Turizam je ubio Dubrovnik. Takvo bi vam razmišljanje, doduše, bilo oprošteno, ako ste posljednjih mjeseci čitali vijesti o Dubrovniku. Objavljivane su tako reportaže o nereguliranom dolasku kruzera zbog kojih bi se grad zatrpao gužvama, u redu bi se čekalo po pola sata da se izađe iz grada, a Dubrovčani su tvrdili kako smo postali "Disneyland".

U najnovijem putnom dokumentarcu The Telegrapha, njegovi su novinari otputovali u Dubrovnik u srcu sezone kako bi saznali "voli li ga se doista do smrti", piše The Telegraph.

Naišli smo na Game of Thrones ture, prometom začepljen ulaz u grad i lokalce koje su turisti pitali "u kojoj se zemlji nalazimo?". Ali, daleko od pogleda, pronašli smo "džepiće" predivne autentičnosti.

Aktivist

Marc van Bloemen

Marc van Bloemen preselio se s obitelji sedamdesetih u Dubrovnik iz Velike Britanije. Ukazuje na pretjeranosti u turizmu te se zalaže za poboljšanje života Dubrovčana.

"Svi žive od turizma. Prije 30 godina samo je 50 posto prihoda u Dubrovniku bilo od turizma. Imali smo tvornice, postolare, krojače i ostale zanate. Sada bih rekao da sto posto prihoda dolazi od turizma. Živimo u Disneylandu. I najmanji djelić grada mora biti iskorišten do maksimuma. Vrlo je teško dobiti dio tog kolača, ali im je zato privatni smještaj dao tu priliku. Turizam je prešao granice. Jednom me je gost s kruzera pitao u kojoj se zemlji nalazi. Uzvratio sam mu protupitanjem: Koji je danas dan? Ako je četvrtak, onda si u Belgiji. To je smiješno. Zamislite ne znati u kojoj ste zemlji. Ne odlazim više vani na kavu. Nijedan Dubrovčanin više ne ide u restoran. Kada biste pitali lokalca kada je zadnji put jeo vani u restoranu, vjerojatno će vam reći da je to bilo kada je pošao u pekaru ili uzeo sendvič".

Direktorica Turističke zajednice Grada Dubrovnika Romana Vlašić

"Ako nam puno ljudi dolazi u isto vrijeme, imamo problem. 2013. imali smo preko milijun putnika s kruzera, ali otada se i bolje organiziramo. Ove ćemo godine imati ispod 800 tisuća putnika s kruzera. Organizirat ćemo njihov dolazak bolje kroz tjedan, ali i cijelu godinu. Ako nemamo dovoljno trgovina koje su nam potrebne u svakodnevnom životu i ako sve pretvorimo u suvenirnice i sladoledarne, u idućih nekoliko generacija domaći ljudi neće ovdje više živjeti. Turisti žele vidjeti kako ljudi u nekom gradu zaista žive. Žele posjetiti pravi grad i vidjeti prave ljude i to nam mora biti glavni strateški cilj. Dubrovnik se često spominje u kontekstu mjesta s previše turizma. Amsterdam i Barcelona veliki su gradovi i pod pritiskom su tijekom cijele godine. Nekada smo prenapučeni, ali nismo u situaciji poput ova dva grada. Proljetno doba je u Dubrovniku predivno. Mnogo ga se puta može posjetiti bez gužvi i osjetiti se poput domaćeg stanovnika. Cijela Europa ide na godišnji tijekom ljeta i to se neće promijeniti. Samo sve trebamo dobro organizirati.

Vodič Game of Thrones ture

Ivan Vuković

Ivan je rođeni Dubrovčanin i radi kao vodič Game of Thrones tura.

