U Općini Orebić i Gradu Korčuli, ministar državne imovine Goran Marić održao je radne sastanke, s načelnikom Općine Orebić Tomislavom Ančićem i načelnicima s područja Pelješca i Mljeta te s gradonačelnikom Grada Korčule Andrijom Fabrisom i načelnicima općina na Korčuli.

Teme sastanaka bile su aktiviranje državne imovine i pripreme za sjednicu Vlade na Hvaru 26. listopada 2018. godine.

U Općini Orebić dogovoreno je koje će se odluke donijeti na sjednici Vlade za to područje. „Zbog požara ovi zadnji dani za Orebić nisu dobri, ali vjerujte mi, današnji dan može sve to popraviti zahvaljujući Vladi i ministru Goranu Mariću s kojim imamo plodnu i vrlo dobru suradnju. Temeljem zaključaka sa sastanka riješit ćemo krucijalne probleme Orebića koji nisu riješeni 30 godina“, rekao je načelnik Ančić.

Tom prigodom ministar Marić je rekao: „Misija Vlade je pomoći rubnim područjima Hrvatske. Interes Vlade, Ministarstva i lokalne samouprave je da mladi ljudi ostanu na svom području, da ovdje vide budućnost, da se rađaju novi životi, a to mogu samo ako imovina koja je uz njih postane njihova. Stoga ćemo za sjednicu Vlade na Hvaru pripremit tridesetak odluka koje se odnose na područje Pelješca, Mljeta i Korčule. Imovina je najveća veleposlanica života i aktivacijom imovine vratit će se život u ove krajeve“.

Gradonačelnik Grada Korčule Andrija Fabris zahvalio je ministru Mariću na dolasku i uspješno održanom sastanku. „Na sastanku smo došli do rješenja koja će koristiti svim stanovnicima otoka Korčule, da se državna imovina koja već dugi niz godina stoji zapuštena i neiskorištena prepusti jedinicama lokalne samouprave“, rekao je gradonačelnik Fabris.

Ministar Goran Marić podsjetio je kako ovakve sastanke održava diljem Hrvatske, a ovaj na Korčuli ocijenio je plodonosnim i korisnim, kako za Ministarstvo tako i za jedinice lokalne samouprave. “Hrvatska je zemlja otoka, i ne možemo dopustiti da otoci budu i ostanu izdvojeni, a još manje zapušteni. Upravo će otoci aktivirati ono što je desetljećima bilo zapušteno, a time i beživotno. Ako igdje u Hrvatskoj treba života, onda su to otoci. Projekti jedinica lokalne samouprave, na najbolji su način i projekti Ministarstva državne imovine, time i Republike Hrvatske, jer to su zajednički projekti. Novi Zakon o upravljanju državnom imovinom ide najviše na dobrobit jedinicama lokalne samouprave. Zakon je istinski i reformski. Mnoga imovina će se aktivirati i reanimirati, a reanimacijom imovine, reanimirat će se i život na otocima“, rekao je ministar Marić.

Tom je prigodom ministar Goran Marić s načelnicom Općine Vela Luka Katarinom Bikić potpisao Ugovor o darovanju nekretnine za potrebe proširenja mjesnog groblja površine 5.652 metara kvadratnih. Tržišna vrijednost nekretnine iznosi 3.850.000,00 kuna.

Objavljeno u Vijesti

Tijekom jučerašnjeg dana službenici MRCC Rijeka organizirali su u Dubrovačkom području nadzor sigurnosti plovidbe, odnosno, u uvali Pomena, otok Mljet, odakle su u oko 14.00h zaprimili poziv pogibelji od skippera M.V., državljanin Republike Hrvatske, koji je dojavio o problemu sa vitlom sidra jedrilice u vlasništvu domaće charter tvrtke, na kojoj su boravile još tri osobe. U akciju je angažirana posada tvrtke specijalizirane za pružanje komercijalne pomoći posadama i plovilima na moru, čiji djelatnici su evakuirali svih četvero ljudi sa havarirane jedrilice, koja je do daljnjeg ostavljena na sidru u uvali Pomina.

Nedugo potom, i nedaleko pozicije prve pomorske nezgode, također u Mljetskoj uvali Pomina, u 14.38h u MRCC Rijeka zaprimili su poziv pogibelji od skippera jedrilice ‘Red Red Wine’ u vlasništvu strane charter tvrtke i s ukupno 5 osoba na palubi. Skipper je zatražio pomoć zbog puknuća brodskog jedra i pogoršanja vremenskih prilika na moru, slijedom čega je prema peteročlanoj posadi angažirana brodica tvrtke specijalizirane za pružanje komercijalne pomoći posadama i plovilima na moru, čiji djelatnici su evakuirali neozlijeđenu posadu, a jedrilicu osigurali na sidru na poziciji pronalaska.

