Sezonci, i dalje mahom iz Slavonije, pitaju osnovno; za plaću i radno vrijeme, slobodne dane, smještaj i mogu li biti sami u sobi. Priča o sezoncima na Jadranu ne da ima dva, nego barem 22 lica. Jedno je najtužnije: mnogi se unatoč nestašici radne snage i dalje s mora vraćaju iskorišteni, potplaćeni, prevareni.

Drugo je da su nas tamo ljetos posluživali i nedorasli, netom priučeni, nezainteresirani. Između je puno nijansi, ali, kad se čuju iskustva kadrovskih službi hotelskih kuća, cijela problematika dobiva dimenziju famozne “kvake 22”.

Kakvo i može biti rješenje rebusa u kojem se mora pridobiti dobrog konobara, kuhara s plaćom od sedam-osam tisuća kuna, kad on vani može zaraditi dvostruko više? Što osim plaće od četiri-pet tisuća kuna ponuditi sobarici, vrtlaru..., pa da dođu i dogodine? Kako ih zadovoljiti kad im u najboljem slučaju, uz hranu, za smještaj mogu ponuditi tek skromnu sobu? I to s cimerom.

Ne čudi da razgovori za posao u turizmu zato sve češće nalikuju moljakanju u kojem nemoćni poslodavac na kraju sezone, ne bi li istog sezonca privukao i dogodine, dobije odbijenicu čak i na svoju maksimalističku ponudu od 10.000 kuna, piše Večernji.hr

– Da, pitali su ga kolege bi li se vratio za takvu plaću. Ali, odgovor je i tad bio ne... Radilo se o konobaru, koji je kod nas imao 7800 kuna. Često završi tako da nam dobar konobar ili kuhar, kojeg možemo platiti najviše tih sedam-osam tisuća kuna, odradi nekoliko sezona, usavrši se i ode za boljom plaćom u Njemačku ili negdje drugdje. Recimo, tražite 200 sobarica za sezonu, a stigne 30-40 molbi. Potražnja je tolika da do zadnjeg trenutka, dok sezonac ne siđe s trajekta, nismo sigurni hoće li nam stvarno i doći. Mi smo na otoku, ali znamo za slučajeve s kopna da se sezonce preotima na kolodvoru. Čekaju se autobusi iz Slavonije i ljude nagovara i mami većom plaćom... – kazuje direktor kadrovske službe jedne hotelske kuće u Primorju, koji ističe da su se ove godine nekako pokrpali strancima, ali da će dogodine, ne povećaju li se uvozne kvote, biti samo gore.

– Svjesni smo toga. Ali mnoge su hotelske kuće ovih godina puno investirale, a i porezna su opterećenja tolika da nema puno manevarskog prostora za dizanje plaća. Mlađima je najvažniji iznos plaće. Zreliji radnici na prvo mjesto stavljaju sigurnost i vjerojatno bi ostali da svima možemo ponuditi stalan posao umjesto godišnjeg ugovora i stan. Ali, na otoku se baš ne grade stambene zgrade.

Kadrovik hotelske kuće koja zapošljava 700 sezonaca otkriva nam i da većina sezonskih radnika, koji još uvijek dolaze iz Slavonije, pita najosnovnije; za plaću i radno vrijeme, slobodne dane. smještaj te mogu li biti sami u sobi. – Ne izvolijevaju ljudi ništa posebno, ali mi nemamo odgovor na to kad nam netko kaže: “Odradio sam svoje na Jadranu, sad idem van.” Jesmo u Europi, ali europsku plaću još ne možemo ponuditi... – kaže večernjakov sugovornik.

Izvor: Večernji.hr

Objavljeno u Vijesti

Osim odličnih rezultata turističkog prometa ostvarenog tijekom ove godine s britanskog tržišta, s kojeg je tijekom prvih devet mjeseci ostvareno 794.000 dolazaka i više od 4 milijuna noćenja, što predstavlja rast od 8 posto, popularnost Hrvatske dodatno potvrđuju brojne medijske objave u nekim od najpopularnijih medijskih izdanja.