"Kolege i ja organiziramo 18 tura dnevno. Game of Thrones najveća je tura koju se može napraviti po Dubrovniku. Na tisuće ljudi posjećuje nas zbog Game of Thronesa. Prije tri godine počeo sam turistima nuditi fantaziju i činjenice, miješajući srednjovjekovnu povijest, dubrovačku povijest i Game of Thrones. Game of Thrones je vrlo dobro povezana s dubrovačkom srednjovjekovnom povijesti. Sretni smo što nam u Grad dolaze HBO i Disneyland i čine nam besplatnu promociju. Imam dojam da će ovo sve trajati najmanje deset godina. Kada sam prije 15 godina počeo raditi kao vodič, preklinjao sam ljude da dođu u Dubrovnik. Sada ih preklinjem da idu negdje drugo. Posljednji put kada smo zaključali vrata od Pila, bilo je za Napoleona. Zatim smo ih zaključali tijekom rata, a jedini put nakon toga zbog scene s Jamiejem Lannisterom iz Game of Thronesa."

Više pročitajte ovdje.

Objavljeno u Vijesti

Neven Jerković u turizmu radi već okruglih 50 godina. Bio je u njemu praktički od samih početaka te još uvijek daje vlastiti doprinos voleći ovaj posao i razumijevajući temeljne postulate 'zanata'. Za čitatelje Nportala ovaj dugogodišnji turistički djelatnik usporedio je nekadašnji 'momenat' u turizmu s onim današnjim, ali i prokomentirao nedavni sukob između gosta i ugostitelja u baru na Lokrumu. Što nam je sve otkrio, pročitajte u ovotjednim Raguzarijama.

Već ste 50 godina u turizmu. Kako je to izgledalo kada ste tek počeli? Možete li usporediti sa sadašnjom situacijom?

U turizmu sam počeo raditi 1968. i tada je to zapravo bila jedna revolucionarna, nova stvar. Ipak se tada razvijao za vrijeme komunizma u kojemu je otvaranje granica bilo nešto spektakularno i veliki prijelom u društvenom životu, ali i načinu ponašanja. Turizam je u početku bio sumnjiva stvar i smatralo se da u njemu rade ljudi niskog morala. Povezivao se s radom u gostionicama i sličnim mjestima. Sve je bilo časnije i poštenije nego raditi u turizmu. Primjerice, puno Župljana nije htjelo raditi u ovoj branši, nisu vjerovali da će jedan veliki Hotel Orlando netko moći napuniti gostima. Držalo se sve strance sumnjivcima, špijunima, neprijateljima države i društva. Tada je bilo radne snage, ali ljudi nisu imali povjerenja.

Studirao sam brodogradnju i volio sam je, ali turizam mi je bio bliži pa sam se na njega orijentirao i radim u njemu i danas. Pored toliko nezaposlenosti, profil moga znanja malo tko u Dubrovniku ima. Dobro poznajem područje od Bukurešta, Sofije, Skoplja, Makedonije, Albanije do Crne Gore, Kosova. Malo je tko to uopće imao prilike upoznati, a ja to radim već tridesetak godina. Dosta je naporno, jako puno putujem, godišnje provozim oko 70 tisuća kilometara. Zdravlje me još služi, a i volim ovaj posao, to me drži.

Često upravo goste s kruzera 'okrivljujemo' za svakodnevne gužve u Gradu, spočitavamo im da ništa ne troše kod nas. Leži li 'krivnja' u njima i kako ih mi dočekujemo?

Uvijek kažem da smo jučer s pučkih kuhinja prešli naglo u visoki standard i tako izgubili mjeru. Istražujući povijest dubrovačkog turizma jasno je da je početak vezan za brodarske kompanije i njihove brodove na kružnim putovanjima. Kada se nije ni znalo što je turizam, brodovi su dovodili turiste. I dan danas ove kompanije ulažu ogromna sredstva i prodaju svoje aranžmane. Mi se time najviše okoristimo bez imalo ulaganja. Prve brodove nakon svih ratova dočekali smo kao spasitelje, s muzikom, cvijećem, snimale su to televizije, da bi danas na njih gledali mrko, preko oka, jer su nam 'upropastili' život. Zapravo, oni su nam omogućili da Dubrovnik ima ovo što imamo. Jedna smo od rijetkih sredina koja ovako dobro živi i koja treba sve veći broj radnika.

