Jučer u 22:26 sati ŽC112 Dubrovnik zaprimio je dojavu o požaru na otoku Mljetu mjesto Pomena. Intervenirali su JVP Mljet sa tri vatrogasca i jednim vozilo. Požar je lokaliziran i ugašen u 22:56 sati. Izgorjela površina je 100 m2.

Sutradan u 07:02 sati ŽC112 Dubrovnik zaprimio je dojavu o požaru u Vela Luci, predio Zubaća Vala. Na intervenciji su DVD Vela luka.

Objavljeno u Crna kronika

U obnovljenom Domu kulture Zabrježe u nedjelju je svečano otvorena izložba fotografija ‘Lipi naši škoji’.

Autor izložbe je poznati folklorist, koreograf, organizator smotri folklora i istraživača narodnog blaga profesor Vido Bagur. Izložba fotografija i video zapisi o revitalizaciji tradicijske baštine otoka Mljeta su izazvali veliki interes kod posjetitelja, posebno domaćeg stanovništva koje je s emocijama gledalo stare snimke o otočanima. Sam događaj su uveličali KUD Natko Nodilo s tradicionalnim mljetskim plesom poskočicom i klapa Kurenat s obradama tradicionalnih mljetskih napjeva.

Kustosica izložbe na Mljetu je etnologinja Branka Hajdić, koja je kroz pozdravni govor naglasila kako otok Mljet ima iznimno bogatu tradicijsku baštinu. Autor izložbe, prof. Vido Bagur se također obratio okupljenima i istaknuo da tradiciju treba njegovati i čuvati za buduće generacije kako se ne bi izgubila.

Izložbom se Mljet ove godine pridružuje obilježavanju Europske godine kulturne baštine 2018. godine. Organizatori izložbe su Općina Mljet, NP Mljet i TZO Mljet, a ravnatelj NP Mljet, Ivan Sršen je i svečano otvorio izložbu koja ostaje otvorena za sve posjetitelje do 30. rujna 2018. u Domu kulture Zabrježe u Babinom Polju.

Objavljeno u Kultura

Članovi Fb grupe Plavi zid već podulje vrijeme apeliraju na nadležne o negativnim posljedicama koje će zadesiti domaće življe ukoliko se realizira projekt Luka Perna u Općini Orebić. Prema njihovom tumačenju ideja o izgradnji trajektne luke Perna koje počinje sljedeće godine je linija lakšeg otpora. "Luka Perna predstavlja samo privremeno (ne)rješenje povezivanja Korčule i Pelješca jer u isto vrijeme dok naše vlasti srljaju u besmislen projekt betoniranje obalnog pojasa, HAC je naručio studiju izvodljivosti prometnog povezivanja otoka Korčule i Pelješca u kojoj će se predložiti najbolje rješenje.", govore. "Zar ne bi trebalo čekati struku da kaže svoje mišljenje prije nego u nasljeđe svojoj djeci ostavimo golemu betoniranu površinu obale?", pitaju se članovi inicijative.

Naime, uvjerenja su da se zaobilaznica, kao pristupna cesta luci, neće raditi te će sav promet biti usmjeren na jedinu postojeću cestu - od raskrižja na Škvaru, uz hotele, kroz "bore" - tik uz plažu i kupače, i kroz naselje Perna. "Ovo je problem svih stanovnika koji koriste dotičnu cestu. Sjetimo se nedavnih prometnih od kojih je jedna bila i sa smrtnim posljedicama te se promet zatvarao po nekoliko sati. Možemo samo zamisliti što će se događati kada se promet ovom cestom višestruko poveća, a alternativne rute za prolaz ne bude.", iznose u Fb grupi Plavi zid.

Ipak, nadležni imaju nešto drugačije tumačenje. Prema riječima načelnika Općine Orebić Tomislava Ančića stvoreni su svi zakonski preduvjeti za izgradnju zaobilaznice i trajektnog pristaništa. Naime, jedno uvjetuje drugo jer su Hrvatske ceste, što je i poznato orebićkoj javnosti, utvrdile kako se postojeća županijska cesta ne može prekategorizirati u državnu zbog svojih prometno-tehničkih elemenata i nemogućnosti njenog širenja. Stoga, da bi trajektno pristanište moglo započeti s radom ono mora dobiti adekvatnu pristupnu cestu što u ovom slučaju znači "zaobilaznicu Orebić".

Nova veza između Korčule i kopna se mora napraviti jer postojeća izaziva velike probleme obama gradovima, a pozicija Luke Perna je s prometnog aspekta na optimalnom mjestu (najkraća udaljenost). O betonizaciji plaže, odnosno devastaciji nema govora. Za izgradnju pristaništa izvedena je Studija utjecaja na okoliš koja je i prihvaćena. Također, studija koju su pokrenule Hrvatske ceste predstavlja istraživanje mogućnosti po principu liste želja, a ne "cost and benefit" opravdanog ulaganja. Eventualno povezivanje čvrstom vezom Pelješca i Korčule veliki je financijski zahvat koji mora biti usklađen i sa pitanjem zaštite Grada Korčule koji se nalazi na pristupnoj listi spomenika baštine svjetskog značaja UNESCO-a.