„Britanski ljubitelji putovanja odlično reagiraju na naše promotivne aktivnosti, a ukupna hrvatska turistička ponuda također je vrlo tražena na ovom tržištu. Navedeno dokazuje kontinuirani rast turističkog prometa i činjenica da ovo tržište zauzima sve čvršću poziciju među top 10 tržišta s kojih ostvarujemo najveći turistički promet“, izjavio je direktor HTZ-a Kristjan Staničić, dodavši kako podaci sustava eVisitor pokazuju da je Hrvatska najpopularnija među mladim britanskim turistima.

U posebnom prilogu Financial Timesa, odnosno u znamenitom vikend izdanju „How To Spend It“, objavljena je velika reportaža o Korčuli te o hrvatskoj eno-gastronomskoj ponudi koja je prikazana kao visokokvalitetna. Hrvatska je predstavljena kao rastuća gastronomska destinacija s autentičnom food & wine scenom.

Objavljeno u Vijesti

Tijekom rujna 2018. godine na području Dubrovačko-neretvanske županije ostvareno je 286.128 dolazaka, što je 9% više od rujna2017. godine i 1.147.040 noćenja, što je 4% više nego u rujnu 2017. godine.

Tijekom devet mjeseci 2018. godine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji registrirano je 1.838.409 dolazak s ostvarenih 7.931.858 noćenja. U usporedbi s 2017. godinom dolasci su u porastu za 7%, a noćenja za 3%.

Najviše noćenja ostvarili su gosti iz Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Poljske, Bosne i Hercegovine, Francuske, Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država.

Objavljeno u Vijesti

Prema podacima sustava za prijavu i odjavu turista E-visitor, Dubrovnik u rujnu i u prvih devet mjeseci ove godine bilježi odlične turističke rezultate. U rujnu je zabilježeno 180.722 dolazaka, što je devet posto više nego u istom mjesecu prošle godine, dok je noćenja bilo četiri posto više nego lani, odnosno 581.940.

U prvih devet mjeseci u Dubrovniku je ostvareno 1.102.748 dolazaka, što je 7 posto više dolazaka nego u istom razdoblju prošle godine, a ostvarenih 3.646.812 milijuna noćenja je porast za 4 posto.

Top-listu država iz kojih su dolazili turisti u prvih devet mjeseci predvode već tradicionalno gosti iz Velike Britanije, zatim gosti iz SAD-a, Njemačke, Francuske, Španjolske, Australije, Italije, Hrvatske, Finske i Kanade.

Od 1.siječnja do 30.rujna, najviše dolazaka ostvareno je u hotelskim objektima (564 519 dolazaka), koji bilježe porast u broju dolazaka od 6 % u odnosu na prvih devet mjeseci 2017. godine ali puno veću popunjenost bilježe i privatni smještajni kapaciteti (403 897 dolazaka), 13 % povećanje u dolascima u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U hotelskom smještaju ostvareno je 1 866 989 noćenja,odnosno 3 % više nego lani , a u privatnom smještaju 1 362 017, odnosno 9% više.

Objavljeno u Vijesti

Prema podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnom i nekomercijalnom segmentu te u nautičkom charteru, na današnji je dan u Hrvatskoj ostvareno više od 100 milijuna turističkih noćenja. S obzirom da je 100 milijuna noćenja prošle godine ostvareno mjesec dana kasnije, odnosno 28. listopada, ovogodišnji rezultat predstavlja potvrdu da Hrvatska na međunarodnom tržištu zauzima poziciju popularne i tražene turističke destinacije.

