Nisu lagali jadranski turistički radnici koji su se ljetos tužili da nema(ju) gostiju. Naročito oni sa smještajem slabije kvalitete i zimmer frei domaćini od kojih su neki kuburili s popunjenošću i u samom srcu sezone. Sustav eVisitor zabilježio je tako da je 15. kolovoza u privatnom smještaju bio prazan svaki treći krevet, piše Večernji list.

Druga polovica osmog mjeseca bila je bolja, popravili su se ukupni rezultati, pa i privatnim iznajmljivačima, koji su do 18. rujna uspjeli lanjske rezultate u globalu nadmašiti brojem gostiju za devet i noćenja za šest posto. Nekima je, međutim, sezona i dalje ostala loša.
Razumljivo, zimmer frei goste ove je godine između sebe dijelilo oko deset tisuća iznajmljivača i gotovo 60.000 kreveta više nego lani.

Nije vijest da broj kreveta obiteljskom smještaju raste iz sezone u sezonu (četristotinjak tisuća ih je više nego u hotelima), niti da čine više od polovice svih smještajnih kapaciteta domaćeg turizma. Vijest je, međutim, da se stiglo do ruba na kojem, nastavi li se istim tempom, svi počinju gubiti. Kad broj kreveta raste brže od broja gostiju, počinje međusobno nadmetanje kvalitetom, ali i (niskim) cijenama, a kad je u tom ratu polovica svih kapaciteta, jasno je da na dobitku ne može biti ni turizam u cjelini.

Sve su, radi toga, glasniji oni koji bi obuzdavali rasta obiteljskog smještaja, jaču poreznu presiju prema iznajmljivačima koji, ako nemaju više od 20 kreveta, godišnje po svakom plaćaju paušalni porez od samo 300 kuna te još toliko za boravišnu pristojbu.

– Definitivno je zadnji trenutak da se turističke vlasti ozbiljnije posvete ovom segmentu turističkog smještaja. Nastavi li rast ovim tempom, možemo se samo pitati gdje će biti granica. Na milijun kreveta samo u privatnom smještaju? Pa ne želimo valjda postati “low budget” destinacija? Rješenje je relativno jednostavno, razdvojiti stvaran obiteljski smještaj od soba i apartmana koje pod “firmom” obiteljskih iznajmljivača rentaju oni koji ne žive u sklopu tog objekta, dvorišta, a nerijetko ni u tom gradu. Prvima treba ostaviti iznajmljivanje kao dodatnu djelatnost, a ovi drugi to rade kao biznis i trebali bi se registrirati kao obrt, trgovačko društvo i podlijegati pravilima biznisa – reći će iskusni turistički radnik, koji želi ostati anoniman, a u karijeri je turističku koru kruha upoznao s raznih strana.

Više pročitajte ovdje!

Objavljeno u Vijesti

Turistička sezona posebne izazove donosi i za Opću bolnicu Dubrovnik čiji se obim posla znatno povećava u ljetnim mjesecima. Tako s gotovo jednakim brojem medicinskog osoblja pružaju zdravstvene usluge povećanom broju pacijenata.

„Naša bolnica tijekom ljetnih mjeseci ima oko 5000 novih zdravstvenih usluga, a ponajviše upravo za turiste. Ne znam kada smo od tih ljudi dobili pritužbu na liječenje. Na taj način jasno dokazujemo i kvalitetu našeg zdravstvenog sustava. Bude, nažalost, i smrtonosnih ozljeda pa sve do pacijenata s lakšim ozljedama, infarktima miokarda pa i manjih zaraznih bolesti. Mnogi pacijenti traže kod nas i dijalizu pa tako turistima omogućujemo da dolaze u naš grad, a ne traže negdje drugo zdravstvenu pomoć“, kazao je danas ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik Marijo Bekić.

Medicinsko pojačano je ekipirano, naglasio je Bekić, pa je tako u Hitnom bolničkom prijemu organiziran mlađi specijalizant, kao i na internoj i kirurškoj službi te dijelom pedijatriji.

„Tako se brže pruža zdravstvena usluga, a imamo i više kolega na raspolaganju. To je standard koji i neke zapadne zemlje nemaju. Povremeno nam dolaze inspekcije NATO saveza i jako se iznenade kada vide da su u bolnici ove veličine 24 sata na raspolaganju dva kirurga, otorinolaringolog, dva anesteziologa, neurokirurg za 15 minuta do bolnice, interventni kardiolog za 15 minuta, dva dežurna internista, radiologa, sve što neke bolnice i klinički centri u Hrvatskoj teško imaju. Mi smo prepoznali te potrebe i nastojat ćemo i u budućnosti zadržati standard“, zaključio je Bekić.

