Zbog radova na graničnom prijelazu Gornji Brgat (DC223) vozi se jednim trakom, naizmjence uz semafore. Od 17. do 19. rujna od 07:00 do 17:00, lokalnom cestom Bosanka-Gornji Brgat (LC69049) kroz mjesto Gornji Brgat, vozit će se suženim kolnikom uz regulaciju prometa semaforima.

Vozi se uz privremenu regulaciju prometa semaforima (naizmjence) na dionici Jadranske magistrale (DC8):

Od 7 do 17 zbog uređenja raskrižja Banja i Majkovi u mjestu Slano promet će biti reguliran privremenom prometnom signalizacijom uz upotrebu semafora. Predviđeno trajanje radova je 120 dana

GRANIČNI PRIJELAZI:

Od 24. rujna u 07:00 sati bit će za sav promet zatvoren granični prijelaz Vitaljina.

Do 30. rujna 2018. zbog građevinskog miniranja povremeno se zatvara cesta kod graničnog prijelaza Gornji Brgat - dva puta tjedno između 13:00 i 17:00 sati u trajanu po 20 minuta. Korisnike molimo za strpljenje, a zbog radova se na graničnom prijelazu Gornji Brgat (DC223) vozi jednim trakom, naizmjence, uz regulaciju semaforima.

Do 30. listopada 2018. zbog izbjegavanja prometnih gužvi na graničnom prijelazu Metković/Doljani zabranjen je promet turističkim autobusima. Iz smjera Dubrovnika i Splita za BiH autobusi se preusmjeravaju u Opuzenu/Pločama na granični prijelaz Nova Sela (čvor Čeveljuša). Autobusi čiji turistički programi uključuju realizaciju na području Turističke zajednice grada Metkovića mogu, uz propusnice, voziti kroz Metković, a preusmjeravaju se na granični prijelaz Prud.

Granični prijelazi Slano – Orahov Do i Imotica – Duži do 25. rujna privremeno su prekategorizirani u međunarodne prijelaze za promet putnika.

Objavljeno u Vijesti

Ogromne kolone stvorile su se na nekoliko prometnica van grada. Kako upozoravaju vozači u Facebook grupi Radarska kontrola Dubrovnik i okolica, gužve su „spojile Grad i aerodrom“. Kolone su i od Konavala prema gradu, a ništa bolja situacija nije ni na graničnim prijelazima.

Vozači ističu kako je u Neumu kolona od prije mosta, a izgleda da je riječ o prometnoj nesreći. Neki su u kolonama našli vremena za šalu pa pitaju hoće li tko pristaviti kavu dok se čeka, a drugi ljutito pitaju "gdje su sada prometni stručnjaci?" Na stranicama Hrvatskog autokluba objavljeno je kako su veliki zastoji kod GP Klek i Zaton Doli.

Zadnji je vikend u kolovozu stoga gužve ne čude, napominju iz HAK-a te pozivaju vozače na strpljene i oprez. 

Objavljeno u Vijesti

Njemačka televizija WDR nedavno je emitirala 45-minutnu dokumentarnu reportažu koja se bavi problemima turizma u Hrvatskoj. Dox pod naslovom “Hrvatska bez limita - turistička groznica na Jadranu” autorski potpisuje novinarka Susanna Zdrzalek, a u najavi se navodi kako “turistički bum u Hrvatskoj prate ekološki skandali, pretrpani gradovi i ugrožavanje UNESCO-ve svjetske baštine”.

U dokumentarcu se autorica fokusira na četiri konkretna primjera, odnosno lokacije na kojima nekontrolirani rast turizma i izostanak odgovarajuće strategije razvoja stvaraju velike probleme - to su Dubrovnik, Plitvice, Split i Hvar.

Na početku se Hrvatska opisuje kao “raj za odmor na Jadranu”, hvale se prirodne ljepote zemlje, no onda se ističe da veliko povećanje broja turista “nije bez posljedica”. Ističe se da je turizam jedina preostala funkcionalna gospodarska grana u Hrvatskoj te se postavlja pitanje koliko još turizam u Hrvatskoj može nekontrolirano rasti.