Objavljeno u Crna kronika

Nije prvi put da Talijani ulaze u hrvatsko teritorijalno more da bi krali ribu i devastirali morsko dno. A nije ni rijetko da koriste loše vremenske uvjete kako bi se okuražili ući dobro unutar tuđeg dvorišta, što upravo rade 10-ak NM od otoka Mljeta.

Na interaktivnom sustavu za praćenje plovila, može se vidjeti kako je ribarski brod “Tonia” iz talijanske luke Molfetta ravnom putanjom ciljano išao u hrvatske vode kako bi se tamo zadržali neko vrijeme i naposljetku približili graničnom prostoru kako bi na vrijeme mogli pobjeći.

Iz Facebook grupe “Zaustavimo devastaciju Jadrana” prijavili su slučaj dubrovačkoj policiji koja je prema napisima grupe upoznata s događajem i da ih prate. Postupanje je, kažu, u tijeku. Međutim, sustav u ovom trenutku ne prepoznaje aktivne brodove hrvatske Obalne straže u blizini, a Tonia i dalje ruje malo po ZERP-u, malo u hrvatskim teritorijalnim vodama. Talijanima valovi, izgleda, ne smetaju.

Izvor: Morski.hr

Objavljeno u Vijesti

Nešto ne štima s HRT-ovim teletekstom. Samo nekoliko dana nakon što su objavili da u Rijeci pada snijeg, evo novog gafa: ako je suditi po onome što piše na teletekstu državne dalekovidnice, najavljeno pogoršanje vremena ponešto je uranilo. Za sada je pogodilo samo Mljet, ali ga je pogodilo 'do daske' pa je, uz poluoblačno vrijeme, temperatura pala na - 40..., piše Slobodna Dalmacija.

hrt

Objavljeno u Vijesti

Tekst portala Morski.hr o talijanskoj nautičarki koja je detaljno opisala svoje loše iskustvo krstarenja hrvatskim morem, vrlo brzo postao je viralan i prenijeli su ga svi hrvatski, ali i dobar dio medija u okruženju.

Pročitala ga je i sama Irina Nazarova, pa je u osvrtu na hrvatsku medijsku pažnju pomalo ublažila retoriku. U odgovoru kaže kako se ipak čini da minimalni kritički osjećaj i pažnja prema mišljenjima drugih nisu još potpuno nestali. Uz ovo se nada poboljšanju situacije. I dalje se doduše kritički osvrće na odnos Hrvatske prema Jadranskom moru i obali, ali čini se kako je najveća boljka talijanskih nautičara ipak činjenica da se Hrvatskoj događa nautički turizam.

Nazarova je ironično komentirala da su u Hrvatskoj neki nautičari “jednakiji” od drugih i kako nam preostaje još da naplaćujemo zrak, čime indikativno zaključuje i razmišljanje jednog dijela talijanskih nautičara. S obzirom na njenu čvrstu odluku da otplovi prema talijanskoj regiji Puglia i dalje prema Grčkoj, preostaje nam tek zaželjeti mirno more i naravno povratak u trenutku kad shvati kako red, zakon, čisto more i kvalitetna riba u još uvijek netaknutim nacionalnim parkovima nešto koštaju.

Prva strana medalje

Ne ulazeći sad uopće u dio rasprava o tome koliko i na kojim mjestima se radi o ljudskoj pohlepi, činjenica je da je u hrvatskom turizmu ima. Da se bezobrazno deru pritom i nautičari, bogami se deru. Da se ne izdaju računi – pa i o tome u redakciju Morskog pristižu podaci koje možemo čuvati za inspekcije, neka se sami uvjere. Naravno ukoliko ih izlazak na teren van bombastičkih medijskih najava da idu na posao uopće interesira. Da ima nelogičnih gluposti, zakonskih i lokalnih komunalnih propisa i kaubojštine – itekako ima. Ali nitko ne može gledati Hrvatsku s visoka i pljuvati je ako ne pogleda recimo barem ispred svojih vrata.

(...)

Tekstom koji slijedi NIPOŠTO ne pravdamo bezobrazne cijene, nepoštenu trgovačku i ugostiteljsku praksu, možebitna kršenja zakona i neljubaznost prema našim gostima. Naprotiv, sve nabrojano je najveća sramota koja se Hrvatskoj i hrvatskom turizmu može dogoditi, a nemojmo se varati, događa se prečesto.

Ostavimo stoga smeće metli i lopati i prijeđimo na stvar.