Objavljeno u Vijesti

Javna ustanova Nacionalni park Mljet, Općina Mljet i Turistička zajednica Općine Mljet pozivaju vas na izložbu fotografija pod nazivom “Lipi naši škoji” autora Vidoslava “Vida” Bagura povodom obilježavanja Europske godine kulturne baštine.

Kroz 38 izloženih fotografija autora Vida Bagura i projekciju filma, biti će prikazana bogata tradicijska kultura hrvatskih otoka koja se ogleda kroz folklor, narodnu nošnju, glazbu i ples, ali i kroz tradicijske ribarske alate i obrte.

Svečano otvaranje izložbe biti će večeras s početkom u 20h u Domu kulture “Zabrježe” u Babinom Polju. Izložba ostaje otvorena za sve posjetitelje do 30. rujna 2018. godine.

 

Objavljeno u Kultura

Sutra će se održati tečaj hitne medicinske pomoći za sve hitne službe na otoku Mljetu. Na tečaju će sudjelovati vatrogasci JVP Mljet i DVD Montokuc i Mljet, rangeri NP Mljet, članovi HGSS-a, djelatnici Hotela Odisej te medicinsko osoblje.

Tečaj će se održati u prostorijama Galerije „Stara skula“ u Goveđarima i u Domu kulture Zabrježe u Babinom Polju.

Koordinatorica tečaja, umirovljena liječnica dr. Magdalena Nardelli – Kovačić i 4 instruktora će educirati preko 40 sudionika tečaja kako bi dobili sva potrebna znanja i vještine pravilnog zbrinjavanja unesrećenih do dolaska hitne službe.

Objavljeno u Vijesti

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, nakon loše ocijenjene promocije hrvatskih nacionalnih parkova i parkova prirode, odlučilo je investirati i promijeniti politiku.

- Većina hrvatskih parkova nije dosegnula svoj puni potencijal, a neki se ne znaju nositi sa svojom posjećenosti - objasnio je Igor Kreitmeyer, pomoćnik ministra zaštite okoliša i energetike.

Ministarstvo je ugovorilo europsko financiranje 18 projekata, a cilj je edukacija zaposlenika parkova kako bi znali predstaviti naše parkove u najboljem svjetlu, piše Jutarnji. Osim toga, investirat će se u infrastrukturu parkova kako ne bi došlo do njihove prekapacitiranosti i uništenja. Još su dva projekta u postupku ugovaranja, a ukupna vrijednost 20 projekata je 728,9 milijuna kuna.

Na Mljetu tako slijedi gradnja intepretacijskog centra Gustijerna, parkinga, suvenirnice i uređenje staza, nabava minibusova, edukacija i uključivanje lokalne zajednice. Vrijednost projekta je 36,6 milijuna kuna, a završetak se očekuje u prosincu iduće godine.

Na Lastovu pak rekonstruirat će se bivša vojarna u centar za posjetitelje Vejo more, uslijedit će uređenje smještajnih kapaciteta, restorana, kafića, uređenje okoliša edukacijskih objekata, kojih će dio biti posvećen fenomenu tamnog neba Lastova. Vrijednost projekta je 23,3 milijuna kuna, a završetak je planiran za listopad 2019.

Objavljeno u Vijesti

U četvrtak, 28. lipnja u mjestu Korita na otoku Mljetu, otvorena je izložba fotografija pod nazivom „Otok Mljet, pličina Sveti Pavao / Brodolom s teretom izničke keramike“. U jedinstvenom ambijentu stare Mlinice izložen je niz fotografija na kojima su prikazani rezultati arheoloških istraživanja brodoloma otkrivenog 2006. koje provodi Hrvatski restauratorski zavod, a uz potporu Nacionalnog parka Mljet.

Bogata podvodna arheološka nalazišta sustavno se istražuju ne samo na području nacionalnog parka, već na području cijelog otoka, a o rezultatima istraživanja brodoloma na pličini Sveti Pavao i velikom bogatstvu mljetskog podmorja je više rekao g. Igor Miholjek, voditelj Odjela za podvodnu arheologiju prvi Hrvatskog restauratorskom zavodu. Posjetiteljima izložbe su se obratili i načelnik Općine Mljet, Đivo Market te ravnatelj Nacionalnog parka Mljet, Ivan Sršen.

Izložba ostaje otvorena za sve posjetitelje u Mlinici u Koritima svakog dana do 16.7. od 8 do 19h.