Dubrovnik kao kulisa Igre prijestolja

Napominje se da se ove godine u Dubrovniku očekuje oko milijun turista, što stanovnicima tog grada izaziva ogromne probleme u svakodnevnom životu. Turiste trenutno najviše privlači hit serija Igra prijestolja, koja se dijelom snima u Dubrovniku, te se dodaje kako postoje i posebne turneje za posjetitelje na kojima mogu obići mjesta na kojima su snimljene neke od ključnih scena. Sudjelovanje u takvom obilasku grada, koji traje dva sata, plaća se 25 eura po osobi, a u grupi bude oko 40 ljudi. S druge strane, Dubrovnik ima dugu i slavnu povijest koja većinu turista ne zanima, nego samo ono povezano s Igrom prijestolja ili s Ratovima zvijezda koji su također bili snimani u ovom južnohrvatskom gradu.

U reportaži se mogu vidjeti i brojni kadrovi nesnošljive gužve unutar dubrovačkih zidina, te intervjui s nekoliko Dubrovčana koji opisuju kako im je život zbog navale turista postao nepodnošljiv. Sve je u centru grada postalo preskupo, razina buke se povećala da više nije ni moguće normalno spavati, obaviti bilo koji dnevni zadatak je postalo nevjerojatno komplicirano, žale se Dubrovčani u kameru njemačke televizije. “Dubrovnik je postao jedan veliki hotel i nadam se da nam se neće dogoditi što se dogodilo drugim turističkim destinacijama, da postanemo grad bez građana”, kaže jedan od njih.

Još jednom o jezeru govana na Plitvicama

Nakon desetak minuta fokus dokumentarca se prebacuje na to kako masovni turizam uništava okoliš, a primjer toga su Plitvice, na kojima se zbog nedostatne kanalizacije i građevinskog buma unutar prostora nacionalnog parka pojavilo doslovno jezero govana. Novinarka ističe da se smrad osjeti iz daljine, a snimke plitvičkog jezera govana su mnogo strašnije nego one objavljene prije par mjeseci u njemačkim medijima, s obzirom na to da je vrhunac sezone i da se jezero govana značajno povećalo. Smrad koji se širi u doxu opisuju kao “bestijalan”.

Načelnik Ante Kovač pak govori da je u Hrvatskoj sve naopako i da je ovdje uobičajeno da “država krši vlastite zakone”, pa je tako moguće i da se usred nacionalnog parka napravi ilegalno kanalizacijsko jezero puno fekalija, otpada i smrada. Navodi se kako su u Hrvatskoj rašireni korupcija i klijentelizam, čega je situacija na Plitvicama savršen primjer.

Propituje se i što za hrvatsku budućnost znači da je zemlja toliko ovisna o turizmu, pa se fokus dokumentarca prebacuje na Split, drugi najveći grad u RH. Podsjeća se da je Split u Jugoslaviji imao mnogo industrije, koja je u međuvremenu propala, te da grad danas “živi od turizma”. Problem je što u Splitu nedostaje hotelskih kapaciteta, koji se tek grade, te da se masovno turistima iznajmljuju stanovi lokalaca. Objašnjava se u međuvremenu uobičajena praksa da se podstanarima početkom ljeta otkazuju ugovori o najmu, kako bi se te prostore moglo iznajmiti turistima, što mladima u Splitu značajno otežava planiranje budućnosti.

“Hrvatska je zemlja Trećeg svijeta koja je članica EU-a”

Autorica je razgovarala i s nekoliko mladih Hrvata, a svi oni žele otići živjeti negdje vani, najviše u Njemačku. Žale se da u Hrvatskoj nije moguće naći trajno zaposlenje s dobrom plaćom i da im se nude samo ugovori na određeno vrijeme. Mnogi Splićani se sve više osjećaju kao stranci u vlastitom gradu, te im postaje nemoguće živjeti u Splitu. Hrvatsku pak mladi Splićani opisuju kao “zemlju Trećeg svijeta koja je članica Europske unije”.

O tome kako je Hrvatska postala i party destinacija te kakve probleme to izaziva, ilustrira zadnji dio dokumentarca koji se bavi situacijom na Hvaru. Možemo vidjeti brojne kadrove pijanih turista koji u kameru govore da su se tu došli samo napiti, te da o Hvaru ne znaju ništa. Lokalno stanovništvo pak ističe da je život preko ljeta postao nepodnošljiv, te da se pijani turisti često ponašaju posve neprimjereno. Hvarani kažu da su sami uništili “pristojan turizam” koji su prije imali, te da su zbog veće zarade prihvatili partijanere, koje više ne mogu kontrolirati. Neki optužuju i lokalne vlasti za korupciju i pogodovanje određenim turističkim objektima.