Druga strana medalje

Imati brod, znači imati novca – bez novca za kartu nećete valjda sjesti niti na trajekt. Ako netko poželi provesti noć u vlastitom brodu, onda mora znati da bi taj brod trebalo osigurati od nevremena. Najsigurnije su marine, ali one koštaju. Sigurne su i luke ako u njima ima mjesta (zbog čega se treba na vrijeme informirati), no i tamo treba nešto platiti. Za neke nautičare su izgleda novina – bove, ali i privez na plutače se plaća. Ostaje nesigurno sidrenje i riskiranje broda i ono najvrijednije – života.

Mnoge turiste nervira gužva. Ali što, ljudi moji, očekujete u zemlji koju posjeti 5 puta više gostiju nego li ima stanovnika? (Ovaj odgovor bi se mogao primijeniti i na naše grintave lokalce, no to je pak sasvim druga, iako jako povezana priča). “Skrivenih” uvala ljeti jednostavno NEMA.

Pravo je čudo da nema više nastradalih u moru, na planinama i cestama i za sve službe koje Vas besplatno spašavaju imate dignuti po jedan spomenik u svakoj zemlji odakle dolazite, jer ste se sigurno živi i zdravi vratili doma. Upravo jedan od talijanskih komentatora rekao je kako “vrijedi platiti boravak u Hrvatskoj, jer sigurnost da Vas netko neće opljačkati ili da ćete nastradati, vrijedi tog novca”.

Nepristojne usporedbe cijena ustajale lagune Venecije s Kornatima i Mljetom

Brojni hrvatski komentari ispisani su nakon našeg članka po društvenim mrežama.

Jedan od njih dovodi u vezu naplatu apsolutno svega upravo u Italiji. Činjenica da Talijani isporučuju preskupe račune u centrima Venecije ili pak Rima, nisu novost. No je li fer uspoređivati naplatu jedinstvene prirode u Nacionalnim parkovima Mljet i Kornati s ustajalom i (bez uvrede ali doista) smrdljivom močvarom u kojoj je upitno kad je nešto živo plivalo?

Geometrijskom usporedbom, što ste dalje od središta takvih turističkih atrakcija, stvari su za Vas jeftinije. Ako ste u Veneciji ili Rimu, oderat će vas sjednete li na kavu u centru grada. Ako ste na periferiji, proći ćete itekako povoljnije. Na Kornatima ćete, eto dva brancina, malo krompira i vodu platiti 120 eura. No je li Vam tko branio isto pojesti u jednom od trgovačkih centara u Šibeniku? Dva brancina 70 kn, malo krompira 15 i boca vode 7 kuna. Eto Vam ručka za 12 eura. Vidite li da se može u Hrvatskoj i za 10 puta jeftinije? Ali ako gosti žele vidjeti Kornate, to ima svoju cijenu. A možete krstariti i kanalima Venecije. Želite li to još jednom usporediti?

Tražiti “sconto” i prije spoznaje o cijeni

Naravno – to sve košta. Košta najprije Hrvatsku koja ulaže u to i opet Hrvate koji čiste za gostima i one koji dobiju koncesiju za bove. Nije li red onda platiti takvu uslugu?

Mnogi čitatelji su se u komentarima žalili na, najblaže rečeno, neuobičajene talijanske pokušaje spuštanja cijena i prije nego za kvalitetu usluge i cijene saznaju. Nepoznavanje barem engleskog jezika, ako ne i koje riječi hrvatskog je pak neka druga priča. U nekim zemljama ovakav običaj je možda uobičajena stvar, u drugima se pak drži nepristojnim.

Znate li čemu bove služe?

Spominje se bunt nautičara zbog bova u svakoj uvali. Opet ćemo napomenuti kako stotine tisuća plovila plove hrvatskim dijelom Jadrana. Netko vodi računa i o sigurnosti turista. Plovilo privezano na bovu daleko je sigurnije od sidra ili vezivanja o stablo, kamen, susjedno plovilo, piše Morski.hr.
Bove s konstantnim osiguranjem na dnu daleko su prihvatljivije ekološko rješenje od bacanja sidara gdje god tko stigne, čime se dugoročno uništava podvodna flora. Mi to inicijalno ne želimo i napokon se i u taj segment nautičkog turizma uvodi red.

Cjelovit tekst pročitajte ovdje.

Objavljeno u Vijesti

Jučer u 10:53 u ŽC112 Dubrovnik zaprimljena je dojava o prometnoj nezgodi u Goveđarima na Mljetu, tj. sudaru dva vozila s ozlijeđenom osobom. Dojava proslijeđena HMP i OKC PU, a kako je iz jednog vozila dimilo dojavljeno je i JVP Mljet. Ozljeđena osoba zbrinuta u OB Dubrovnik.

