Uoči prvog izlaganja pred hrvatskom javnosti kamera HRT-a zabilježila je raspakiravanje monumentalnog djela Vlaha Bukovca 'Putifarova žena' iz 1886. godine.

Riječ je o slici iz privatne kolekcije, koja će biti uskoro izložena na izložbi 'Vlaho Bukovac i Alexandre Cabanel - povijesni susret učenika i učitelja' u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu.

Umjetnički paviljon u Zagrebu najstarija je likovna institucija u jugoistočnoj Europi, osnovana davne 1898. godine. Inicijator osnivanja tog važnog galerijskog prostora bio je hrvatski slikar Vlaho Bukovac.

Upravo zbog toga 120. obljetnicu djelovanja Umjetnički paviljon slavi velikom izložbom posvećenom Bukovcu i njegovu učitelju Alexandreu Cabanelu. Izložba, koja se otvara 3. listopada, donosi više od 140 djela kojima će biti obuhvaćene sve stvaralačke faze slavnog slikara u suodnosu s njegovim pariškim profesorom.

Uz već poznate Bukovčeve slike, izložba donosi i neke koje će javnost prvi put moći vidjeti. Djela su stigla iz pet francuskih muzeja i više privatnih zbirki.

Izložbu, koja će trajati tri mjeseca, pratit će i bogat popratni program, a posebna zanimljivost bit će kazališna predstava.

1

Objavljeno u Kultura

Umjetnički paviljon u Zagrebu najstarija je likovna institucija u jugoistočnoj Europi, koja već 120 godina kontinuirano priređuje izložbe! Galerija je osnovana 1898. godine tako da ove, 2018. godine, slavi svojih 120 godina postojanja i djelovanja. Inicijator osnutka Umjetničkog paviljona bio je slavni hrvatski slikar Vlaho Bukovac. Upravo zbog toga Umjetnički paviljon ovu obljetnicu proslavlja velikom izložbom, posvećenom Vlahi Bukovcu i Alexanderu Cabanelu, važnome francuskom slikaru kod kojega je Bukovac u Parizu, na École des Beaux-Arts, studirao slikarstvo.

Ovoga puta Umjetnički paviljon želi ponuditi Vlahu Bukovca i njegova djela u, do sada, još nepredstavljenom kontekstu. Naime, ovom izložbom bit će uz Bukovčeva djela izložena i djela njegova pariškog profesora Alexandera Cabanela. Poznato je da je Bukovac u Parizu upoznao tada izuzetno uglednog i cijenjenog slikara i profesora na École des Beaux-Arts, Alexandera Cabanela, te se želio upisati u njegovu klasu i kod njega studirati slikarstvo. Cabanel je u svojemu vremenu bio vrlo omiljen slikar pa je njegova klasa uvijek bila puna. Bukovac je, kao i većina studenata na École des Beaux-Arts, želio upravo njega za profesora, no slavni francuski slikar nije mogao primiti tada dvadesettrogodišnjeg Bukovca jer je klasa bila popunjena. No, naš je slikar bio uporan te je sklopio dogovor s Cabanelom da će u zadanom roku naslikati jednu sliku pa ako se ona bude profesoru Cabanelu svidjela, ovaj će ga primiti. Za tu prigodu naslikao je sliku Ruka (Umjetnička galerija Dubrovnik), koja je oduševila profesora Cabanela te se Bukovac upisao na École des Beaux-Arts. Slavni je francuski slikar odigrao veliku i važnu ulogu u Bukovčevome likovnom obrazovanju te će izložba u Umjetničkom paviljonu objediniti učenika i učitelja i na taj način pružiti odgovor koliki je bio Cabanelov utjecaj na Bukovčevo stvaralaštvo.

Valja istaknuti kako nikada do ove izložbe djela Alexandera Cabanela nisu bila izlagana u Hrvatskoj, kao ni u susjednim zemljama, tako da će Cabanelove slike biti pravo otkriće ljubiteljima likovne umjetnosti koji se zapute na izložbu u Umjetnički paviljon.

Izložba će objediniti više od 140 slika kroz koje će biti obuhvaćene sve faze slikarevog stvaralaštva – od pariške preko zagrebačke do praške faze. Bukovčeva djela su za izložbu posuđena kako iz hrvatskih tako i iz inozemnih muzeja (Srbija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Slovenija), kao i iz hrvatskih i inozemnih privatnih zbirki. Na izložbi će se, uz već poznate Bukovčeve slike, moći vidjeti nekoliko novootkrivenih bisera među kojima se naročito svojom monumentalnošću i ljepotom ističe ulje na platnu iz 1886. godine, izuzetnih dimenzija (176×256 cm) – Putifarova žena. Riječ je o slici koja se nalazi u privatnoj kolekciji i ovom prigodom će po prvi put biti izlagana u Hrvatskoj! Ovo maestralno ulje na platnu nastalo je u razdoblju kada je Bukovac živio i radio u Parizu. Slika je apsolutno otkriće i prvorazredna ekskluziva ove izložbe!