O poziciji brodoloma

Otok Mljet sa svojim prirodnim i kulturnim specifičnostima iznimno je zanimljivo područje koje se oduvijek nalazilo na plovnom putu koji povezuje glavne luke Istoka i Zapada. Nekoliko dobro zaštićenih uvala sa sjeverne strane otoka pružalo je odličnu zaštitu pomorcima i brodovima koji su se uspjeli skloniti od nepovoljnih vremenskih uvjeta. Brodove koji nisu uspjeli pronaći sigurnu luku, danas pronalazimo u dubinama oko Mljeta. Takav je i novovjekovni brodolom iz 16. stoljeća, pronađen na južnoj strani otoka, na pličini Sveti Pavao.

Ukratko o istraživanjima

Brodolom je otkriven 2006. godine, a od 2007. do danas traju arheološka istraživanja koja vode djelatnici Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda. Zbog složenosti istraživanja, dimenzija i dubine nalazišta te različitosti nalaza, ostvarena je suradnja sa Sveučilištem Ca Foscari iz Venecije.

O brodolomu i nalazima

Karakteristike gradnje broda, ali i oznake na topovima upućivale su na mletačko podrijetlo, no ono što se osobito razlikovalo od svih prije pronađenih brodoloma u Jadranu je njegov teret. Riječ je o osmanskom keramičkom posuđu koje se proizvodilo od 15. do 17. stoljeća u gradu Izniku. Svaki sultan imao je majstora koji je upravljao keramičarskim radionicama, stvarajući posebne ornamente s motivima iz Kurana te s onima životinja i cvijeća. Iznička je keramika bila vrlo popularna u vrijeme vladavine sultana Sulejmana Veličanstvenog. Zbog ustanovljenih pet razvojnih faza izničke keramike, promijenjena je dosadašnja teorija prema kojoj se dolaskom novoga sultana prestao koristiti prijašnji stilski izričaj, pa se danas pretpostavlja da se pojedini stil ukrašavanja primjenjivao dok god je za njega postojalo zanimanje. Kupci takve keramike bili su većinom imućni Europljani, željni „egzotičnih“ predmeta s istoka. U svjetskim muzejima i privatnim zbirkama danas postoji samo tri tisuće primjeraka izničkog posuđa.

Osim broda i tereta, tijekom istraživanja pronađeno je i mnogo predmeta koji nam omogućuju rekonstrukciju svakodnevice tijekom plovidbe. Keramičko i metalno posuđe pronađeno u brodskoj kuhinji svjedoči o načinu kuhanja, a pronađene životinjske kosti o omiljenim obrocima tijekom puta. Pronađeno je i brončano zvono s istaknutom godinom lijevanja 1567. Može se pretpostaviti da je upravo te godine brod prvi put zaplovio.

U kožnatoj vrećici pronađen je osmanski srebrni novac (akče), koji je vjerojatno pripadao kapetanu. Te akče kovane su u vrijeme vladavine četvorice sultana. Naime, svaki sultan kovao je svoj novac, a akče prijašnjih sultana bile su zabranjene. Međutim, većina europskih trgovaca nije poznavala pismo osmanskog carstva, pa tako ni natpise na novcu, stoga su akče prijašnjih sultana bile u optjecaju u trgovini s europskim trgovcima. Za datiranje brodoloma na pličini Svetog Pavla najvažnije su akče sultana Murata III., kovane od 1574. do 1595. godine. Zahvaljujući pronalasku brodskog zvona i akči sultana Murata III., te uzimajući u obzir dvadesetogodišnji vijek trajanja trgovačkih brodova tijekom 16. stoljeća, možemo pretpostaviti da je nađeni brod doživio nesretnu sudbinu oko 1585. godine.

Objavljeno u Kultura

Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović povodom blagdana zaštitnika Općine Mljet sv. Pavla trenutno boravi na Odisejevom otoku.

Predsjednica je sudjelovala i u programu puštanja sustava javne vodoopskrbe Nacionalnog parka Mljet – dovođenjem vode s kopna, unutar sustava NPKLM. Uslijedla je svečana sjednica Općinskog vijeća prilikom koje je Grabar Kitarović proglašena počasnom stanovnicom otoka.

Objavljeno u Vijesti

U Europskoj godini kulturne baštine predstavit će se rezultati dovršene faze arheoloških istraživanja brodoloma s teretom izničke keramike pronađenog na mljetskoj pličini Sveti Pavao, čiji je voditelj Igor Miholjek.