Istog dana u 17:45 u ŽC112 Dubrovnik pristigla je dojava o prometnoj nezgodi između Putnikovića i Dubrave na Pelješcu, tj. prevrtanju vozila po cesti s ozlijeđenim osobama. Dojava proslijeđena HMP, OKC PU, DVD Putnikovići i Dubrovnik cestama. Ozljeđene osobe zbrinute u OB Dubrovnik.

Objavljeno u Crna kronika

Od dugih bijelih pješčanih plaža do kristalno tirkiznih čistih voda, mislimo kako smo sve vidjeli kada je riječ o otočkom životu i divnom krajoliku zbog zatrpanosti mali milijun fotografija jednih te istih mjesta poput Santorinija i Balija na društvenim mrežama.

No, ispostavilo se kako ipak ima mnogo više jedinstvenih i zapanjujućih otoka diljem svijeta koji samo čekaju da budu otkriveni – i mnogi od njih „lete ispod radara“ usprkos njihovoj spektakularnoj ljepoti. Zasićeni fotografijama istih mjesta, novinari popularne web stranice, Insider odlučili su napraviti istraživanje i pitati neke od najutjecajnijih putnih blogera i stručnjaka poput HotelTonight, Secret Escapes, Topdeck Travel i Travel Supermarket za najsjajnije i najljepše manje poznate otoke koje su ikad posjetili. Od tajnih, čarobnih mjesta na Siciliji do odmora bez automobila u Meksiku, odabrano je čak 100 otoka među kojima se pronašlo i 5 čarobnih otočnih mjesta u Hrvatskoj koje donosimo u nastavku.

Vis

"Biser među hrvatskim otocima, Vis je veći dio svoje nedavne povijesti bio zatvoren za turiste jer je služio kao vojna baza do kasnih 80-ih. Kako se otok počeo polagano otvarati prema ostatku svijeta, putnici sve više dolaze na ovaj prekrasan otoku zbog kulture, autentičnosti i kulinarskih užitaka. Sa svojim prekrasnim plažama i skrovitim uvalama, Vis je savršen bijeg za one koji traže mir i tišinu."

Šolta

„Ako želite tradicionalni uvid u otočki život i izbjegavanje gužvi, idite na Šoltu! Brdovit otok strmovitih obala i rustikalnih sela dostupan je trajektom iz Splita. Šolta je cijenjena zbog meda od divljeg ružmarina, a maslinovo ulje je napravljeno plodovima stabala starih više od 1000 godina. Osim prirodnih ljepota, punici svakako trebaju kušati i domaću kuhinju."

Mljet

„Kao jedan od najatraktivnijih dalmatinskih otoka, Mljet na turističku kartu je stavio nacionalni park koji se proteže većim dijelom otoka i netaknuta priroda koja pruža atmosferu mira koja je doista zapanjujuća.“

Brač

„Ako tražite nešto malo mirnije od popularnog Visa i Hvara, posjetite Brač koji pokazuje prirodnu ljepotu Hrvatske sa svojom bijelom šljunčanom plažom i autentičnom hrvatskom kulturom – obvezno mjesto ako radite turneju otocima na ovom području.“

Hvar

"Kao i svi ostali južni dalmatinski otoci, Hvar ima idilične plave more i pješčane plaže. Preporučuje se iznajmljivanje mopeda za vožnju do udaljenih (i manje naseljenih) plaža, kao i posjet selima u unutrašnjosti otoka. Grad Hvar ima veliku dobar noćni život, puno barova i mjesta sa svježom ribom!“, piše Fashion.hr.

Objavljeno u Lifestyle

Pažnja talijanskih medija i društvenih mreža ovih dana usmjerena na Ferragosto, tradicionalno vrijeme kolektivnig godišnjih odmora. Fokus negodovanja nautičara usmjeren je na visoke cijene u Hrvatskoj, ali i činjenicu da se naplaćuje apsolutno sve. Osim ovog, žale se na neljubaznost, hladnu kapitalističku neetičnost i naposljetku, ono što može zabrinuti sve koji žive od nautičara, odlučuju se na svojevrstan prosvjed – odlazak iz hrvatskog dijela Jadrana prema Grčkoj i južnoj Italiji. Barem na neko vrijeme. No, razmišljaju li baš svi tako?

Morski.hr prenosi iskustvo talijanske nautičarke Irine Nazarove iz grada Monfalcone objavljeno na Facebooku, ali i neke reakcije napisane u komentarima i talijanskim medijima.

