Devizni prihodi od turizma u Hrvatskoj bilježe kontinuiran rast od 2010. do 2016. godine. U odnosu na 2010., turizam je u 2016. godini ostvario povećanje deviznih prihoda od 2,4 milijarde eura ili 38,6 posto.

Unatrag tri godine zahvaljujući toj žetvi deviza koje se vraćaju natrag u kupnju nekretnina i trgovinu općenito, svi su gospodarski pokazatelji pozitivni. Tim slijedom, piše Slobodna Dalmacija poslodavci kukaju za radnicima bez kojih ne mogu izgurati ljeto, a radnicima rastu neto plaće.

Potvrđuju to, navode nadalje, i podaci HGK prema kojima, primjerice, trgovina nekretninama čini 20 posto bruto dodane vrijednosti u Županiji zadarskoj, 19,8 posto u Šibenskoj županiji, 15,2 u Splitsko-dalmatinskoj županiji i 12,7 posto u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

“Gradi se na sve strane. I tu vam se onda vrti veliki novac. Za gradnju vila angažiraju se radnici, nabavlja građevinski materijal, pa još to sve treba opremiti namještajem i na kraju iznajmiti ili prodati. Cijela obala vam je orijentirana samo na turizam, i nedajbože da se nešto u vezi s njim loše dogodi. Iz poslovnog iskustva znam da su ljudi jako kreditno opterećeni i bojim se da to ne bi izdržali”, kaže dopredsjednica Udruženja za poslovanje nekretninama pri HGK Jasminka Biliškov i sama potvrđujući da se tržište nekretnina na obali probudilo zbog turizma. Prema riječima Biliškov, nekretninski svijet u Lijepoj našoj buja zahvaljujući Hrvatima jer nas tranci zaobilaze zbog visokih poreza i lošeg pravosuđa.

Unatoč činjenici da se zbog skupoće najmanje nekretnina vrti u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, ovisnost o turizmu ondje je najveća. Odande, pak, upozoravaju da ne bi smjelo tako biti te da treba razvijati i druge gospodarske grane kao što to čine ostale zemlje koje su ovisne o turizmu.

Terezina Orlić, predsjednica HGK – Županijske komore Dubrovnik, podsjeća da je dubrovački kraj oslonjen na poljoprivredu, proizvodnju vina, ribolov, ali i industriju od brodogradnje do IT tehnologija. “Za sve to imamo i tradiciju i obrazovni sustav. Što prije shvatimo da u poslovnom i u svakom drugom smislu sve ima svoju krivulju s manjim ili višim amplitudama, brže ćemo prići promjeni sadašnjeg ‘lagodnijeg’ odabira”, pojašnjava za Slobodnu Orlić.

Više pročitajte ovdje!

 

Objavljeno u Vijesti