„Upravo u tjednu kada obilježavamo Svjetski dan turizma možemo biti zadovoljni dosegom od sto milijuna noćenja mjesec dana ranije nego prošle godine što nam je još jedan u nizu pokazatelja kako razvijamo cjelogodišnji turizam s pojačanim prometom izvan ljetnih mjeseci. Koliko nam je turizam značajan za cjelokupno gospodarstvo potvrđujemo i paketom reformskih zakona kojima ćemo sustav dodatno urediti da bude sukladan modernim tržišnim izazovima. Upravo će o njima biti riječi i tijekom Dana hrvatskog turizma krajem listopada na Hvaru gdje će se održati i sjednica Vlade posvećena rezultatima turizma od kojih ipak najviše raduju oni koji se odnose na ekonomske učinke“, izjavio je ministar turizma Gari Cappelli.

„Dosadašnji pokazatelji i tijekovi turističkog prometa izuzetno vesele sve nas u turističkom sektoru jer isti potvrđuju da smo i u ovoj, vrlo izazovnoj turističkoj godini, uspjeli zadržati pozitivne trendove. Neke od ključnih aktivnosti koje su osigurale odlične rezultate podrazumijevaju pojačane promotivne aktivnosti, kreativne marketinške kampanje, povećanje broja aviolinija i destinacija koje su povezane s hrvatskim zračnim lukama te jačanje ukupne turističke ponude u razdobljima pred i posezone“, poručio je direktor HTZ-a Kristjan Staničić, dodavši da ostvarenih 100 milijuna noćenja već u rujnu predstavlja poticaj za daljnje aktivnosti i napore u pozicioniranju Hrvatske kao atraktivne i sadržajne cjelogodišnje turističke destinacije.

U dosadašnjem dijelu turističke godine u Hrvatskoj je ostvareno oko 18 milijuna dolazaka i više od 100 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje lani predstavlja rast od 6 posto u dolascima i 4 posto u noćenjima. U istom je razdoblju najviše noćenja ostvareno s tržišta Njemačke, Hrvatske, Slovenije, Austrije, Poljske i Češke, a destinacije u kojima je ostvareno najviše noćenja su Dubrovnik, Rovinj, Poreč, Medulin i Split.

Objavljeno u Vijesti

Austrija i Mađarska uspjele se dobrano rastegnuti turističku godinu i samo 40 posto noćenja uberu u tzv. špici sezone. Hrvatska u vršnim mjesecima upiše 86 posto svih turističkih noćenja, a sa sezonalnošću se bolje nosi i turizam Crne Gore, gdje ljeti ostvare 76 posto turističkog prometa.

– Dvadesetak dana oko Božića i Nove godine, naša je obala puna gotovo kao u ljetnoj špici. U tome smo lider u regiji – kazao je Pavle Radulović, ministar održivog razvoja i turizma Crne Gore na konferenciji u Zagrebu “Može li hrvatski turizam 365? – 2 korak”, piše Večernji.hr.

– Malo je mjesta u svijetu, koji na tako malo prostoru, imaju toliko vrhunskih turističkih brendova, a oni praktički sami dovode svoju klijentelu. To su gosti koji noćenje plaćaju i do 3000 dolara, što se ne može uspoređivati s prihodom bilo kojeg apartmana u privatnom smještaju. Ne, ne bojimo se betonizacije obale, okrećemo se i zimskom turizmu, na Bjelasici ćemo do kraja imati 250 kilometara ski staza, a na obali je u planu svega još nekoliko resorta – ističe Radulović.

Za predstavnike zagrebačke konzultantske kuće Horwath HTL upravo u tom grmu i leži zec. Smatraju da hrvatski turizam, pogotovo kad se radi o produljenju sezonu, čini nekonkurentnim upravo manjak hotelskih soba, odnosno činjenica da hoteli čine svega 15-16 posto smještajnih kapaciteta turizma.

Slično razmišljaju i u Ministarstvu turizma, a državni tajnik Frano Matušić ističe da se udio hotelskog smještaja smanjuje zbog u rasta privatnog smještaj, te da će se o toj problematici morati otvoriti posebni razgovori. Kako god, putevi turističkog razvoja su različiti. Za razliku od Crne Gore, Albanija se, primjerice, kako reče ministar turizma te zemlje Blendi Klosi, želi nametnuti kao – netaknuta ljepota.