„Ako nemate veliku luksuznu jahtu i jednako bogat budžet, možete zaboraviti na slobodno putovanje u Hrvatsku. Izgleda kao pretjerivanje, ali danas se prosječan turist u Hrvatskoj osjeća kao kokoš za čerupanje. Primjeri? Ako ste odlučili provesti noć u bodu kojeg volite, morate znati kako ove godine postoje i plutače, pa čak i ako ne koristite nikakve usluge na kopnu, oni će vas i dalje tražiti da platite za zaustavljanje jer taj komad mora je pod privatnom koncesijom, pa plaćate i šutite, čak i ako stignete noću.

„Brbinj na sjeveru, Dugi otok, 22.30. Čim smo se privezali na plutaču, pokucali su nam na trup broda da skupe 45 eura za noć.

Ako ste ove godine odlučili baciti sidro u Verudu i provesti slobodnu noć, bit ćete iznenađeni jer je susjednoj uvali postavljeno stotinjak plutača i više se ne možete sidriti bez otvaranja novčanika“, tvrdi Nazarova.

U svojoj analizi boravka u hrvatskom dijelu Jadrana, tvrdi i da su cijene u nacionalnim parkovima previsoke: „Ako ste se odlučili usidriti, na primjer, na otoku Mljetu (prošle godine niste platili), trebali biste znati da čak i ako se zaustavite samo za pola sata plivanja, doći će Vam i naplatiti 600 kuna = 85 eura i dat će Vam važeću kartu za 24-satnu stanku. Oni će vam reći da je to Nacionalni park i stoga se ovdje ne možete sidriti niti 10 minuta. Platit ćete iako ne posjetite park. Proteklih godina tjedni ulazak u park iznosio je 15 €, a mogli ste ostati na sidrištu besplatno nekoliko dana. Danas je privilegija boravka ovdje rezervirana samo za luksuzne jahte s obilnim novčanikom ili charter flotama, a ne i normalne obitelji. Što raditi dalje? Preostaje nam ići na ‘slobodni’ vez ispred mnogih restorana gdje će olakšati vašu kreditnu karticu (ali barem uključuje i večeru). Cijene restorana su srednje visoke“, piše Nazarova i tvrdi kako treba pripaziti na izbor vina, jer bi vam se mogao dogoditi račun iznenađenja.

Nadovezuje se na još jedan Nacionalni park: „Da ne spomenemo cijene na Kornatima! Dva brancina od 700 g s pečenim krumpirom i vodom koštat će vas 120 €. No prije nego se približite muringu ispred restorana, kad otkriju da vas je na brodu samo dvoje, a iza vas je motorni brod s 8 ljudi, reći će vam da oni na motornom brodu imaju prednost, jer su već rezervirali. Sve se to događa bez ikakve ljubaznosti, srdačnosti ili opravdanja za moguću pogrešku. U hrvatskom poslovanju nailazimo samo na praktičnost, a zdravom razumu tu jedva da ima mjesta.“

Evo i kakav je dojam kojeg steknu turisti kad u Hrvatsku brodom ulaze s južne strane.

„Po dolasku u Cavtat potrebno se vezati na rivi. Bez da ikog išta tražite, materijalizirat će se osoba koja ljubazno preuzima konope da ih priveže na bitvu. „Kako lijepo“, pomislite, ovdje su i prijateljski ljudi. Čim se privežete, shvatit ćete da ljubazna osoba koja vam je upravo pomogla nije ništa drugo nego lokalni mafijaš (neka vrsta neovlaštenog osoblja za privezivanje brodova) koji će vas pitati za usluge koje niste željeli 100 kuna (15 €). Pokušajte ga ne platiti, bacit će vam konope u more. A onda se hrvatska birokracija pobrinula za plaćanje brojnih taksi policiji, kapetaniji i opet u policiji kojoj treba uplatiti porez na ulaz u zemlju i pristojbu na dopuštenje za plovidbu koja se utrostručila u odnosu na prošlu godinu. Ako se odlučite zaustaviti u Cavtatu, morate pričekati prije nego pristigne mega jahta (ona koja zarađuje više novca ima prioritet), a ako pak odluče provesti noć negdje drugdje, zaustavit će vas na rivi po cijeni od 130 € po noći.“

Spominje i loše iskustvo na otoku Šoltu gdje su željeli provesti noć nakon priveza na bovi ispred restorana u kojem su ručali: „Spremala se oluja, no vlasnik restorana je rekao da moramo ići pošto stiže charter flota s rezervacijom.“

Tekst zaključuje svojim shvaćanjem hrvatske ekonomije:

„Ovakvi primjeri su nažalost sve češći u Dalmaciji. Napustivši socijalističko-komunistički model, Hrvatska se savršeno uskladila s novim modelom kapitalizma u kojem vlada nemilosrdno natjecanje i i konkurencija, govoreći samo jezikom tržišta i financija bez etike zajednice. U ljudskim odnosima postoji samo i isključivo odnos komercijalne razmjene koji vodi do ekonomske prednosti nad drugima.