Objavljeno u Vijesti

Vatrogasna vježba Dobrovoljnog vatrogasnog društva "Montokuc" Javne ustanove Nacionalni park Mljet održana je ovu subotu.

Reaktivirano vatrogasno društvo ima 40 operativnih vatrogasaca osposobljenih i opremljenih prvenstveno za interventno gašenje šumskih požara, što godinama i dokazuju, prvenstveno kroz uspješno gašenje požara na području nacionalnog parka Mljet.

Jedna od takvih intervencija bilo je noćno gašenje šumskog požara kod mjesta Ropa, izvan granica NP Mljet u kolovozu 2017. godine. Tada je zajedno sa komunalnim društvima, stanovništvom i JVP Mljet požar zaustavljan u ranim jutarnjim satima i tako praktički sačuvan Mljet.

Za taj pothvat su vatrogasci JUNP Mljet uz ostale komunalne službe i JVP primili zahvalnicu Općine Mljet za poseban doprinos u protupožarnoj zaštiti otoka Mljeta.

Velečasni don Stipo Zadro blagoslovio je postrojbu, kao i novu višenamjensku vatrogasnu cisternu koju je Općina Mljet predala na čuvanje i korištenje DVD-u Montokuc. Općina je navedeno vozilo dobila iz Robnih rezervi na trajno korištenje u srpnju ove godine.

Ovoj uspješnoj vatrogasnoj vježbi prisustvovao je i načelnik Općine Mljet Đivo Market. Ovom prilikom između njega i ravnatelja JUNP Mljet g. Ivana Sršena je dogovorena i nabavka 4 kompleta za pružanje hitne medicinske pomoći, po dva za DVD Montokuc i JVP Mljet. Kompleti su posebno prilagođeni za pružanje prve medicinske pomoći u požaru, a čak 56 pripadnika hitnih službi otoka Mljeta je uspješno završilo navedenu obuku u lipnju ove godine.

Zapovjednik postrojbe Darko Vojvoda kao i predsjednik Društva Slobodan Dovijanić bili su zadovoljni provedenom vježbom, stanjem tehničke opreme ali i visokom motiviranosti vatrogasaca.

Objavljeno u Vijesti

Povodom turističke sezone i potrebe za pojačanjem medicinske zaštite na otoku Mljet, u utorak, 11. srpnja 2018. potpisan je sporazum o financiranju dodatnog medicinskog tima tijekom ovogodišnje turističke sezone.

Sporazum su potpisali Nacionalni park Mljet, Općina Mljet, Dubrovačko-neretvanska županija i Dom zdravlja u Dubrovniku.

Nacionalni park Mljet ove godine bilježi veći broj posjetitelja koji se odlučuju za brojne rekreativne aktivnosti unutar Parka kao što je bicikliranje, kayaking, planinarenje te brojne druge sportsko rekreativne aktivnosti.

Osiguravanjem dodatnog medicinskog tima će se pružiti dodatna i još kvalitetnija medicinska zaštita za sve posjetitelje otoka Mljeta. Uz dodatni tim, medicinska zaštita otoka Mljeta je pojačana i nadstandardnim dijelom tima sanitetskog prijevoza koji se sastoji od jednog vozača i vozila sanitetskog prijevoza, koji će stalno biti stacionirani na području Općine Mljet.

Objavljeno u Vijesti

Statistički podaci kažu da će Hrvatska i ove godine imati odlične turističke rezultate. Dapače, podaci ukazuju na to da će Hrvatska imati turističku stopu rasta veću od one u Europskoj Uniji.

"Nakon rekordne turističke 2017. godine tijekom koje smo po prvi put u povijesti hrvatskog turizma ostvarili više od 100 milijuna noćenja, nastavak pozitivnih trendova uspješno je zadržan i u dosadašnjem dijelu 2018. godine. Od 1. siječnja do danas hrvatski turistički sektor bilježi oko 5,5 milijuna dolazaka i više od 20,5 milijuna noćenja. Navedeno predstavlja rast od 11 posto u dolascima i 10 posto u noćenjima u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Naša predviđanja govore da će hrvatski turistički sektor na razini cijele 2018. godine ostvariti porast turističkog prometa od 5 do 7 posto, što predstavlja rast po stopi većoj od stope rasta predviđene za Europu", kažu u Hrvatskoj turističkoj zajednici.

Je li rast održiv?

Osim Njemačke, Slovenije, Austrije, Ujedinjenog Kraljevstva, Češke i Poljske, i ove ćemo godine ugostiti turiste sa stranih tržišta, poput Kine, Koreje ili SAD-a gdje, kažu u HTZ, ostvarujemo visoke dvoznamenkaste stope rasta.