Prije tri godine dosegli smo maksimum od milijun putnika s kruzera i otada smo malo zbog situacije s Venecijom i otvaranja drugih luka, došli na 700 tisuća. Broj putnika na kružnim putovanjima smanjen je za 30 posto. A, koliko smo smanjili gužve na cestama? Nimalo. Dakle, pravdamo gužve gostima s kruzera. Smatram da kruzeri dovode u Grad goste visoke platežne moći. Turizam se ne smije mjeriti po boji, kože, naciji ni po dubini džepa. Svaki posjetitelj je dobrodošao. To je osnovni postulat turizma, ne smijemo biti sluge, ali moramo biti dobri domaćini. Ako smo se već opredijelili baviti se turizmom, moramo poštovati njegove osnovne postulate. Brodovi na kružnim putovanjima jesu jedan od faktora zbog kojih imamo problema s gužvama u gradu, ali nisu jedini niti presudni. Brodovi su se nešto bolje i rasporedili pa je manji pritisak na grad. Nismo otkrili uzrok gužvi. Nažalost, ne koristimo znanja koja ovaj Grad ima.

Gužve su prisutne i kada kruzera nema. Je li problem u porastu gostiju u privatnom smještaju?

Ne bih uperio prst ni u koga. Jedino što mogu tvrditi da smanjenje jednog segmenta - dolazaka gostiju s kruzera, nije ništa pomoglo u smanjenju gužvi. Još uvijek ne znamo tko nam stvara gužvu, kao ni što nam je isplativije raditi. Protiv sam toga da dijelimo goste. Svi su oni potrošači - i onaj koji pojede sladoled i onaj koji kupi krzno. Imamo ljude koji se bave istraživanjima i promjenom mode izlazaka u grad. U moje doba doma smo svi bili u 20 sati, a danas mladi u te ure još ne znaju kamo će. Najveća opterećenost stare gradske jezgre je oko 22 sata kada gosti s kruzera nisu više tu. Kada se problem dijagnosticira, lako mu je dati lijek, a mi smo još daleko od dijagnoze i bojimo se.

Nedavno je na Gradskom vijeću predstavljena „Strategija razvoja turizma i odredbe o kruzing-turizmu na području grada Dubrovnika do 2025.". Rasprava se, međuostalim, ponovno svela na problem kruzera.

Pogrešno pristupamo problemu. Ne idemo objektivno, već emotivno. Mislimo da ćemo zabivši glavu u pijesak riješiti problem. Moramo podići kvalitetu naše ponude, ali i kriterije. Tako ćemo eliminirati ono što nam ne služi na čast.

Kakvom biste ocijenili ponudu koju Dubrovnik pruža gostima? Nemamo praktički ni originalni dubrovački suvenir.

Gosti s kruzera dolaze iz Münchena, Londona, New Yorka i treba se zapitati, iz njihove pozicije, što je to što bi on u Dubrovniku kupio, a da tamo već nema? Volim otići na Ohrid gdje se kupuju ohridski biseri i tamo ljudi ciljano odlaze. U Dubrovniku, nažalost nema nečega autentičnog. Nekada su gosti dolazili kod nas kupiti Vegetu. Potrebno je brendirati suvenire, a za to treba uložiti velike novce. Kod nas se može pronaći visokokvalitetnih proizvoda za koje nitko ne zna. Kada to gost donese doma, pitat će ga što je to kupio?

Veliki je problem u Gradu i što se ne može plaćati stranim valutama. Turisti nekada odluče radije ne promijeniti novce nego se time 'tramakavat' i onda ih kod nas ni ne potroše. Dubrovnik jest brend, ali nismo jedini lijepi i pristupačni. Puno toga naplaćujemo više nego što vrijedi i kad tad će nam se to dugoročno odbiti od glavu. Imamo jaki brend s malim kapacitetima. Još uvijek za nas postoji daleko veći interes nego što ga nudimo. Imamo vrhunski, svjetski proizvod u koji je utkano znanje i tradicija. U turizmu smo velemajstori, ali ne smijemo sve ono dobro što stvaramo eliminirati malim glupostima i ekscesima.