Dokumentarac pokazuje i da su propisane visoke kazne na Hvaru za određena neprimjerena ponašanja ostale mrtvo slovo na papiru. Iako se npr. hodanje s limenkom ili bocom alkohola u ruci kažnjava s nekoliko stotina eura, njemačka je ekipa bez problema snimila mnoge turiste koji baš to čine, a nitko ih ne opominje ili kažnjava, te da policije uopće nema u blizini.

Na kraju dokumentarca se naglašava da Hrvatska treba novu strategiju za razvoj turizma, jer se već sada vidi ponavljanje pogrešaka koje su prije napravili drugi, piše Index.

Objavljeno u Vijesti

Turizam je ubio Dubrovnik. Takvo bi vam razmišljanje, doduše, bilo oprošteno, ako ste posljednjih mjeseci čitali vijesti o Dubrovniku. Objavljivane su tako reportaže o nereguliranom dolasku kruzera zbog kojih bi se grad zatrpao gužvama, u redu bi se čekalo po pola sata da se izađe iz grada, a Dubrovčani su tvrdili kako smo postali "Disneyland".

U najnovijem putnom dokumentarcu The Telegrapha, njegovi su novinari otputovali u Dubrovnik u srcu sezone kako bi saznali "voli li ga se doista do smrti", piše The Telegraph.

Naišli smo na Game of Thrones ture, prometom začepljen ulaz u grad i lokalce koje su turisti pitali "u kojoj se zemlji nalazimo?". Ali, daleko od pogleda, pronašli smo "džepiće" predivne autentičnosti.

Aktivist

Marc van Bloemen

Marc van Bloemen preselio se s obitelji sedamdesetih u Dubrovnik iz Velike Britanije. Ukazuje na pretjeranosti u turizmu te se zalaže za poboljšanje života Dubrovčana.

"Svi žive od turizma. Prije 30 godina samo je 50 posto prihoda u Dubrovniku bilo od turizma. Imali smo tvornice, postolare, krojače i ostale zanate. Sada bih rekao da sto posto prihoda dolazi od turizma. Živimo u Disneylandu. I najmanji djelić grada mora biti iskorišten do maksimuma. Vrlo je teško dobiti dio tog kolača, ali im je zato privatni smještaj dao tu priliku. Turizam je prešao granice. Jednom me je gost s kruzera pitao u kojoj se zemlji nalazi. Uzvratio sam mu protupitanjem: Koji je danas dan? Ako je četvrtak, onda si u Belgiji. To je smiješno. Zamislite ne znati u kojoj ste zemlji. Ne odlazim više vani na kavu. Nijedan Dubrovčanin više ne ide u restoran. Kada biste pitali lokalca kada je zadnji put jeo vani u restoranu, vjerojatno će vam reći da je to bilo kada je pošao u pekaru ili uzeo sendvič".

Direktorica Turističke zajednice Grada Dubrovnika Romana Vlašić

"Ako nam puno ljudi dolazi u isto vrijeme, imamo problem. 2013. imali smo preko milijun putnika s kruzera, ali otada se i bolje organiziramo. Ove ćemo godine imati ispod 800 tisuća putnika s kruzera. Organizirat ćemo njihov dolazak bolje kroz tjedan, ali i cijelu godinu. Ako nemamo dovoljno trgovina koje su nam potrebne u svakodnevnom životu i ako sve pretvorimo u suvenirnice i sladoledarne, u idućih nekoliko generacija domaći ljudi neće ovdje više živjeti. Turisti žele vidjeti kako ljudi u nekom gradu zaista žive. Žele posjetiti pravi grad i vidjeti prave ljude i to nam mora biti glavni strateški cilj. Dubrovnik se često spominje u kontekstu mjesta s previše turizma. Amsterdam i Barcelona veliki su gradovi i pod pritiskom su tijekom cijele godine. Nekada smo prenapučeni, ali nismo u situaciji poput ova dva grada. Proljetno doba je u Dubrovniku predivno. Mnogo ga se puta može posjetiti bez gužvi i osjetiti se poput domaćeg stanovnika. Cijela Europa ide na godišnji tijekom ljeta i to se neće promijeniti. Samo sve trebamo dobro organizirati.

Vodič Game of Thrones ture

Ivan Vuković

Ivan je rođeni Dubrovčanin i radi kao vodič Game of Thrones tura.