Djela Alexandera Cabanela doći će na izložbu u Umjetnički paviljon iz pet francuskih muzeja – Petit Palais, Musée des Beaux-Arts de la Ville de Paris, Musée d’Orsay, Paris, Musée Inguimbertine, Carpentras, Palais de Compiègne Musée et domaine nationaux, Compiègne te Musée Fabre, Montpellier koji je Umjetničkom paviljonu na ovom predstavljanju partner izložbe. Treba istaknuti da je Musée Fabre, kada je riječ o opusu Alexandera Cabanela, globalno najznačajniji. I to zbog dva razloga – Cabanel je rođen u Montpellieru te je još za života nekolicinu svojih slika poklonio Muzeju, a isto to je učinio i slikarov veliki mecena i prijatelj Alfred Bruyas. Iz Ruske Federacije Cabanelove slike stižu iz Državnog muzeja Ermitaž.

Izbor djela Vlahe Bukovca i stručnu tekstualnu obradu Bukovčevog opusa za katalog izložbe radi jedan od autora izložbe, ponajbolji poznavatelj slikarovih djela – povjesničar umjetnosti Igor Zidić. Na izboru djela Alexandera Cabanela i njihovim posudbama radila je ravnateljica Umjetničkog paviljona Jasminka Poklečki Stošić. Stručni dio, pak, vezan uz Alexandera Cabanela, obradili su tekstualno za katalog izložbe povjesničar umjetnosti Pierre Stépanoff, voditelj Zbirke slikarstva od 14. do 19. stoljeća u Muzeju Fabre, te ravnatelj Muzeja Fabre, povjesničar umjetnosti Michel Hilaire, ponajbolji poznavatelj opusa Alexandera Cabanela u Francuskoj, uz Igora Zidića također autor izložbe.

Tromjesečno trajanje izložbe pratit će i popratni program u okviru kojega će biti održavana stručna predavanja, prikazivani dokumentarni filmovi, koncerti i drugi sadržaji, sve to u prostoru Moderne galerije u Zagrebu iz koje je za izložbu posuđen veliki broj Bukovčevih slika. Također, s kupljenom ulaznicom za izložbu u Umjetničkom paviljonu moći će se otići u Modernu galeriju pogledati Bukovčevo monumentalno djelo Gundulić zamišlja Osmana. Potonje, naime, iz više razloga nije moguće izmještati iz Moderne galerije.

Posebna zanimljivost popratnog programa će biti kazališna predstava Ruka čiji se scenario zasniva na autobiografskoj knjizi Vlahe Bukovca Moj život. Autorica scenarija i redateljica predstave je talentirana hrvatska redateljica srednje generacije Petra Radin.

Objavljeno u Kultura

Večeras u 20.30 sati, u vrtu Kuće Bukovac u Cavtatu, održat će se predstava polaznika dramskih radionica u Kući Bukovac pod naslovom "Moj život".

Desetodnevne dramske radionice organizirane su povodom 163. obljetnice rođenja Vlaha Bukovca, a u njima su sudjelovala djeca predškolskog i osnovnoškolskog uzrasta.

Objavljeno u Kultura
Ponedjeljak, 05 Veljača 2018 09:05

Otvara se izložba 'Karneval u Cavtatu'

Godine 1901. Vlaho Bukovac je naslikao kompoziciju veličine 1,30 x 3 metra, Karneval u Epidauru. Bio je to poklon novoosnovanom društvu Epidaurus, kojemu je Bukovac bio jedan od utemeljitelja, te poruka Cavtaćanima i njihovoj djeci. Pogled na sliku trebao ih je podsjetiti na zaboravljanje tadašnjih razmirica i život u ljubavi i slozi.

Prikazano je sedamdesetak Cavtaćana Bukovčevog doba, u vrijeme karnevala koje je stanovnike najviše zbližavalo. Maškarani, neki plešu, neki gledaju, razgovaraju, šetaju, neki se smiju. Tamburaški orkestar svira, njime ravna Ljubo Medini, a među njima Vlaho Bukovac svira brač.

Za Karneval u Epidauru, Bukovcu su gotovo svi likovi pozirali za portrete. Neki portreti, izrađeni u olovci, i danas su sačuvani u Kući Bukovac. Prepoznaju se tako na slici mjesni liječnik, trgovci, kapetani, sa suprugama i djecom. Karneval u Epidauru, izložen u Bogišićevoj zbirci HAZU u Cavtatu, prva je poznata slika na kojoj su zabilježene cavtatske karnevalske svečanosti.

Na izložbi su sakupljene fotografije Cavtaćana dvadesetog stoljeća, od 40-ih do 70-ih godina, koje bilježe dugu karnevalsku povijest. Na njima će biti prepoznati brojni naši sugrađani. O pokladnim danima su sačuvane priče koje žive i danas. Vrijeme je to kada su i današnji Cavtaćani jedan drugome najbliži.

Izložba predstavlja portrete Vlaha Bukovca za Karneval u Epidauru te vremeplov cavtatskog karnevala kroz fotografije i audio zapise. Izložba ostaje otvorena do 15. travnja 2018.

Objavljeno u Kultura