Medijske stupce pune vijesti o jačanju Turske i Grčke te se ističe kako možemo zaboraviti na dvoznamenkasti turistički rast. Ima li razloga za bojazan?

Kako je njima svanulo 91.', a nama smrklo, tako je sada nama svanulo, a njima smrklo i to se ciklički ponavlja. Dolazimo u fazu stabilizacije koja će nas dovesti do nekih realnih brojki i rezultata. Dosadašnji turistički skokovi ipak su malo nerealni. Racionalizacija će dovesti do optimalnog broja turističkog prometa. Moramo se zaustaviti na objektivnim brojkama, to je normalno i toga se ne treba bojati. Turska i Grčka imaju sasvim drukčiju ponudu nego mi. Naš proizvod ima svoje tržište, moramo mu se posvetiti, maksimalno ga zanatski odraditi i ne bojati se budućnosti. Turizam u Dubrovniku ima veliku budućnost. Dobro smo izabrali, samo šteta je što ne izrađujemo vlastite suvenire i ne brendiramo ih. Nemojmo tražiti uzroke u gostima nego u nama. Zašto gost kod nas ne troši kao u Veneciji? On je novac sa sobom donio. Pravdamo se jer je očito 'car gol'. Nismo objektivni, postali smo puni sebe i svatko se danas u Dubrovniku bavi turizmom, a za to je potrebno i nešto edukacije.

Dotaknimo se i nedavnog incidenta u baru na Lokrumu prilikom kojeg je ugostitelj ošamario gosta jer mu je vrijeđao nećaka i ponašao se bezobrazno. Na Pagu su gosti namlatili ugostitelja. Je li gost uvijek u pravu, kako se postaviti u takvoj situaciji?

Prije 50 godina su me učili da je gost uvijek u pravu. Ali, tijekom svih ovih godina u turizmu došao sam do saznanja da gost nije uvijek u pravu, da on mora prihvatiti određena pravila ponašanja, s dostojanstvom se odnositi prema ugostiteljskom osoblju. Primjerice, konobar nije sluga, moramo ga prihvatiti s dostojanstvenim manirima i s uvažavanjem gledati na njegov posao. I on ima živce i kad tad mora 'ispaliti'.

Smatram da se među turistima uvijek nađe jedan do dva posto onih koji jedva čekaju svoje niske porive na nekome iskaliti te smatraju osoblje slugama i da se prema njima mogu ponašati kako god žele jer plaćaju uslugu. U turizmu postoji piramida potrošača i putnika. Oni na vrhu imaju novaca, a što se niže spuštamo po piramidi, ti su gosti sve manje platežne moći. Većina novopridošlih turista nije nikad putovala. Imao sam situaciju da je gost na švedskom stolu uzeo rukom komad mesa, probao ga, nije mu se svidio i vratio ga je natrag. Kako reagirati? Gosti koji su vidjeli, logično, ne žele više jesti iza njega. A, opet dogodi se da stave na pjat količinu hrane 'da te muka uhvati' i pojedu samo malo. To su bahata ponašanja koja iritiraju, a nemamo mehanizme kojima bi ih regulirali. Primjerice, onome tko ne pojede to što je nakrcao na pjat, treba mu naplatiti. To je vrsta gostiju koja diže živce i kad tad ugostitelj pukne. Svi smo mi ljudi, ma i automati puknu.