Slovenski ministar gospodarstva Slavko Počivalšek bez puno filozofiranja kaže da je topla voda već otkrivena i da slovenski turizam ima jasan uzor u austrijskom.

 

Objavljeno u Vijesti

Nisu lagali jadranski turistički radnici koji su se ljetos tužili da nema(ju) gostiju. Naročito oni sa smještajem slabije kvalitete i zimmer frei domaćini od kojih su neki kuburili s popunjenošću i u samom srcu sezone. Sustav eVisitor zabilježio je tako da je 15. kolovoza u privatnom smještaju bio prazan svaki treći krevet, piše Večernji list.

Druga polovica osmog mjeseca bila je bolja, popravili su se ukupni rezultati, pa i privatnim iznajmljivačima, koji su do 18. rujna uspjeli lanjske rezultate u globalu nadmašiti brojem gostiju za devet i noćenja za šest posto. Nekima je, međutim, sezona i dalje ostala loša.
Razumljivo, zimmer frei goste ove je godine između sebe dijelilo oko deset tisuća iznajmljivača i gotovo 60.000 kreveta više nego lani.

Nije vijest da broj kreveta obiteljskom smještaju raste iz sezone u sezonu (četristotinjak tisuća ih je više nego u hotelima), niti da čine više od polovice svih smještajnih kapaciteta domaćeg turizma. Vijest je, međutim, da se stiglo do ruba na kojem, nastavi li se istim tempom, svi počinju gubiti. Kad broj kreveta raste brže od broja gostiju, počinje međusobno nadmetanje kvalitetom, ali i (niskim) cijenama, a kad je u tom ratu polovica svih kapaciteta, jasno je da na dobitku ne može biti ni turizam u cjelini.

Sve su, radi toga, glasniji oni koji bi obuzdavali rasta obiteljskog smještaja, jaču poreznu presiju prema iznajmljivačima koji, ako nemaju više od 20 kreveta, godišnje po svakom plaćaju paušalni porez od samo 300 kuna te još toliko za boravišnu pristojbu.

– Definitivno je zadnji trenutak da se turističke vlasti ozbiljnije posvete ovom segmentu turističkog smještaja. Nastavi li rast ovim tempom, možemo se samo pitati gdje će biti granica. Na milijun kreveta samo u privatnom smještaju? Pa ne želimo valjda postati “low budget” destinacija? Rješenje je relativno jednostavno, razdvojiti stvaran obiteljski smještaj od soba i apartmana koje pod “firmom” obiteljskih iznajmljivača rentaju oni koji ne žive u sklopu tog objekta, dvorišta, a nerijetko ni u tom gradu. Prvima treba ostaviti iznajmljivanje kao dodatnu djelatnost, a ovi drugi to rade kao biznis i trebali bi se registrirati kao obrt, trgovačko društvo i podlijegati pravilima biznisa – reći će iskusni turistički radnik, koji želi ostati anoniman, a u karijeri je turističku koru kruha upoznao s raznih strana.

Više pročitajte ovdje!

Objavljeno u Vijesti

Kakva je stvarno bila ovogodišnja sezona? Što je to s ovim turizmom, jedni kukaju, drugi se hvale? To su pitanja koja se dnevno postavljaju na početku razgovora svakoga tko ima ikakve veze sa turizmom u Hrvatskoj, piše Slobodna Dalmacija, a na koja traže odgovore stotine tisuća izravno zaposlenih u tom sektoru, baš kao i barem dvije stotine tisuća ostalih koji su kroz obiteljsko iznajmljivanje, ali i agencijske usluge, prijevoz, nautiku, najam vozila i štošta drugog u funkciji zadovoljnog gosta.