Nameće se logično pitanje: Je li takav rast održiv u budućnosti? Može li nam se dogoditi 'over turizam? Ako pitate Hrvatsku zajednicu udruga obiteljskog smještaja (HZUOS) to je više nego realan scenarij.

"Prema podacima institucija koje se bave istraživanjem turizma, maksimalni doseg turista po broju stanovnika u destinaciji je 1 na prema 1. Kod nas je to u nekim destinacijama doseglo do 2, 3 ili više po stanovniku destinacije.

Na ovaj problem je ukazivala međunarodna organizacija UNESCO u više navrata. HZUOS-a je još 2010.godine sa svojim djelovanjem na raznim forumima, seminarima i ciljanim skupovima ukazivala na ovaj kompleksni događaj i davala prijedloge, kako bi se izbjegao masovni turizam u pojedinim destinacijama.

Još nam je ostalo malo vremena da se organiziramo i riješimo sindrom popularnog masovnog turizma", kažu privatni iznajmljivači.

Profiliranje destinacija

Iznajmljivači upozoravaju kako čitavi hrvatski gradovi nestaju kako bi udomili turiste.

U HTZ-u smatraju kako je rješenje u dobro profiliranim turističkim destinacijama. Riječ je o, kako kažu, destinacijama koje "kvalitetno upravljaju turističkim posjetima, turističkim doživljajem i turističkim proizvodom koristeći jedinstvene strateške resurse tijekom cijele godine, na kontinentu jednako kao i u priobalju".

Profiliranje destinacije, naravno, uključuje i adekvatnu turističku infrastrukturu, a u HTZ-u ističu kako je to pitanje u kojem svi moraju odlučiti kakav turizam žele na svom području.

"U Hrvatskoj postoji niz kvalitetnih primjera destinacija koje funkcioniraju po modelu destinacijskog menadžmenta, poput Zagreba ili Splita koji su se u relativno kratkom vremenu od primarno tranzitnih destinacija vrlo uspješno pozicionirali kao turistički interesantne destinacije. Tu je i primjer Malog Lošinja, ili pak Poreča i istarskih destinacija koje su na vrijeme krenule s izgradnjom kvalitetne mreže cjelokupne infrastrukture koja može podnijeti boravak znatno većeg broja ljudi tijekom turističke sezone", kažu u HTZ-u.

Istra na vrhu

Samo ove godine u hrvatski će turizam, prema njihovim podacima, biti uloženo oko 940 milijuna eura.

"Od toga privatne turističke kompanije ulažu oko 628 milijuna eura u projekte, a preostalih više od 311 milijuna eura ulaže javni sektor, dakle županije, gradovi i općine. Najavljene investicije u privatnom sektoru uključuju ulaganja u hotele, kampove, nautiku i ostale vrste smještajnih objekata, te sadržaje i atrakcije, dok investicije javnog sektora uključuju ulaganje u centre za posjetitelje, plaže, šetnice i drugu važnu turističku infrastrukturu", napominju.

Brojke govore kako se hrvatski turistički boom najviše osjetio u Istri, jer je tu ostvareno 27,5 od ukupno 101,5 milijuna noćenja, dok je, recimo, Ličko-senjska županija na zadnjem mjestu. Među najatraktivnijim destinacijama smjestili su se Rovinj, Poreč, Medulin i Umag, piše 100 posto.

Objavljeno u Vijesti

Župan Nikola Dobroslavić potpisao je danas ugovore za zajedničko financiranje dodatnih medicinskih timova u turističkoj sezoni 2018. s pojedinim gradovima i općinama kao i Zavodom za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije te nadležnim domovima zdravlja Dubrovnik, Korčula i Dr. Ante Franulović iz Vela Luke.

Za navedeni model utrošit će se ukupno 763 tisuće kuna. U tom iznosu Županija sudjeluje s 476,281 kuna, Ministarstvo turizma s iznosom od 123, 719 kuna te gradovi i općine s iznosom od 163 tisuće kuna. Dodatni medicinski timovi, odnosno pripravnosti organizirat će se u razdoblju od 1. srpnja do 31. kolovoza. Na području Grada Dubrovnika financiraju se dodatna dva tima obiteljske medicine pri Zavodu za hitnu medicinu kojeg čine liječnik i medicinska sestra. Za potrebe pružanja dodatne zdravstvene zaštite turistima za područje otoka Šipana i Lopuda organizirat će se jedna pripravnost liječnika.

U Općini Mljet, Ston, Orebić, Trpanj riječ je o jednom dodatnom timu obiteljske medicine kojeg čine liječnik i medicinska sestra.

U Gradu Korčuli, Općini Lumbarda te Gradu Ploče financiraju se dva dodatna tima obiteljske medicine kojeg čine liječnik i medicinska sestra. Općina Slivno zajednički će sa Županijom financirati pripravnost liječnika pri Zavodu za hitnu medicinu – Metković.