A što se tiče Istre i Dalmacije koji predstavljaju pravi prirodni raj s jedinstvenim povijesno-kulturnim ljepotama, ostavljamo ih nekim sljedećim izletima, dajući ovaj put prvenstvo Italiji i Grčkoj, zemljama gdje se ljudski odnos ne definira samo prema debljini novčanika. Barem za sada.“

U komentarima ispod teksta nautičarke jedni se slažu s njenim tvrdnjama, dok drugi imaju potpuno drugačije viđenje stanja na terenu. Donosimo neke:

„Godinama jedrim hrvatskim morem. Šteta što se sve iskomercijaliziralo“

„Hrvatska ka je ekonomski krenula u krivom smjeru i ovo im je jedini izvor prihoda…. nažalost oni će sve spaliti jer su ludi.“

„Mislim da je ovo pogrešno. Već imati brod i ploviti njime, znači da čovjek nije siromašan.“

„Za mene je krstarenje i dalje otkrivanje mjesta za koje sam samo čuo. Ipak, nisam vidio ništa o čemu pišete jer imam manji brod. Ovo je situacija stvorena od nas previše. Sada se radi o troškovima. Pitam vas; A koliko vas košta oprema za brod? Kad idem na krstarenje, računam i s troškovima.“, na ovaj posljednji komentar autorica odgovara kako se ne radi o troškovima već zaradi pod svaku cijenu.

Slično iskustvo opisuje i gost koji je nedavno iz Hrvatske krenuo prema Grčkoj. Kako piše Giornale della Vela, vlasnik broda je kažnjen jer se izlazeći iz dubrovačke luke Gruž, gdje je odjavio svoj boravak u Hrvatskoj, zaustavio nakratko ispred dubrovačkih zidina kako bi snimili dvije fotografije. Kako piše Giornale della Vela, 12- 15 NM južno, patrolni brod hrvatske policije je jurio za njima i upozorio ih na kršenje propisa u kojem su dužni po odjavi što prije izići iz teritorijalnih voda. Tvrde kako su ih uputili na plaćanje kreditnom karticom u početku 650 kuna, a nekoliko minuta kasnije već 1000 kuna. Policija im je pokazala fotografiju s uređaja s kojeg se vidjela njihova ruta i točka zaustavljanja. Njihov zaključak je da policajci naplate 10 takvih kazni dnevno i zarade 10.000 kuna.

Objavljeno u Vijesti

Još donedavno hvalili smo se Jadranom kakav je nekad bio. Nije prošlo dugo od toga da smo naslijeđenu djedovinu zagadili do te mjere kako se ne može više govoriti o slučajnosti. Samo ovog ljeta stiglo je toliko primjera izljeva fekalnih voda u Jadran, pa i (nemojmo se lagati) govana koji plutaju tik uz kupače, kako se doista ne može govoriti o slučajnosti. Da je jednom ili dvaput ajde – dogodi se iznimka, ali ovog puta ćemo nabrojati samo nekoliko primjera o kojima je pisao Morski.hr i ako ste slabijeg želuca, zaustavite se ovdje!

Koliko puta ste do 2018. godine čuli za pojam „zabranjeno kupanje“ na nekoj plaži? Pokušajte se sjetiti i vjerojatno će vam prsti jedne ruke biti sasvim dovoljni, ako ne i previše. Ovu sezonu, nesrazmjerno broju turista na „naj destinacijama“ kako sami sebi volimo tepesati, karakterizira višak fekalija u moru. Sve to ne bi bio problem da se iste te „naj destinacije“ ne diče najmodernijim sustavima uređenja fekalnih voda, često financiranim iz sredstava Europskih fondova, piše Morski.hr.

Unatoč tome, zaredalo se toga. Pa idemo redom:
(…)

Mljet

Nekome je palo na pamet da cijelu cisternu fekalija istrese u Nacionalni park Mljet. Mještani Pomene u ožujku su prijavili kako je to učinio jedan od privatnih poduzetnika s cisternom koji je praznio septičku jamu. Junačina je to istovarila pod okriljem noći.

