Izaslanstvo Narodne Republike Kine predvođeno Nj.E. Mengom Jianzhuom, posebnim izaslanikom Predsjednika NR Kine je u utorak, 12. rujna posjetilo Ministarstvo unutarnjih poslova, a uz ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića na sastanku u Kabinetu ministra bili su glavni ravnatelj policije Nikola Milina i pomoćnik ministra Damir Trut.

Predstavnici izaslanstva složili su se kako je dosadašnja suradnja dviju zemalja na visokoj razini, a to potvrđuje i potpisivanje Memoranduma o suradnji u projektu „Sigurna turistička sezona“ kojeg su danas potpisali glavni ravnatelj policije Nikolina Milina i zamjenik ministra javne sigurnosti NR Kine Li Wei.

Da ovaj posjet označava novi iskorak u suradnji NR Kine i Republike Hrvatske, naročito na području sigurnosti potvrdio je i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović nakon potpisivanja memoranduma. „Upravo je potpisan sporazum o suradnji temeljem kojeg će se policajci NR Kine u sljedećoj turističkoj sezoni pridružiti našim policajcima u očuvanju javnog reda i mira. Radi se o našem poznatom projektu Sigurna turistička sezona koji traje već 12 godina. Posebno mi je zadovoljstvo što je NR Kina prva izvaneuropska zemlja koja se pridružila tom projektu“, kazao je ministar Božinović.

Sigurna turistička sezona je izvorni hrvatski projekt u koji su uključeni policijski službenici iz 17 europskih zemljama.

Posebni izaslanik Predsjednika NR Kine, Nj. E. Meng Jianzhu također je izrazio zadovoljstvo što će se kineski policajci tijekom nadolazeće turističke sezone pridružiti hrvatskim kolegama i na taj način omogućiti svojim sunarodnjacima da se u Republici Hrvatskoj osjećaju još sigurnije. Naime, posljednjih godina Republika Hrvatska bilježi značajan porast posjeta turista iz NR Kine, te je Republiku Hrvatsku u 2016. godini posjetilo preko 100 tisuća kineskih turista. Već 2018. godine broj dolazaka kineskih državljana mogao bi dosegnuti 200 tisuća dolazaka.

Izvor: HRTurizam.hr

Objavljeno u Vijesti

Pozdravit će vas na Mostu od Pila, svaka od njih ima svoju postu, stoga ne čudi što je Dubrovniku na društvenim mrežama dodijeljen nadimak "Mačkograd". Dok se drugdje otvaraju kafići gdje možete uživati u njihovom društvu kod nas je to slučaj na doista svakom kantunu. Njima je posvećeno na desetke tisuća objava na Instagramu, atrakcija su naprosto kojoj mnogobrojni posjetitelji ne mogu odoljeti. One su - mačke!

 

Objavljeno u Lifestyle

Župan Nikola Dobroslavić predsjedao je 18. sjednicom Turističkog vijeća Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije na kojoj je među ostalim bilo govora o provedbi Programa rada i tijeku turističke sezone, izradi novih zakonskih okvira za turističke zajednice i boravišnu pristojbu, a održane su i prezentacije o projektima Kongresnog centra Dubrovnik te Centra kompetencije u turizmu koji će biti smješten u Vili Čingriji.

Turističko vijeće iskazalo je tako brojne primjedbe na nacrte turističkih zakona. Prema sadašnjim prijedlozima odustaje se od pravednijeg rasporeda boravišne pristojbe između turističkih zajednica, odustaje se od uvođenja boravišne pristojbe za putnike na kružnim putovanjima, a umjesto decentralizacije više sredstava predlaže se za državnu turističku zajednicu, a ponovno se aktualizira ukidanje Turističkih zajednica malih općina.

Zbog takvih je rješenja bilo zaustavljeno donošenje zakona od bivše Vlade, očekujemo popravljanje prijedloga, složni su bili svi članovi Turističkog vijeća Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije.

Objavljeno u Vijesti

Špica turističke sezone samo što nije otpočela, a ugostitelji poslodavci nikako da nađu radnike - kako to? Čini se da u državi nitko ništa ne radi, a svi se žale da posla nema. No kao i obično u životu, to je samo jedna strana medalje.