I gotovo svatko od njih ima svoju priču, svoju teoriju (ne)uspješnosti, svoja objašnjenja, argumente i razloge. Ovisno o tome tko odgovara na ta pitanja, ovogodišnji glavni dio turističke godine prošao je u rasponu od "katastrofe" do odličnih rezultata. Za optimizam i relativiziranje problema su, naravno, uvijek zaduženi oni na vlasti od lokalne do državne razine, a za potenciranje problema sa kojima se suočavaju u turizmu, zaduženi su oni koji bi, s pravom, od te iste vlasti htjeli iskamčiti bolje okvire poslovanja kako bi bili još uspješniji. I upravo negdje između te dvije krajnosti krije se odgovor na pitanja o uspješnosti dosadašnjeg dijela turističkog posla.

Bez previše filozofiranja i cijepanja "dlake na pola", u drugoj polovici rujna turističke 2018. godine, može se sa puno argumenata kazati kako je sezona bila dobra. U udarnim mjesecima "špice" uglavnom su se dosezali lanjski rekordni rezultati, neki dijelovi obale su nešto kasnili u tome, bilježili manje "minuse", sustizali sami sebe, pribrojavali vikendaše radi dojma o većoj posjećenosti...

Hotelijeri su u vršnom dijelu kolovoza panično popunjavali neočekivano prazne krevete, obiteljski iznajmljivači negodovali su jer ih je toliko da su jedni drugima otimali goste niskim cijenama, a istarske kampove je u nekoliko navrata poharala ljetna oluja i rastjerala im goste. No, svemu tome unatoč, u fizičkim pokazateljima turističkog prometa kojima su se desetljećima svi čelnici voljeli hvaliti, i ova godina ostat će zabilježena kao ona u kojoj se nije otišlo nizbrdo, prvenstveno zahvaljujući povjerenju koje su nam gosti ukazali u predsezoni. Najavljuje se da će prihodi od turizma, radi čega se tim poslom i bave, rasti više nego se planiralo i time bi, na početku jeseni svi, kao, trebali biti sretni i zadovoljni. A nisu.

Sa svih strana čujemo i čitamo o "sezoni za zaborav", o neredu, neorganiziranosti, nespremnosti, nedostatku radne snage, lošim gostima, maloj potrošnji... Što nam se to ove godine dogodilo da su svi nekako poluzadovoljni ili nezadovoljni nakon glavnog dijela sezone. - Ma nije sezona bila loša, nego su spektakularne najave o tome kako cijeli svijet pita samo za Hrvatsku, ostavile pogrešan dojam kod ljudi da će bez posebnog truda dobiti goste. A toga nema. Da su nam najavljivali jednu ozbiljnu i zahtjevnu turističku godinu u kojoj se treba izboriti za svakog gosta, mi bismo sadašnjim rezultatom bili presretni. Ali, mjesecima se javno talambasalo o tome kako nećemo imati dovoljno mjesta koliko je zanimanje turista, što je lani bio slučaj u nekim danima, ali ove godine to je bio – ćorak.

Počelo je odlično u predsezoni, svima su bila puna usta postotaka rasta i stvorio se krivi dojam. Sezona je bila teška, ali dobra. Mogli smo i bolje, ali nisu svi dorasli situaciji. Ozbiljni ljudi koji su cijelu zimu bili angažirani na punjenju i praćenju tržišta, napravili su dobar posao. No, to nije dovoljno onima koji su se zadužili, investirali i krenuli u turizam temeljem krivih procjena o brzoj i lakoj zaradi. Oni su sada ti koji su najglasniji i nezadovoljni, a mi već ozbiljno radimo na 2019. godini. Tržište će sve izregulirati, "slučajni" i zalutali u turistički posao, kakvih je jako puno, uskoro će odustati od njega, vidjet ćete – priča nam iskusni turistički agent sa Korčule svoje viđenje ovogodišnje sezone sa kojim se lako složiti.

Više pročitajte ovdje!

 

Objavljeno u Vijesti

Dubrovnik je domaćin 4. ministarske konferencije „Kina + 16“ za područje turizma koja će se održati od 18. do 20. rujna. Konferencija će okupiti više od stotinu sudionika, predvođenih domaćinom događaja ministrom turizma RH Garijem Cappellijem i ministrom kulture i turizma Narodne Republike Kine Luom Shugangom.