Objavljeno u Vijesti

Piloti, kabinsko osoblje i aviomehaničari Croatia Airlinesa idu u štrajk. Kako doznaje Index od Sindikata pilota, štrajk kreće krajem lipnja ili početkom srpnja.

"Jučer je propalo mirenje Uprave i radnika. Uprava nam je ponudila stari kolektivni ugovor i to samo do kraja godine. Kad Gospodarsko socijalno vijeće primi dopis miriteljice, štrajk je legalan. Počinjemo pripreme za štrajk u koji idemo krajem lipnja ili početkom srpnja", rekli su za Index u Sindikatu pilota.

Poslali smo upit Upravi Croatia Airlinesa što će to značiti za putnike i kako komentiraju najavu štrajka, a kad nam stigne odgovor naknadno ćemo ga objaviti.

Podsjetimo, Index posljednjih tjedana redovito izvještava o događanjima unutar tvrtke, a sindikati okupljeni u sindikat ORCA upozoravali su da će pokrenuti štrajk ako Uprava ne udovolji njihovim zahtjevima.

Najavljivali štrajk

Prije tjedan dana smo pisali da su pregovori sindikata okupljenih u Organizaciji radnika Croatia Airlinesa (ORCA-u) i Uprave prekinuti, a tad je pokrenut proces mirenja. I tad su nam sindikati rekli da je vrlo vjerojatno da će u špici sezone ići u štrajk. Uprava im, kažu sindikati, nudi isti kolektivni ugovor koji su imali dosad, odnosno do kraja 2016. Tada im je istekao stari KU, a novi još uvijek nisu sklopili.

"Tražimo povećanje plaća, više slobodnih dana, bolje planiranje posla i bolje uvjete rada. Osnovna plaća izražena nam je kroz vrijednost boda koji je isti od 2000. Odnosno 2009. godine su nam skinuli vrijednost boda 5 posto zbog krize i to nam nikad nije vraćeno.

Uprava nam nudi kolektivni ugovor koji bi vrijedio samo do kraja godine, iako se u ovoj industriji ugovori potpisuju na duže vrijeme jer nitko ne želi non-stop pregovarati, recimo u Air Canadi potpisuju na 10 godina, u Lufthansi na 3 ili 5 godina, a nama bi vrijedio pola godine", rekao nam je Ivan Šimundić iz Sindikata pilota CA.

Uz to je rekao da piloti žele bolju kvalitetu života i manje prekovremenih sati. A isto želi i kabinsko osoblje. Stjuardese i stjuardi rade i 17 sati u komadu. To nam je potvrdila predsjednica Sindikata kabinskog osoblja Suzana Artuković Vuksan.

"Nekad radimo 17 sati dnevno. Dnevno znamo raditi 6 letova i već smo ukazivali Upravi na to da nam je sve to prenaporno, pogotovo ljeti kad se ni avioni ne stignu ohladiti, a moramo stići pripremiti avion već za novi let i boarding.

Prije smo nakon 12 sati smjene imali 48 sati odmora, a sad nakon takve smjene imamo 12 sati odmora. Kad smo potpisivali prošli KU, imali smo daleko bolje uvjete rada", ispričala nam je Suzana Artuković Vuksan.

Stjuardese žele humanije radno vrijeme: U 5 godina CA napustilo 140 stjuardesa

Navodi kako ih Uprava mjesecima zavlači i ne želi udovoljiti njihovim zahtjevima za, kako kaže, humanije radno vrijeme.

"Jedino su kabinskom osoblju još 2013. godine srezali prava i smanjili plaće te nam ih nikad više nisu vratili. Naš trenutni kolektivni ugovor (ovaj stari koji je istekao, ali se i dalje primjenjuje) je ispod razine europske regulative zaposlenika u zračnom prometu. Zato tražimo reguliranje radnog vremena i vraćanje materijalnih prava koja su nam oduzeta 2013., a u međuvremenu su troškovi života rapidno rasli. Istovremeno, dok nas Uprava ne želi platiti više, unajmljuje strane zrakoplove sa stranom posadom i njih daleko više plaćaju.

Zato nije čudo da ljudi odlaze iz firme, u zadnjih 5 godina CA je napustilo 140 članova kabinskog osoblja", rekla je Artuković Vuksan za Index te dodala da od 2009. kompanija nije zapošljavala za stalno kabinsko osoblje.

Naglasila je i kako oni ne žele štrajk jer smatraju da nanosi štetu kompaniji, no također tvrdi i da je Uprava ta koja ih svojim postupcima gura u štrajk.

Više pročitajte ovdje.

Objavljeno u Vijesti