A kada je rad u sezoni u pitanju, medalja nema samo naličje, već i treću, četvrtu i sve ostale strane beskonačne priče koja nas tjera da se zapitamo: Tko tu koga? Radnici pripovijedaju šokantna iskustva u neljudskim uvjetima, poslodavci se kunu na cijelu užu i širu obitelj da su vlastitim rukama popravljali što su im zaposlenici zeznuli, 'pokrivali' smjene, a dobili zauzvrat jedno veliko ništa.

Kako to?

Da ne ulazimo dalje u nepoznate priče, evo i jedan konkretan primjer. Na Facebook stranici 'Konobarski život' objavljene su fotografije klasičnog smještaja jednoga radnika-sezonca, a iste su izazvale i žestoku raspravu. Navodno se radi o jednoj pizzeriji u Komiži, no istu sudbinu, ako je vjerovati reakcijama, dijele mnogi radnici diljem Dalmacije.

Mračno potkrovlje s jednim prozorčićem, zidovi s kojih se boja guli u slojevima i ostavlja uzorak gljivica skupljenih od vlage, krevetac i prljava kuhinjska krpa koja 'vješto' glumi zavjesu ostavljaju više dojam kakve samice nego sobe u koju bi se jedan radnik trebao doći odmoriti od rada.

Nedugo nakon objave fotografija krenuli su ljutiti komentari onih koji su sličnu situaciju doživjeli na vlastitoj koži, pa podijelili i neka svoja iskustva...

"Ovi bar imaju krov nad glavom, ja sam spavala usred ljeta u malom šatoru na dvije spužve sa morskim paucima i ostalim gamadima koje po noći izlaze, kupala se u tuš kabinama za turiste uz more, na ruke ribala robu itd.", požalila se jedna 'sezonka'.

"Da sam bar imao prozor kao ovaj kolega, lakše bi mi bilo,mi smo spavali u konobi koja nije imala prozora - totalni mrak uvjek!! U kutu sobe bunar ili sterna kako su je zvali, pa se čuje katkad noću kako kaplje voda. I još mnogo toga se preživjelo, gladni uglavnom, paprikaš se jeo od onih ostataka kad se meso obrađuje itd. Sad sam sa svojima u Njemačkoj, peta godina i sve je ok. Prodajem kuću i nikad se ne želimo vratiti u Hrvatsku", dodao je drugi komentator.

Ostali nisu imali što podijeliti, osim naravno ljutnje što sličan tip smještaja uopće 'prolazi' u državi koja većinu prihoda crpi iz turizma, a apartmani se mjesecima prije dolaska turista glancaju.

"I sad bi jedna konobarica, konobar ili bilo tko u gastronomiji iz ovakvog javnog toaleta trebali doći svaki dan na posao, raditi 10-12 sati, čisti, namirisani, ispeglani, motivirani i nasmijani... Svaka čast tko može... Još kad uzmemo u obzir da poneki poslodavci od takvog logora odbijaju za najam od "plaće" onda se tu nema više šta pričat".

"I onda se pitaju zašto nećemo dolaziti raditi... Pa se žale da nema radnika. MOŽDA STE ZABORAVILI DA SMO I MI LJUDI, A NE ŽIVOTINJE. Fuj! Stoka je**na odvratna", zaoštrile su se reakcije, piše Slobodna Dalmacija.

"Mene ovo podsjeća na zatvor i hranu mu samo gurnu kroz mali otvor na vratima... užas pljuc".

Javili su se naknadno i neki poslodavci prepričavši svoja iskustva, a ona se bitno razlikuju od onih ljutitih radnika.

"Ah ja sam svojim radnicima čistila, prala veš, speglala, frižider pun hrane, friško skuhano svaki dan, došla mijenjat pola sata za vrijeme pauza I NAKON 27 GOD. POSLOVANJA SAM BILA PRISILJENA ZATVORITI ZBOG NEDOSTATKA RADNIKA. I SVE UREDNO PLAĆENO", piše jedna ogorčena komentatorica.

I tako u nedogled. Komentara je mnogo, rasprava je žučna, kako i priliči ovakvoj temi, a nitko nije načisto 'tko tu pretjeruje?'. Bilo je i onih koji su strasti pokušali smiriti kojom šalom, pa se jedan korisnik Facebooka dosjetio postaviti i najvažnije od svih pitanja:

"A jel' ima WiFi?"

Objavljeno u Vijesti

Devizni prihodi od turizma u Hrvatskoj bilježe kontinuiran rast od 2010. do 2016. godine. U odnosu na 2010., turizam je u 2016. godini ostvario povećanje deviznih prihoda od 2,4 milijarde eura ili 38,6 posto.