"Kolege i ja organiziramo 18 tura dnevno. Game of Thrones najveća je tura koju se može napraviti po Dubrovniku. Na tisuće ljudi posjećuje nas zbog Game of Thronesa. Prije tri godine počeo sam turistima nuditi fantaziju i činjenice, miješajući srednjovjekovnu povijest, dubrovačku povijest i Game of Thrones. Game of Thrones je vrlo dobro povezana s dubrovačkom srednjovjekovnom povijesti. Sretni smo što nam u Grad dolaze HBO i Disneyland i čine nam besplatnu promociju. Imam dojam da će ovo sve trajati najmanje deset godina. Kada sam prije 15 godina počeo raditi kao vodič, preklinjao sam ljude da dođu u Dubrovnik. Sada ih preklinjem da idu negdje drugo. Posljednji put kada smo zaključali vrata od Pila, bilo je za Napoleona. Zatim smo ih zaključali tijekom rata, a jedini put nakon toga zbog scene s Jamiejem Lannisterom iz Game of Thronesa."

Više pročitajte ovdje.

Objavljeno u Vijesti

Kako javljaju vozači u Facebook grupi Radarska kontrola Dubrovnik i okolica, na dubrovačkim prometnicama stvorile su se poprilične gužve. Prema Cavtatu i Župi kreće se „puževim korakom“, a cijelu situaciju dodatno, čini se, otežavaju semafori kod Čibače. Veće gužve u prometu prisutne su i prema gradskoj jezgri, a osim jutrošnjih prometnih nesreća zbog kojih se promet neko vrijeme otežano kretao, dogodila se i još jedna manja prometna nezgoda u Brsečinama. Zbog nje, ističu iz HAK-a, vozi se jednim trakom, naizmjence u koloni. Bajno nije ni na graničnim prijelazima pa se tako kod Gornjeg Brgata te na Karasovićima čeka oko 1 i pol sat za ulaz u Hrvatsku.

Objavljeno u Vijesti

"Bože sačuvak gužve!" napisao je uznevjerni vozač u FB grupi Radarska kontrola, Dubrovnik i okolica objavivši video kolone automobila koja počinje na poziciji ulaska na budući Pelješki most, a završava na graničnom prijelazu Klek. Pred nama je, naime, kako govore odgovorni udarni vikend izmjene gostiju ove turističke sezone te se očekuje vrhunac gužva u nastupajuću subotu i nedjelju. Savjetuju se putnici da pažljivo planiraju vrijeme svog dolaska na granični prijelaz te se oboružaju strpljenjem i većim količinama vode. Zaustavljanje u kolonama može, predviđaju, potrajati i do par sati u najboljem slučaju te ćemo ovakvim prizorima svjedočiti dok ne zaživi dugo priželjkivani projket Pelješkog mosta.

Objavljeno u Vijesti

Gužve na dubrovačkim prometnicama traju već satima. Kako javljaju vozači u Facebook grupi Radarska kontrola Dubrovnik i okolica, posvuda je po gradu nastao nesnosan kolaps, građani gube živce te traže alternativne pravce kako bi došli na željeno odredište.

Magistrala, skretanje za Bosanku, Ilijina glavica posebno su "zakrčene" točke, a za očekivati je da se gužve neće još smiriti s obzirom da su Dubrovčani krenuli s posla. Vozači također ističu kako se od Dupca prema Gradu vozi čak 45 minuta te napominju da tko ne mora prema Župi, neka radije ne ide. Gužve se nanovo gomilaju sve od "s" bogena prema Gradu.

Kolaps je započeo dok je padala kiša što je poznat "okidač" za kolaps na dubrovačkim prometnicama. Podsjetimo i na povećan broj taksi vozila, pa i onih Ubera te Eko taksija koji je nedavno pristigao u Dubrovnik.

U Gradu su danas i dva kruzera pa su veće gužve i u povijesnoj jezgri. Mein Schiff 2 kapaciteta 1886 putnika pristigao je još jutros prije 7 sati, a oko podne i Norwegian Star kapaciteta do 2 348 putnika.

Objavljeno u Vijesti

Već mjesecima vodi se "borba" na dubrovačkim cestama u kojoj deblji kraj redovito izvlače stanovnici grada. Nema sumnje, Dubrovnik je prometno podkapacitiran da bi prihvatio količinu vozila čija brojka se alarmatno povećala stupanjem na snagu Zakona o liberalizaciji tržišta. Nakon, "omraženog" Ubera na naše tržište pristigao je Eko Taxi, a uskoro će, ako je suditi prema šuškanjima u kuloarima bliskim upravi, doći i Cameo. Gdje će svi ti automobili stati, pitaju se preneraženi sugrađani.