Dubrovnik

Već smo pisali o sramoti bisera hrvatskog turizma koji špicu sezone dočekuje fekalijama. Ali čini se kako se isti problem ponavlja iz sezone u sezonu. Naime u dubrovačkoj uvali Pile građani su i ove godine Županijskom Zavodu za javno zdravstvo dojavili onečišćenje mora. Nakon izlaska njihovih djelatnika na teren, kupanje je zabranjeno, a svi su se ogradili. Brigo moja, prijeđi na drugoga i tako je sumnja naposljetku pala na kruzere.

Korčula

Čitatelj nas je upravo upozorio na napuknutu kanalizacijsku cijev ispred Korčule koja je u srpnju danima virila iznad površine mora! Osim zdravlju ljudi, prijetila je i sigurnosti prometa. Navnodno nitko za ovo još nije odgovarao!

Više pročitajte ovdje.

Objavljeno u Vijesti

Hrvatska obala već dugi niz godina svojom ljepotom privlači pažnju stranih medija. Instagram feed slavnih osoba i blogera prepun je prekrasnih fotografija s hrvatskih plaža. Čiste plaže, kristalno plavo more, brojne aktivnosti i dobra zabava čine Jadran poželjnom destinacijom za sve uzraste. Jadranska obala bogata je otocima, uvalama i grebenima te skriva neke od najljepših šljunčanih, pješčanih i stjenovitih plaža.

Luksuzni hoteli uglavnom su smješteni na obali u blizini plaža koje su uređene toboganima, terenima, kafićima i raznovrsnom ponudom aktivnosti. U blizini hotelskih plaža, skroviti puteljci uglavnom vode do skrivenih dragulja, udaljenih od civilizacije i turističke gužve. ”Divlje” plaže i špilje idealne su za sve koji žele više privatnosti i dozu avanturizma. Ljetno uživanje već je u punom mahu, a u nastavku pogledajte neke od najljepših plaža za vaš Instagram feed.

GALEBOVE STIJENE, PULA

Brojne plaže smjestile su se u Kvarneru. Jedna od najzapadnijih Pulskih plaža ima zanimljivo ime: Galebove stijene. Ovu ne tipičnu plažu krase prekrasne bijele stijene koje strše iz mora, plavetnilo pličaka i šumsko zelenilo. Mjesta za ručnik naći ćete povrh stijene, a ulazak u more olakšat ćete si skokom u vodu.

Plaže poput ove savršena su ljetna lokacija za avanturiste. Naime, u blizini se može iznajmiti kajak kojim ćete istraživati obližnje špilje.

PLAŽA BIJECA, MEDULIN

Čak kilometar duga pješčana plaža Bijeca, smjestila se u Medulinu. U posljednje vrijeme sve je poznatija po piciginu. Duge romantične šetnje u zalazak sunca, drijemanje u prirodnoj hladovini uz osvježavajuće piće je sve što vam treba za idealan dan na plaži. Plaže poput ove omiljeno su okupljalište obitelji s djecom. Kule od pjeska, brčkanje u pličaku te neizostavan vodeni tobogan garantiraju ljetnu zabavu. Hladovina, obližnji kafići i restorani osigurat će vam okrijepu te odmor od sunca. U blizini je kamp koji nudi brojne sportske i zabavne aktivnosti.

UVALA PORAT, SUSAK

Porat je uvala na Susku koju jednostavno obožavaju vikendaši. Poželite li se okupati na jednoj od tri plaže, potreban vam je čamac. No, može se doći i pješice od glavne rive u sat vremena laganog hoda. Tri plaže smjestile su se u širokoj i relativno plitkoj uvali čije morsko dno krasi prekrasan pijesak. Najveća plaža prekrivena je debelim slojem morske trave, dok ostale dvije imaju šljunčani prilaz koji brzo prelazi u pijesak. Ove plaže omiljene su među vlasnicima jahti i čamaca. Osim što pružaju dobar zaklon od bure, često se dolazi na jednodnevne izlete do zalaska sunca koji je jedinstven iz ove uvale.

VELA PLAŽA, BAŠKA

Na najvećem hrvatskom otoku Krku smjestila se Baška. Okružena vinogradima i maslinicima te prekrasnom plažom s pješčanim djelovima čiji pogled seže na Velebit i pučinu. Dvokilometarska Vela plaža jedna je od najljepših na otoku, a smjestila se u samom centru grada. Okružena je slastičarnicama, restoranima, kafićima i štandovima sa suvenirima. Slike su ovdje naprosto predivne radi specifičnog zlatnog odsjaja šljunka. Ova plaža definitivno je pravi izbor ukoliko vam je potrebna cijelodnevna zabava. Daske za jedrenje, suncobrani, pedaline i ležaljke dostupne su za najam na plaži. Planirate li provesti dan u Baškoj, pametno je osigurati mjesto za ručnik što ranije.