Unatrag tri godine zahvaljujući toj žetvi deviza koje se vraćaju natrag u kupnju nekretnina i trgovinu općenito, svi su gospodarski pokazatelji pozitivni. Tim slijedom, piše Slobodna Dalmacija poslodavci kukaju za radnicima bez kojih ne mogu izgurati ljeto, a radnicima rastu neto plaće.

Potvrđuju to, navode nadalje, i podaci HGK prema kojima, primjerice, trgovina nekretninama čini 20 posto bruto dodane vrijednosti u Županiji zadarskoj, 19,8 posto u Šibenskoj županiji, 15,2 u Splitsko-dalmatinskoj županiji i 12,7 posto u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

“Gradi se na sve strane. I tu vam se onda vrti veliki novac. Za gradnju vila angažiraju se radnici, nabavlja građevinski materijal, pa još to sve treba opremiti namještajem i na kraju iznajmiti ili prodati. Cijela obala vam je orijentirana samo na turizam, i nedajbože da se nešto u vezi s njim loše dogodi. Iz poslovnog iskustva znam da su ljudi jako kreditno opterećeni i bojim se da to ne bi izdržali”, kaže dopredsjednica Udruženja za poslovanje nekretninama pri HGK Jasminka Biliškov i sama potvrđujući da se tržište nekretnina na obali probudilo zbog turizma. Prema riječima Biliškov, nekretninski svijet u Lijepoj našoj buja zahvaljujući Hrvatima jer nas tranci zaobilaze zbog visokih poreza i lošeg pravosuđa.

Unatoč činjenici da se zbog skupoće najmanje nekretnina vrti u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, ovisnost o turizmu ondje je najveća. Odande, pak, upozoravaju da ne bi smjelo tako biti te da treba razvijati i druge gospodarske grane kao što to čine ostale zemlje koje su ovisne o turizmu.

Terezina Orlić, predsjednica HGK – Županijske komore Dubrovnik, podsjeća da je dubrovački kraj oslonjen na poljoprivredu, proizvodnju vina, ribolov, ali i industriju od brodogradnje do IT tehnologija. “Za sve to imamo i tradiciju i obrazovni sustav. Što prije shvatimo da u poslovnom i u svakom drugom smislu sve ima svoju krivulju s manjim ili višim amplitudama, brže ćemo prići promjeni sadašnjeg ‘lagodnijeg’ odabira”, pojašnjava za Slobodnu Orlić.

Više pročitajte ovdje!

 

Objavljeno u Vijesti

"Čudesan" prizor izlijevanja fekalija u povijesnoj gradskoj jezgri zabilježila je eko-aktivistica Jadranka Šimunović pozvavši vlasti na red.

Do kada ćemo ovo trpjeti, upitala se, pozivajući se na ljutnju građana osobito kupača s predjela između Porporele i Buže gdje se nemili događaj odvio.

Ljetna sezona se zahuktava, još prije mjesec dana ljudi su učinili prvu banju, uostalom zar je ovo način kako izražavamo dobrodošlicu našim posjetiteljima.

Objavljeno u Vijesti

Štošta možemo reći o ponašanju na dubrovačkim prometnicama, počevši od nekulture sudionika do nepoznavanja prometnih propisa - navedeno itekako doprinosi neizdrživim gužvama i zastojima. Međutim, tome se represivnim mjerama koliko-toliko može i stati na kraj. No, činjenica kako su gradske ceste podkapacitirane ostaje visjeti nad našim glavama sve dok se nadležni ne odluče na drastičan rez poput ograničavanja kretanja određenih grupa vozila kako bi se smanjio postojeći kaos.

Npr. u Crikvenici autobusi koji prevoze putnike na jednodnevni izlet odlukom lokalne vlasti više neće moći besplatno ulaziti na područje grada u periodu od 15. lipnja do 15. rujna. Ova odredba za cilj ima ograničiti i smanjiti broj ulazaka u grad autobusnih prijevoznika tijekom najfrekventnijih dana s posebnim naglaskom na zone posebnog prometnog režima. Dubrovčani su od ovoga evidentno svjetlosnim miljama daleko, a kako je ono prijeko potrebno svjedoči video objavljen u FB grupi Radarska kontrola, Dubrovnik i okolica.

