Zamjenica gradonačelnika Grada Dubrovnika Jelka Tepšić i pomoćnik ministrice kulture Republike Hrvatske Davor Trupković na današnjoj su konferenciji za medije na temu buffer zone predstavili zaključke i preporuke vezane uz zaštitu povijesne cjeline Dubrovnika s 42. zasjedanja UNESCO-vog Odbora za Svjetsku baštinu. Naime, ovaj je Odbor usvojio proširenje kontaktne zone koje su predložili iz Ministarstva kulture RH. Ona sada obuhvaća područje od 50 metara sjeverno od ruba padina Srđa, sve do Lokruma, Sv. Jakov i cijeli Gruški zaljev s obje strane. Svaka gradnja na ovom području morat će ubuduće propitivati i vizualni utjecaj na povijesnu jezgru, a za velike investicije koje bi mogle imati značajniji utjecaja na zaštićeno povijesno dobro morat će izrađivati Studije utjecaja na zaštićena kulturna dobra i zatražiti očitovanje na gradnju od ICOMOS-a u Parizu.

„Zadovoljstvo mi je da možemo javnosti predstaviti rezultate ovog procesa koji je iza nas, a u kojem smo svi sudjelovali. Bilo je riječ i o tome kako će prvi nacrt Plana upravljanja gradskom jezgrom biti gotov do konca 2018.“, rekla je zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić.

Detalje oko buffer zone predstavio je pomoćnik ministrice kulture Republike Hrvatske Davor Trupković istaknuvši kako je preporuka monitoring misije nakon posjeta Dubrovniku u studenom 2015. godine, a tijekom koje se raspravljalo o mogućem proširenju kontaktne zone, bila da se obuhvati šire područje i prvotne granice obuhvata bile su dosta široko postavljene.

Najzanimljivija tema bila je ona buffer zone gdje je prvotni prijedlog bio da se ovom zonom obuhvati šire područje radi vizualnog utjecaja na kulturno dobro. Prvotne su granice obuhvata bile široko postavljene, a analiza definirana je buffer zona koja je četiri puta smanjena u odnosu na prvotni prijedlog.

„Buffer ili kontaktna zona označava vizualni utjecaj na kulturno dobro, vizure grada. Ne govorimo da se unutar ove zone neće moći ništa graditi ili izvoditi građevinske rekonstrukcije, ali u njoj će biti podložna i revizija postojećeg Prostornog plana. Prvi korak je da se usvojena buffer zona implementira kroz točkaste izmjene Plana u prostorno-plansku dokumentaciju. I za to će biti napravljena cjelovita HIA studija te će obuhvatiti postojeće projekte koji su već u nekoj fazi gotovosti i predani su gradskom uredu za izdavanje dozvola, ali i svi infrastrukturni projekti koji bi mogli imati značajan utjecaj na kulturno dobro“, rekao je Trupković.

Dodao je također, kako je unutar granica obuhvata i Hotel Belvedere koji je nakon javnog arhitektonsko-urbanističkog natječaja iznjedrio rješenja autora 3LHD koji je za tu potrebu odradio i HIU u cijelosti, a koja je upućena UNESCO-u i ICOMOS-u. Naglasio je kako rezultat HIA-e pokazuje da se radi o značajnom poboljšanju stanja u prostoru s obzirom na postojeću izgradnju hotela iz 80-ih.

„Jedan dio buffer zone osim povijesne jezgre obuhvaća i užu zonu obuhvaćenu nacionalnom zaštitom i u kojoj i dalje vrijede uvjeti koje izdaje Konzervatorski odjel, ali, stvar je ove velike buffer zone da se kroz prostorno-planske mjere vrlo jasno utvrde smjernice za buduću izgradnju koje će biti definirane Prostornim planom. Ne radi se o postupku u kojem Konzervatorski odjel utvrđuje uvjete i izdaje odobrenje, već je riječ o smjernicama“, nastavio je.

Bilo je govora i o projektu golfa na Srđu, a konferenciji za medije prisustvovali su i gradski vijećnik Ljubo Nikolić te Đuro Capor ispred inicijative „Srđ je naš“ koji je demantirao neke od Trupkovićevih navoda o ovom projektu.