Poznavajući Đanija Banovca iz bara s Lokruma, znam da je fin i kulturan momak. Tamo je primio tolike goste, a 0,01 posto je uvijek 'škarta' u proizvodnji. Svaka proizvodnja dopušta 1 do 2 posto 'škarta'. Zašto u nas nema tolerancije da se nekad može učiniti neka glupost? Ne znam točno o čemu se radilo, ali sigurno je bila riječ o nekorektnom ponašanju gosta. Realno, ugostitelj nema razloga započeti incident osim ako gost nije nešto porazbijao ili oštetio. E, tada ugostitelj ispada kriv, a turist ga je iziritirao. A, ovo na Pagu što su gosti natukli ugostitelja, potvrđuje da postoje gosti koji nemaju granica, a mi nemamo mehanizme da se od njih obranimo. Gosti to nemaju pravo činiti, a nije kriv domaćin. U dubrovačkom biću nije nered. Navikli smo da nam je sve čisto i uredno i da se sa svakim ophodimo lijepo. Logično da nam pukne film kad vidimo budalu koja se ponaša na prostački način koji omalovažava. To su incidentne situacije koje nisu ogledalo našeg ponašanja.

Objavljeno u 4 ispod

Hrvatska je u srpnju prošle godine zabilježila rast od 10,5 posto u dolascima turista u odnosu na isti mjesec 2016. U ovogodišnjem pak srpnju u Hrvatsku je došao gotovo isti broj turista kao u istom mjesecu 2017. Ista se priča ponavlja i u kolovozu ove godine.

Na razini cijele prošle godine Hrvatska je pak bila ostvarila povijesne turističke rezultate – broj dolazaka od 18,5 milijuna, što je bio rast od čak 13 posto u odnosu na 2016. Lani je ostvareno i ukupno 102 milijuna noćenja, 12 posto više nego godinu prije. No, turistički stručnjaci upozoravaju da trebamo zaboraviti na dvoznamenkasti turistički rast jer taj trend koji se u Hrvatskoj događao zadnjih nekoliko godina jednostavno nije bio normalan.

Za jedan krevet tri upita

Predsjednik uprave turističke kompanije Uniline Boris Žgomba kaže da u dosadašnjem dijelu ove turističke godine bilježimo rast, doduše ne prevelik, no on je u srpnju zaustavljen jer je u tom mjesecu ostvaren isti rezultat kao i lanjskog srpnja. Žgomba navodi da, prema trenutačnim podacima, za kolovoz bilježimo oko jedan posto minusa, no smatra da će cijeli mjesec biti na razini prošlogodišnjeg ili s 1-2 posto rasta.

„To govori da je u dva glavna turistička mjeseca definitivno došlo do izostanka hiperpotražnje iz prijašnjih godina, kad je za jedan krevet bilo dva do tri upita. Tako velika potražnja nije bila dugoročno održiva“, objašnjava Žgomba.

Dodaje da smo sad ušli u razdoblje da se moramo puno više potruditi za svakog gosta.

Na pitanje jesu li visoke cijene odbile goste, kaže da su cijene diskretno pravo privatnih subjekata te da su oni koji su lani povećali cijene na osnovi hiperpotražnje bili za neke svojevrsni heroji. No oni koji su s tim cijenama nastavili i ove godine, kad su osjetili smanjenu potražnju, korigirali su te cijene.

Žgomba očekuje da će cijela ova godina završiti na razini lanjske ili uz rast od dva do tri posto. A to će, napominje, biti dobar rezultat s obzirom na to da smo zadržali odlične rezultate iz prijašnjih godina. Za sljedeću godinu, kaže, predstoje nam novi izazovi u turističkoj promociji i komercijalnim nastupima na emitivnim tržištima kojima se moramo prilagoditi jačim direktnim marketingom.

„Ništa se dramatično ne događa, vraćamo se u normalu. Prijašnjih godina zbog geopolitičkih razloga bila je smanjena potražnja za Turskom i arapskim zemljama, a sad se one vraćaju. Do sad je bila lijepa situacija, ali koja nije bila normalna i održiva na dulji rok“, kaže Žgomba.

I direktor Hrvatske udruge za turizam Veljko Ostojić kaže da je u hrvatskom turizmu u zadnje tri godine bila ogromna potražnja, ali da se ove godine na tržište vraćaju Turska, Egipat, Grčka i to s dvoznamenkastim rastom.