Riječ je o četvrtom susretu na visokom nivou čelnika turizma, redom ministara turizma, državnih tajnika i pomoćnika zemalja uključenih u inicijativu „Kina +16“, platforme za suradnju Narodne Republike Kine sa šesnaest država Srednje i Istočne Europe na području turizma: Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Crne Gore, Češke, Estonije, Hrvatske, Latvije, Litve, Mađarske, Makedonije, Poljske, Rumunjske, Slovačke, Slovenije i Srbije. Potvrđen je i dolazak brojnih kineskih gospodarstvenika i poduzetnika koji će kroz B2B radionice s domaćim poduzetnicima ojačati mogućost povezivanja i ulaganja u našu zemlju te potaknuti zajednički kreativni rad i razmjenu ideja. Najviše interesa kineski gospodarstvenici pokazali su u području zdravstvenog turizma, suradnje javnog i privatnog sektora te investicija.

Nakon Budimpešte, Bleda i Sarajeva, domaćinstvo 4. konferencije „Kina + 16“ za područje turizma, iznimno je priznanje i čast Hrvatskoj za rad u ovoj inicijativi te međusobno nadopunjujuće platforme, srednjoeuropsku 'Inicijativu triju mora' i kinesku inicijativu 'Jedan pojas, jedan put''. Osim toga, ovo je iznimna prilika za dodatnu promociju Hrvatske na domaćem i inozemnom tržištu budući da ćemo ugostiti turističku elitu i stručnjake iz navedenih šesnaest zemalja kojima ćemo predstaviti turističku ponudu Hrvatske, odnosno Dubrovnika.

Objavljeno u Vijesti

Kako broj stanovnika u njima raste, a sve više ljudi želi ih posjetiti, najjače svjetske turističke destinacije sve teže podnose navale gostiju, a u nekima su građani i vlast već javno izrazili negodovanje zbog toga što je sve podređeno posjetiteljima.

The Discoverer je popisao pet popularnih odredišta koja treba izbjegavati zbog gužvi i negativnog stava prema turistima te ponudio alternative.

Na žalost, na negativnoj strani popisa nalazi se Dubrovnik.

"Posjet staroj povijesnoj jezgri Dubrovnika je vrhunac bilo kojeg odmora u Hrvatskoj, ali gužve u uskim uličicama i prolazima ne pridonose kvaliteti tog iskustva. Tu pretrpanost pogoršavaju kruzeri, koji raspršuju velik broj putnika i povećavaju broj ljudi u gradu na nekoliko sati. Dodajte tome sve veću popularnost grada zbog uloge u Igri prijestolja i dobit ćete problem epskih razmjera. Vlasti su prisiljene djelovati, ograničavajući broj ljudi koji mogu proći zidinama na 4000 dnevno", piše Julia Hammond s Discoverera.

Umjesto toga preporučuje posjet Ohridu u Makedoniji.

"Umjesto da pokušavate biti jedan od sretnika koji dobiju kartu za dubrovačke atrakcije, posjetite prekrasni grad Ohrid u obližnjoj Makedoniji. Jako je šarmantan, od restorana na jezeru do drevnih crkava i samostana koji izgledaju kao da se nalaze na svakom uličnom kutku. Smješten na najstarijem jezeru u Europi, grad ima bogatu povijest koja će vas oduševiti, pogotovo jer možete uživati bez gužve", savjetuje.

Na prvom mjestu popisa nalazi se Barcelona koju biste trebali zamijeniti Extremadurom. Slijedi Maya Bay u Tajlandu, čija je alternativa bez gužve Koh Muk u istoj zemlji.

Na trećem mjestu je Galapagos, a Discoverer savjetuje da odete na drugi kraj svijeta, u Isla Magdalenu u Čileu.

Preporučuje se i izbjegavanje Machu Picchua u Peruu te posjetu Morayu u istoj zemlji, prenosi Index.hr

Objavljeno u Lifestyle
Stranica 1 od 6