Na skretanju ispod Mosta dr. Franja Tuđmana, kao što se vidi iz priloženog, na "jedvite jade" mimoilaze se autobusi javnog gradskog prijevoza i Promet-Makarska, a situaciju je dodatno "zapaprio" motorist koji se uporno pokušava provući između njih kao kroz ušicu igle. Video je ubrzo uklonjen, no fotografija govori tisuću riječi.

Objavljeno u Vijesti

Zaista je ponekad teško ljudima koji prvi puta posjete novi grad snaći se u prometu, tim više kad on ima čak dva kružna toka i šaku semafora.

Junak naše priče uspio je unatoč jasnim prometnim znakovima skrenuti u ulicu predviđenu za prometovanje isključivo vozila javnog gradskog prijevoza, hitnih službi i taksista. Tko zna možda se čovjeku žurilo, nije lako ovih dana dočepati se gradske jezgre; možda se poveo onom "kud svi tu i mali Mujo' ili jednostavno procijenio da se nema smisla zamarati propisima u ionako kaotičnoj situaciji na dubrovačkim cestama.

Prošao bi mu ovaj pokušaj glatko da se iza njega nije našao Libertasov autobus, a ispred kolona automobila koja se kretala Boninovom u smijeru Doma zdravlja. I tad se naš vrli vozač turističkog autobusa odlučio na majstorski potez prelaženja preko pune crte u suprotnu traku. Kud je krenuo, vjerojatno ni sam ne zna.

Objavljeno u Crna kronika

Na redakcijski email jednog lokalnog portala pristigla je pomalo neobična poruka jedne privatne iznajmljivačice koju je dobila od potencijalnih gostiju iz Nizozemske.

Naime, gosti su u svojim medijima čuli i pročitali strašne neistine o stanju u Hrvatskoj, ali i susjednoj Bosni i Hercegovini, zbog kojih je njihov planirani dolazak u našu zemlju postao upitan.

– Željeli smo provjeriti s vama prije nego rezerviramo. Je li sigurno doći u vaše krajeve s obzirom da su rado postaji ovdje upravo najavili da se stotine tisuća muslimanskih imigranata sprema prijeći granicu iz Bosne prema Hrvatskoj, a da nitko granicu ne štiti s hrvatske strane? Također, pročitali smo da se u Bosni među imigrantima događa ‘eksplozija’ šuge i drugih zaraznih bolesti, kao i infestacija buha, koje će najvjerojatnije biti prenesene i na hrvatski teritorij, jer hrvatska vlast ne čuva granicu i dopušta tisućama muslimanskih migranata, potencijalnih terorista, da ulaze u državu na dnevnoj bazi. U velikoj smo dilemi oko našeg planiranog dolaska u Hrvatsku. Molim vas javite nam što se događa na obali i što činite da bi zaštitili svoje turiste od terorista i bolesti koje donose u Hrvatsku. – napisali su gosti iz Nizozemske.

– Iako je njihov upit pun predrasuda i netočnih informacija, ostaje pitanje odakle im te informacije? Kako strani mediji dolaze do informacija o stanju na našoj obali? Tko se od nadležnih institucija u Hrvatskoj brine o imidžu naše zemlje u svijetu i na koji to način? – s pravom se zabrinuta oznajmljivačica.

Lažnih vijesti ima svugdje, međutim zanimljivo je što nadležne institucije rade kako bi se turistima koji planiraju putovanja na našu obalu dostavile točne i relevantne informacije.

Izvor: Dalmacija danas

 

Objavljeno u Lifestyle

U poznatom restoranu domaća gošća u društvu sina zadovoljna više rižotom nego njegovom cijenom od 90 kuna, dolazi ipak ponovno sutra u istog ugostitelja, ali ovaj put sa prijateljima iz inozemstva. Za stolom se razgovara francuski i talijanski, a račun koji za isti rižot plaćaju ovaj put je – 120 kuna! Razlika u cijeni je zato što je gošća dan prije sa sinom govorila hrvatski što joj je osiguralo popust od 30 posto, dok je sutradan jezik komunikacije bio strani. A to je razlog da rižot bude 30 posto skuplji.

Ta situacija dnevno se ponavlja u obalnim dijelovima Hrvatske u turističkoj sezoni, građani o tome pričaju, svi se nad tim već nekoliko godina tobože zgražaju, kritiziraju i prozivaju, ali se ništa ne mijenja. Štoviše, nakon što su se, najprije u Dubrovniku, a potom i u drugim turističkim dijelovima Hrvatske ugostitelji dosjetili dvostrukih cijena kao načina kako da "oderu" strance, a pri tome ne ugroze promet domaćih gostiju koji ne mogu platiti tolike iznose, taj način poslovanja toliko se udomaćio da je gotovo postao – legalan.