Otok Mljet sa svojim prirodnim i kulturnim specifičnostima iznimno je zanimljivo područje koje se oduvijek nalazilo na plovnom putu povezujući glavne luke Istoka i Zapada. Nekoliko dobro zaštićenih uvala sa sjeverne strane otoka pružalo je odličnu zaštitu za one koji su se uspjeli skloniti od nepovoljnih vremenskih uvjeta. One koji nisu uspjeli pronaći sigurnu luku, danas pronalazimo u dubinama oko Mljeta. Takav je i novovjekovni brodolom iz 16. stoljeća, pronađen na južnoj strani otoka, na pličini Sveti Pavao, pišu iz Hrvatskog restauratorskoh zavoda, povodom Europske godine kulturne baštine.

Brodolom je otkriven 2006. godine, a od 2007. godine do danas traju arheološka istraživanja koja vode djelatnici Hrvatskog restauratorskog zavoda. Zbog složenosti istraživanja, dimenzija i dubine nalazišta te različitosti nalaza, ostvarena je suradnja sa Sveučilištem Ca’ Foscari iz Venecije. Karakteristike gradnje broda, ali i oznake na topovima upućivale su na mletačko podrijetlo, no ono što se osobito razlikovalo od svih ranije pronađenih brodoloma u Jadranu je njegov teret. Riječ je o osmanskom keramičkom posuđu koje se proizvodilo od 15. do 17. stoljeća u gradu Izniku. Svaki sultan imao je majstora koji je upravljao keramičarskim radionicama, stvarajući posebne ornamente s motivima iz Kurana te životinjskim i cvjetnim motivima. Velika ekspanzija izničke keramike dogodila se u vrijeme vladavine sultana Sulejmana Veličanstvenog. Zbog ustanovljenih pet razvojnih faza izničke keramike promijenjena je dosadašnja teorija prema kojoj se s novim sultanom prestao koristiti prijašnji stilski izričaj, pa se danas pretpostavlja da se pojedini stil ukrašavanja koristio dok god je za njega postojao interes. Kupci ove keramike bili su većinom imućni Europljani željni „egzotičnih“ predmeta s istoka. U svjetskim muzejima i privatnim zbirkama danas postoji svega tri tisuće primjeraka izničkog posuđa.

Rezultati istraživanja ovog jedinstvenog brodoloma na Sredozemlju predstavljeni su u knjizi Sveti Pavao Shipwreck (Oxford, 2014.) te na izložbi Iznik – osmanska keramika iz dubine Jadrana postavljenoj 2015. godine u zagrebačkom Muzeju Mimara te 2016. godine u Dubrovačkim muzejima u Dubrovniku.

Značenje ovih nalaza prepoznato je diljem Europe pa je dio pronađenog posuđa bio izložen u sklopu drugih izložbi u Parizu, Marseju i Trstu, kažu u Hrvatskom restauratorskom zavodu.

Izvor: Morski.hr

Objavljeno u Kultura

Nakon teksta objavljenog u srijedu 27. lipnja putem kojeg su "Skiperi iz Jadrana" upozorili na problem otpada na Mljetu, pristigla je reakcija Nacionalnog parka Mljet u kojoj su oštro osudili ispad spomenutih navevši kako su njihove tvrdnje u potpunosti netočne.

"Svjesni smo problema s morskim otpadom te ulažemo iznimno velike napore u čišćenju istog, međutim čišćenje morskog otpada je samo saniranje problema, a ne i njegovo trajno rješenje.

Od travnja do lipnja 2018. godine, NP Mljet je organizirao pet velikih eko akcija čišćenja podmorja te svakodnevno uz pomoć djelatnika i brojnih volontera čisti značajan dio priobalja. Na službenoj i Facebook stranici možete se informirati o svim našim akcijama čišćenja u proteklom razdoblju. Akcije čišćenja ćemo provoditi i dalje te o tome obavještavati javnost.

Moramo napomenuti da se radi o cijeni ulaznice za plovilo, a ne cijeni sidrenja. Ulaznica za plovilo je doprinos trajnoj zaštiti, očuvanju i unapređenju NP Mljet kao najstarijeg morskog zaštićenog područja na Mediteranu. Od 2000. godine Nacionalni park Mljet naplaćuje ulaznicu za plovila koja se nalaze u akvatoriju Parku. Povoljniju cijenu ulaznice za plovilo je moguće ostvariti kupnjom iste putem webshopa NP Mljet i web shopa www.parkovihrvatske.hr.

Vezano za odlagalište otpada u mjestu Polače, isto se nalazi kilometar od samog mjesta, ne na ulazu u samo mjesto. Navedeni deponij, sakupljanje i odvoz otpada s područja NP Mljet je pod nadležnosti lokalnog javnog poduzeća Komunalno Mljet. Možemo spomenuti kao informaciju da smo u pregovorima sa spomenutim poduzećem vezano uz prikupljanje otpada s plovila u akvatoriju NP Mljet.", stoji u potpisu ravnatelj Ivan Sršen.

Objavljeno u Vijesti
Stranica 1 od 2