„Smjernice su postavljene prema zahtjevu UNESCO-a koji je obuhvatio i projekt golfa na Srđu gdje je vrlo jasno istaknuto da se uz onih 50 metara od ruba Srđa sa sjeverne strane ne dozvoljava gradnja. U tom postupku, što se tiče golfa, UNESCO je dao vrlo jasnu operativnu smjernicu da se bilo koji projekt doveden do faze gotovosti mora provjeriti kroz HIA-u. Nemamo za sada informaciju koji ej zadnji projekt golfa, ali za njega zasigurno nije usklađena HIA. Obuhvaćeni su buffer zonom i dijelovi Bosanke gdje je jasna preporuka da se preispita mogućnost gradnje, da se izradi HIA. Također, u buffer zoni nećemo nešto što je bilo, primjerice građevinsko područje pretvorimo u zelenu zonu, već će se smjernice prilagoditi zahtjevima koje je UNESCO stavio pred nas“, kazao je Trupković.

Na novinarski upit hoće li buffer zona dovesti u pitanje izgradnju stanova za branitelje na Nuncijati, Trupković je istaknuo kako će taj projekt dobiti zeleno svjetlo.

„Što se tiče Nuncijate, to je potencijalno zona gdje bi se osigurali branitelji i preporuka Ministarstva je da se jasno doradi plan nižeg reda za to područje, definiraju uvjeti za gradnju, ishode građevinske dozvole i daju potencijalnim korisnicima da po tim dozvolama grade. I tu će vrlo jasno biti ispitano u kojoj se mjeri može graditi. Znači, nije da se ne može graditi nego se može graditi po određenim uvjetima“, zaključio je.

Objavljeno u Vijesti

Projekt o povezivanju Dubrovnika, Kotora, Mostara i talijanskog grada Montegrotta predstavljen je 19. lipnja 2018. u Mostaru. Riječ je o projektu koji će se prijaviti na EU program Europa za građane, a na ovom sastanku svih četvorice gradonačelnika istaknuto je kako se ovim prvim zajedničkim projektom želi proširiti mreža suradnje i razvijati zajedničke projekte za budućnost.

''Prekogranična suradnja nam je izuzetno bitna, ona šalje i određene poruke, ali i otvara značajne mogućnosti privlačenja financijskih sredstava iz EU fondova'', rekao je na sastanku gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković te ocijenio je kako je ovo jedan od prvih važnih projekata na kojima će se u budućnosti surađivati.

Povezivanje gradova Europe koje bi trebao rezultirati razmjenom ljudi između ova četiri grada i regije, kao i razmjenom iskustava, posebno među mladima, osnovni su parametri zajedničkog projekta. Inicirali su ga gradovi prijatelji Mostar i Montegrotto, čiji je gradonačelnik Ricardo Mortandelo istaknuo kako žele uvezati sve građane malih gradova u cilju formiranja prosperitetne mreže europskih gradova.

''Na taj ćemo način pomoći jedni drugima, a razmjenjujući iskustva možemo graditi budućnost i doprinijeti napretku svake zemlje Europe'', poručio je gradonačelnik Montegrotta.

Gradonačelnik Kotora Vladimir Jokić kazao je kako se ovim projektom nastavljaja ono što je započeto u Kotoru prije nekoliko mjeseci kada su potpisali memorandum o prijateljstvu ovih gradova.

''Posebno treba istaknuti i činjenicu da se radi o suradnji tri države - BiH, Hrvatske i Crne Gora, ali i suradnji tri UNESCO-va grada. Sve su to poveznice koje i prilikom prijava na europske projekte mogu biti plus za Mostar, Kotor i Dubrovnik'', kazao je također u ovoj prigodi gradonačelnik Franković.

Objavljeno u Vijesti

Izjavom kako bi kruh planetarno poznat po nazivu baget trebao dobiti svoje mjesto na popisu UNESCO-ove nematerijalne svjetske baštine, predsjednik Emanuel Macron svim je francuskim pekarima, slastičarima i ljubiteljima ovog skromnog kruščića hrskave zlatne kore i sočne pupe stavio osmijeh na lice. Ali i pobudio ponos u srcu zbog činjenice da bi na uvaženu svjetsku listu svoje ime upisalo i nešto tako izvorno francusko.

Iako je riječ samo o običnom kruhu, Macron je svejedno odlučan i čvrsto staje u obranu i zaštitu francuskih proizvoda s tradicijom. I ne dvoji u upitnost takvih traženja, pozivajući se na činjenicu da su krajem prošle godine napolitanski pizzaioli, majstori od pripreme slavne pizze napolitane, također ušli na UNESCO-ovu listu.