Uzalud iz nadležnih ministarstava i inspekcija tvrde kako se radi o kršenju nekoliko hrvatskih zakona i Direktive Europskog parlamenta i vijeća o uslugama na unutarnjem tržištu (iz 2006. godine), koja je ugrađena i u naše zakone, sve to ne znači ništa. Na prste doslovno jedne ruke mogu se nabrojiti ugostitelji koji su zbog takvog prekršaja kažnjeni, jer takav "status quo", čini se, odgovara svima pa se i u kontrolama, kažu sami ugostitelji, benevolentno gleda na popuste domaćim gostima. Uostalom, ako ih oni sami ne prijave, tko će za njih znati? Domaći gosti mogu tako i dalje ispijati svoje kave i piva po "normalnim" cijenama, a stranci i tako ne znaju koliko konobar susjednom stolu naplati istu uslugu. I svi su sretni.

Ne čudi zato da je teže pronaći ugostiteljski objekt u Hrvatskoj koji ne primjenjuje praksu dvojnih cijena za strance i domaće, nego obrnuto. Radi se o tome da su na cjeniku usluga restorana i kafića istaknute cijene koje su prilagođene standardu dobrostojećih stranaca i pokušavaju se približiti onima u EU za sličnu uslugu. Tako se rižoti naplaćuju po 120 kuna, pizze po 100 i više kuna, pivo 40 kuna, čaša vina 45 kuna, sitna frigana riba porcija 90 kuna, dva jaja sa šunkom 100 kuna, kuglica sladoleda 12 kuna, cappuccino 35 kuna...

Kako je jasno da takve iznose svojim standardom ne mogu pratiti domaći građani, to im ugostitelji na licu mjesta odobravaju na te iznose popust od 10 do 30 posto, ovisno o procjeni. Pri tome krše Direktivu Europskog parlamenta po kojoj se na primatelja usluge ne smiju primjenjivati diskriminirajući zahtjevi uvjetovani državljanstvom ili mjestom prebivališta, osim u "slučajevima kada su objektivno opravdani različiti uvjeti pristupa usluzi". Istovremeno naš Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti propisuje obvezu isticanja službenog cjenika usluga na hrvatskom i najmanje jednom od svjetskih jezika koji se mora nalaziti na istaknutom mjestu te biti vidljiv i primjenjiv svim gostima.

Naime, zakonske odredbe kažu da ukoliko trgovac ili ugostitelj želi ponuditi neki popust gostu, o tome je dužan obavijestiti sve kupce i javno obznaniti tko i pod kojim uvjetima ima pravo ostvarivanja popusta. Ugostitelji su dužni na vidljivom mjestu istaknuti redovnu cijenu i onu "s popustom". Za neisticanje cijene s popustom pravnim osobama prijeti kazne od 10 tisuća do do 100 tisuća kuna, dok je za kršenje ugostiteljskih propisa iz nadležnosti Turističke inspekcije propisana kazna od 3 tisuće do 50 tisuća kuna. Propisi iz gospodarskog poslovanja kažu kako je određivanje popusta za goste jasno propisano Zakonom o pravu potrošača, ali nisu predviđeni slučajevi davanja popusta po nacionalnoj osnovi jer bi to predstavljalo diskriminaciju. Ugostitelj može tijekom dana ili tjedna imati neke sate ili dane (happy hour) kada neke usluge daje po nižim cijenama, ali to mora biti objavljeno i za svih, a ne samo za domaće goste, kažu propisi.

Iako ni turistički svijet, osobito Mediterana, nije imun na "lov u mutnome" kada su naplate ugostitelja u pitanju, Slobodna Dalmacija doznaje da jedino Bugarska i u nekim turističkim dijelovima Crna Gora imaju sličnu logiku ugostitelja, dok svi ostali nađu načina da eventualnu razliku u cijeni iste usluge (najčešće kava, pizza) opravdaju pogledom, terasom, porcelanskom šalicom ili ekskluzivnim dijelom grada... Na Jadranu su to riješili puno jednostavnije - "od oka" temeljem jezika koji govore gosti.

Izvor: Slobodna Dalmacija

Objavljeno u Vijesti
Stranica 1 od 2