VELI ŽAL, LOŠINJ

Klima otoka Lošinja poznata je po ljekovitim svojstvima. Najomiljenija plaža Malog Lošinja je Veli žal, udaljen oko kilometra od jezgre mjesta. Plaža je okružena gustom borovinom pa vam suncobran neće trebati. Divna šljunčana plaža posebna je po blagom nagibu spuštanja u more. Teren za odbojku na pijesku, igralište za djecu te najam čamaca samo su neke od aktivnosti plaže. Ponosna je nositeljica Plave zastave, opremljena sanitarnim čvorovima, tuševima i kabinama pod budnim okom spasioca.

UVALA STINIVA ,VIS

Ako tražite bijeg iz vreve gradskih plaža, uvala Stiniva je mjesto za vas. Najpoznatije mjesto za kupanje na Visu nastalo je urušavanjem svoda pećine pa je od pogleda zaklonjena liticama. Do nje ćete doći pješice, kozjim stazama ili čamcem kroz prolaz širok tek 4 metra. Prekrasne fotke zagarantirane su iz baš svih kuteva plaže. Ronioci često posjećuju uvalu zbog mirnog i čistog mora. Poželite li se osvježiti ljetnim koktelom u blizini se nalazi i kafić. Ako volite adrenalin i planinarenje, put do plaže bit će prava mala ekspedicija. Osigurajte udobnu obuću, bočicu vode i šešir.

SAPLUNARA, MLJET

Prekrasna pješčana laguna Saplunara smjestila se na otoku Mljetu koji je ujedno i najzeleniji otok u Hrvatskoj. Uvala je duga oko kilometra te je omiljeno mjesto za ljetno uživanje. Prema legendi na pjesku plaže Saplunara svoje utočište pronašao je i sam Odisej. Okružena rezervatom i nacionalnim parkom, netaknuta priroda plaže pruža vam maksimalnu relaksaciju. Ako se odlučite za cijelodnevni boravak ovdje, ponesite sa sobom hranu i tekućinu jer u blizini nema kioska ni trgovina. Iza plaže nalazi se maleni parking za tek 20-ak automobila.

PROIZD, VELA LUKA

Otok Korčula može se pohvaliti titulom najljepše plaže na Jadranu koja je 2007. godine dodijeljena plaži Proizd. Smještena na istoimenom nenaseljenom otoku u Veloj Luci. Obala je stjenovita, a na dnu mora nalaze se bijeli kamenčići. Stoga ne čudi da je baš ova plaža omiljeno mjesto fotografa. Pristup je moguć čamcem ili taksi brodom iz centra Vele Luke. Za odmor na osami ponesite sve što vam treba s obzirom da okolnih trgovina nema. Potpuna privatnost na plaži s Plavom zastavom, upotpunjena je restoranom gdje ćete uživati u gastronomiji dalmatinske kuhinje.

ZLATNI RAT, BRAČ

Otok Brač jedan je od najvećih na Jadranu, a smjestio se između Splita i Hvara. Svjetsku slavu stekao je po poznatom bračkom kamenu od kojeg su sagrađene Bijela kuća, Reichstag u Berlinu i Parlamenta u Beču. Najpoznatiji sinonim za Bol je definitivno rajska plaža Zlatni rat. Nastala je taloženjem zlatnog šljunka oko grebena. Specifičnost plaže da pod utjecajem valova i vjetrova, vršak plaže stalno mijenja svoj oblik. Zaštićeno prirodno područje omiljeno je mjesto fotografa i surfera iz cijelog svijeta. Do plaže ćete doći 20-ak minuta laganom šetnjom uz more ili autom. Ljeti je moguće uskočiti i na mali turistički vlakić te turističke brodove iz Bola.

PUNTA RATA, BRELA

Još jedna u nizu zaštićenih prirodnih ljepota poznatih na svjetskoj razini je Punta rata. Šljunčana plaža na rtu prekrivena raskošnom, mirisnom borovom šumom i palmama. Nemoguće je opisati ljepotu plaže, dovoljno je baciti pogled na fotografije. Punta rata zaista je dragulj Jadrana koji vrijedi posjetiti. Davne 2003. godine ameirčki časopis Forbes uvrstio je fotografiju plaže među 10 najljepših plaža svijeta. Tako se Hrvatska ponosno našla bok uz bok s nekim od najpoznatijih plaža poput Copacabane, St. Tropeza, Coste del Sol, te egzotičnih plaža u Antigui i Maldivima, piše journal.hr.

Objavljeno u Lifestyle
Stranica 1 od 4