"Moramo sačuvati bagetovu izvrsnost i našu vještinu u njegovu spravljanju. Stoga bi trebao biti na popisu svjetske baštine. Baget je i dio naše svakodnevice i povijesne tradicije", rekao je Macron, dodajući i kako dobro poznaje pekare i da su se zasigurno zapitali zašto ne bi baget došao na listu, kada je to uspjelo Napolitancima.

Pa kada se već Macron stavio u zaštitu tradicije svoje zemlje, red je da malo pogledamo gdje su se na popisima UNESCO-a pozicionirale naše perjanice. Na stranicama Ministarstva kulture precizno je naznačeno 160 nematerijalnih kulturnih dobara upisanih u Registar kulturnih dobara naše zemlje, 13 njih s UNESCO-ove liste i još jedno na svjetskoj razini kojoj je potrebna hitna zaštita. Među tih 13, osim mediteranske prehrane slavne diljem svijeta, nema niti jedne namirnice ili jela.

Ljudi iz svijeta gastronomije s kojima smo popričali o ovoj temi drže kako se nametnuti moramo, jer mnogo toga za pokazivanje i brandiranje imamo. Na svjetskim listama, kažu, mjesto bi mogli naći soparnik, čvarci, pršut, paprenjaci, kroštule, arancini, slatko, mesne delikatese... Naše dike, vele, ne smiju zaostajati.

"Ne znam tko je točno u našoj zemlji odgovoran za proboj naših proizvoda na tako važne liste, jesu li to ljudi iz kulturnih sfera određenih gradova, područja, predjela, turističkih zajednica, iz ministarstava. Nemam pojma tko je za to zadužen. Ali znam da mi imamo toliko toga što na jednoj listi kao što je UNESCO-ova može naći svoje mjesto. Žao mi je da se uvijek sjetimo reagirati kad već netko drugi nešto napravi za sebe. Ne možemo tako, ne smijemo skupljati mrvice, nema se više vremena. Davno smo ušli u Europu, ajmo ljudi počet radit. Vrime nam je za buđenje. Mi ćemo prvi potegnit", kaže poznati hrvatski chef Ivan Pažanin.

U našem obilju teško je i kuharima napraviti najuži odabir, pa nam je Pažanin nakon kratkog razmišljanja izvukao svoj top-listu, a na njoj poljički soparnik, dalmatinsku buđolu, drniški pršut... Doduše, odmah navodi da tu treba podvući jasnu granicu, pa ako pričamo o našem izvornom, onda svakome mora biti jasno da pod tim pojmom mora dolaziti i naša domaća namirnica.

"Ako govorimo o mesu, recimo o buđoli ili pršutu, onda se zna da to mora biti od domaće životinje, iz ovoga kraja, uzgojene na našem lokalitetu, po tradicijskim načinima. Priču moramo vratiti na početak, idemo sve kako treba. Istaknimo naš proizvod, napravimo od njega pravi brand. Ako može pizza, a sada i baget, idemo i mi", kaže Pažanin.

S tim se slaže i Dino Bebić, chef šibenskog D resorta, koji također smatra da se ovim otvorila savršena tema koja bi mogla povezati ponajbolje hrvatske kuhare. Mogli bi oni, veli, napraviti listu, izabrati ono naše najbolje i podastrijeti to relevantnim institucijama. One bi potom trebale krenuti u bitku za pozicioniranje. Jer i UNESCO-ove liste ipak iza sebe nose veliku borbu, lobiranja i rad.

"Iz neretvanskog sam kraja, pa bih možda na prvu izdvojio neretvanski brudet koji su oduvijek radili i rade isključivo muškarci. Tako je i moj otac u našoj kući uvijek bio zadužen za njegovu pripravu. A još toliko puno toga u našoj zemlji ima. A kroštule, otočka jela, pa taj naš soparnik koji je izvučen iz zaborava... Naš smokvenjak je isto poseban. Pa koliko tek imamo jela iz tradicije svih krajeva Lijepe naše. Da, ovo otvara niz pitanja i apsolutno mislim da se nešto napraviti mora. Pa ako treba, neka krene od nas kuhara", kaže chef Bebić, a piše Slobodna Dalmacija.

Objavljeno u Vijesti