevnim turama. Oni su ujedno i turistički vodiči jer preporučuju restorane, povijesne, kulturne zabavne sadržaje i aktivnosti. Kada je lijepo vrijeme nema problema, još uvijek se da naći lijepa uvala ili kutak gdje klijent može dožjeviti ljepotu hrvatskog Jadrana. Dočim se dohvate marine ili nekog organziranog sidrišta, do izražaja dolazi aljkavost naših djelatnika I sustava općenito.

U zadnje vrijeme stječe se dojam da želimo otjerati prosječnog gosta a privući ekskluzivnu klijentelu. No stanje na terenu pokazuje upravo suprotno. Postoji cijeli niz primjera a najbolji je onaj u Nacionalnom parku Mljet. Cijena za katamaran 18 m (62 stope) s tri člana posade + 8 gostiju za sidrenje u nacionalnom parku uvali Polače iznosi 1.000 kn. Zatim, klijenti da bi vidjeli uže područje (jezera i samostan sv. Marije) NP Mljet, moraju platiti dodatnih 125 kn po glavi. Dolazimo do iznosa od 2.000 kn. To za klijenta koji plati brod 20.000 – 35.000 eura (koliko košta gore spomenuti katamaran), nije neki problem, ali problem je što je uvala puna smeća i gost se osječa prevareno. Ako je želja da se podigne standard i privuče bolja klijentela, onda je minimum minimuma da se očisti ili bar redovito čisti smeće.

Ponavljamo, za ovakvog klijenta nije problem platiti 1000 kn ulaznicu za brod u NP Mljet ali se osjeća prevareno kada vidi smeće na obali. Ako želimo zadržati takvu klijentelu moramo se držati principa „Naplati ali i ponudi nešto“.

Prema riječima zaposlenika parka, smeće konstantno dolazi do uvale i oni to čiste, ali dojam je da to ne rade dovoljno često i dobro i to je činjenica! Također je problem odlaganja smeća s plovila. Ne postoji razrađen sistem. Postoji tek jedna lokacija 1 km od naselja Polače, neadvekatno označeno i neuredno. To bi zaista trebalo popraviti.

 

Objavljeno u Vijesti