Rješenje pokušavaju iznaći svi, počevši od građanskih inicijativa, gradske vlasti do prometnih stručnjaka iz čitave države. Jedan od njih Željko Marušić, prometni stručnjak sa Sveučilišta u Zagreb, koji je u Dubrovnik došao na poziv Udruge Sigurnost u prometu, izazvao je "bijes" dubrovačkog gradonačelnika sugeriravši u jednom lokalnom listu kako ključ u smanjenju gužvi leži u pješačenju, traženju drugog načina prijevoza poput bicikla ili čak ostanka kod kuće za trajanja sezone. Frankovićev Fb post prenosimo u cijelosti.

"'Stručnjaci' koji nam dolaze u Grad soliti pamet na poziv drugih 'stručnjaka' nikako da shvate:

1. Građani su ti koji trebaju koristiti svoju infrastrukturu

2. Grad Dubrovnik je taj koji treba upravljati svojom infrastrukturom, a ne Zagreb

3. Umjesto centralizacije koja nam se nudi kao rješenje mi tražimo decentralizaciju i sami želimo riješiti naše probleme

Jasno je tko za koga navija i tko s kim upravlja. Ništa nije slučajno... od osnivanja raznoraznih udruga sigurnosti u prometu koje su pokazale njihovu osnovnu namjeru, a to je obrana zakona, podrška potpunoj liberalizaciji autotaxi tržišta koja je umjesto povoljnijih cijena građanima dovela do toga da ih se poziva da ostanu doma.

Moje pitanje je: A, da mi iselimo na par mjeseci kako bi Vi mogli normalno voziti naše goste?"

cats1

Objavljeno u Vijesti

Dubrovnik će, od 7. do 10. studenog 2018., biti domaćin četvrtog po redu Festivala turizma i strategije. Ove godine glavna tema je cruise turizam, a riječ je o zajedničkom projektu u organizaciji Grada Dubrovnika i francuskog grada prijatelja Rueil Malmaisona.

Za konferencijski dio Festivala odabrana je aktualna tema ''Kružna putovanja i gradovi – prilike i izazovi'', upravo zbog važnosti turizma kružnih putovanja u europskim destinacijama, među kojima jedno od vodećih mjesta zauzima i Dubrovnik. Strateško upravljanje gostima i posjetiteljima problematika je kojoj Grad Dubrovnik pridaje veliku pažnju, a ovogodišnji Festival turizma i strategije fokusirat će se upravo na teme prilika i izazova s kojima se svakodnevno susreću destinacije koje primaju posjetitelje s brodova na kružnim putovanjima.

O ovim temama govorit će brojni sudionici, predstavnici mediteranskih destinacija i luka kao i ugledni predstavnici međunarodnih asocijacija cruise turizma, cruise kompanija te znanstvenici. Među najavljenim govornicima su Cindy D'Aoust predsjednica CLIA organizacije (Međunarodna udruga brodarskih kompanija za kružna putovanja), Airam Díaz Pastor predsjednik Med Cruise asocijacije (Udruga mediteranskih luka za prihvat brodova na kružnim putovanjima), Alberto Cappato, tajnik AIVP asocijacije (Međunarodna udruga gradova i luka) ujedno direktor Luke Genova i Christopher Windsor-Price direktor nautičkih poslova Marella Cruises.

Kao glavni govornik očekuje se i CBS-ov novinar Peter Greenberg, višestruki dobitnik nagrade Emmy, istraživački novinar i reporter, prepoznat, uvaženi i izuzetno cijenjeni američki izvjestitelj. U turističkoj industriji poznat kao "Putnički detektiv", urednik je Turizma za CBS News i veliki poznavatelj turističkih tema.

Zajedničkim promišljanjem, razmjenom iskustva i primjera iz prakse te panel raspravama cilj je doći do zaključaka koji će se integrirati u razvoj strategija destinacija. Svoja iskustva, uz Dubrovnik, podijelit će i gradovi poput Venecije, Barcelone, Bruggea, Krfa, Kotora, ali i gradova u riječnom cruise turizmu poput Vukovara.

Uz konferencijski dio, četverodnevna manifestacija uključuje i nagrađivanje najboljih marketinških i promocijskih alata, pa će se tako dodijeliti nagrade za najbolje primjere marketinške kampanje, video materijala i tiskanog materijala ponude destinacija za brodove na kružnim putovanjima.

Bit će organizirana i događanja namijenjena široj publici, s posebnim naglaskom na mlade.

Susreti na ovom četvrtom Festivalu turizma i strategije u Dubrovniku omogućit će i daljnju suradnju sudionika, kao i realizaciju budućih zajedničkih projekata.

Objavljeno u Vijesti

Za situaciju s previše turista u Dubrovniku nisu se zabrinuli samo domaći stručnjaci. O prenapučenosti najpoznatijeg hrvatskog turističkog grada raspisali su se i strani mediji.

Britanski Telegraph svojim čitateljima donosi veliki članak pod naslovom ‘Sedam najboljih alternativa prenatrpanom Dubrovniku’. Hrvatsku je luku, pišu, koja je još 1979. uvrštena na UNESCO-vu listu Svjetske baštine, posebno proslavilo snimanje ‘Igre prijestolja’ pa je u posljednjih deset godina grad doživio silan porast turističkih posjeta.

Lokalno stanovništvo se žali da je situacija postala neizdrživa, a i UNESCO je upozorio na smanjenje broja turista.

‘U jeku sezone treba vam i 40 minuta da prošetate Stradunom, 300 metara dugom pješačkom zonom u starom dijelu grada, a ostao je samo jedan kafić koji posjećuje lokalno stanovništvo. Riblja tržnica je zatvorena. U Starom gradu živi još samo 500-tinjak ljudi, dok ih je 1991. bilo oko 5.000. Ako dođete zimi, sve je okupirano filmskim ekipama’, rekla je za Telegraph prošle godine Jane Foster, stručnjakinja za turizam.

Lokalne su se vlasti pokušale uhvatiti u koštac s problemom - kontrolira se dolazak kruzera, uklonjeni su štandovi, ugostitelji su smanjili svoje terase, a pokušava se ograničiti i broj posjetitelja u gradskoj jezgri.

Prošli mjesec nakon posjeta Dubrovniku Foster je napisala: ‘Nisu samo kruzeri problem. Tu su brojni turistički autobusi koji svakodnevno dolaze u Dubrovnik uskim ulicama koje ne mogu podnijeti toliki promet. Stari grad je malen. Dubrovnik već ima nevjerojatne hotelske kapacitete, a planiraju ih graditi još. Ako tako nastave, broj turista će samo rasti.’

Alternative Dubrovniku

Nakon što su detaljno opisali situaciju i popratili je s grafikonima, čitateljima nude rješenje.

Jedno rješenje je dolazak van sezone. ‘Premda su neke ustanove zatvorene i vrijeme nije idealno, od studenog do travnja također može biti prekrasno, a mnogi su hoteli i restorani otvoreni za Božić i Novu godinu. Ako ništa drugo, svibanj i listopad su sjajne opcije’, kaže Foster.

Kao drugo rješenje vide drugu destinaciju, a u Hrvatskoj su ih odabrali čak pet. Split, Pula, Zagreb, Rovinj i Zadar mogli bi prema njihovom mišljenju zamijeniti doživljaj Dubrovnika, a od stranih destinacija navode Vallettu na Malti i Cordobu u Španjolskoj.

Novinar Telegrapha upozorava da i u Splitu u vrijeme sezone ima velik broj turista, no ni blizu kao u Dubrovniku. Opisuju ga kao ‘morski biser’ u kojem se miješaju jedinstvene povijesne građevine s modernom arhitekturom.

Spominju Dioklecijanovu palaču, Bačvice i okolne otoke Šoltu, Brač i Hvar.

Na drugoj strani, u Istri, nalazi se Pula koju zbog Arene također opisuju kao poviješću bogat grad, no nisu zaboravili spomenuti koncerte u Areni, filmski festival kao ni obližnje Brijune.

Premda nije ni blizu obale, na popisu alternativa našao se Zagreb za koji Britanci pišu da ‘ima poseban šarm’, ne samo zbog povijesne jezgre, nego i zbog parkova kojih je centar pun, drvoreda i mini trgova. Posebno su istaknuli velik broj kafića u gradu i stanovnike koji posebno vrijeme odvajaju za ispijanje kave.

Rovinj su nazvali ‘istarskim biserom’ koji se s Dubrovnikom bori za titulu najpitoresknije destinacije u Hrvatskoj, a zadarski kraj prezentirali su kao bogat prirodnim ljepotama i ‘još relativno neotkriven’.

Valletta na Malti po mišljenju novinara Telegrapha je jedan od najpotcjenjenijih europskih gradova, a zbog zidina neodoljivo i podsjeća na Dubrovnik. Španjolska Cordoba dobra je zamjena za ljubitelje ‘Igre prijestolja’, koji su i ondje snimani, prenosi Jutarnji.

Objavljeno u Vijesti
Stranica 1 od 2