„Moramo se pozdraviti s dvoznamenkastim rastom, svaki rast je uspjeh, a zadnje tri godine bile su neuobičajene. Kad se situacija stabilizira, rast od nekoliko postotaka je u redu“, smatra Ostojić. On navodi da u prvom redu moramo poraditi na konkurentnosti. To bi trebalo rezultirati novim investicijama i kvalitetnijim smještajem, zatim povoljnijim okvirom poslovanja, a tu prvenstveno misli na niži PDV u turizmu, što će omogućiti dizanje plaća radnicima te na kraju prihvatljive cijene.

Dizanje plaća

Ostojić upozorava da Slovenija i vjerojatno Austrija od 1. siječnja 2019. otvaraju vrata svoja tržišta rada Hrvatima i to će biti veliki izazov za sljedeću turističku sezonu u Hrvatskoj. Pri tome napominje da je jedini pravi odgovor na odlazak radne snage iz Hrvatske dizanje plaća, ali je pitanje odakle novac za to. Što se tiče prihvatljivijih cijena, kaže da ako okvir poslovanja bude povoljniji onda će i dizanje cijene biti sporije u budućnosti, piše Večernji.

Objavljeno u Vijesti

Dubrovnik, biser Jadrana, poznat je po prekrasnim zidinama koje štite gradsku jezgru, ali i po očaravajućoj prirodi koja ga okružuje.

Rajske plaže i pogled na more i okolne otoke čine dubrovačko područje savršenim odredištem. No osim već poznatih ljepota, ova južna morska oaza skriva i puno privatnih rajskih komadića.

Zato smo na stranicama za iznajmljivanje pronašli neka od najljepših dvorišta Dubrovnika u kojima bismo se lako mogli zamisliti. S pogledom na zidine ili more, okružena zelenilom i spokojem, u njih ćete se i vi lako zaljubiti.

Izvor: Prvi.hr

Objavljeno u Lifestyle

Prema posljednjim istraživanjima Instituta za turizam, u Hrvatsku i dalje najviše ljudi dolazi automobilom, njih 64%. Ako tomu pridodamo i vozila koja imaju smještajne kapacitete, tada je taj udio i bitno veći, čak 79%. Zrakoplovom u Hrvatsku dolazi 14% gostiju, no treba reći da taj postotak raste, on je za 3 postotna boda veći nego prije nekoliko godina. Broj onih koji dolaze autobusom relativno je mali - takvih je 4%.

Podaci pokazuju da nam ipak počinje dolaziti sve više gostiju višeg i visokog obrazovanja, a ono što je u konačnici još važnije za sve one koji se bave turizmom, a naravno i za državu, jest činjenica da nam dolazi sve više gostiju dubljeg džepa. Prema tom istraživanju dominantna kategorija gostiju koji dolaze u Hrvatsku, a to je čak 40%, su ona kućanstva koja imaju mjesečna primanja od tri tisuće eura i više. Prije tri godine takvih je bilo tek 26%, tako da se s poboljšanjem turističke ponude može očekivati i znatno bolja izvanpansionska potrošnja.

Iza nas je jedan od najprometnijih vikenda u godini. Međutim, veće gužve su izostale, što upućuje na to da su ljudi počeli mijenjati navike pa se pojačan promet - uočava tijekom cijeloga tjedna. Rezultati na autocestama kojima upravljaju HAC i ARZ u prvih sedam mjeseci bolji su nego prošle godine. Ove je godine njima prošlo 32,5 milijuna vozila, što je gotovo 5 posto više u odnosu na lani. Rezultati kad je riječ o prihodima čak su i bolji - prihodi bez PDV-a iznose gotovo milijardu i 600 milijuna kuna - 100 milijuna više nego prošle godine. Tu je rast čak i veći, gotovo 7 posto, razlog tome je djelomično i to što su ove godine cestarine povećane dva tjedna ranije, već 15. lipnja.

Kroz tri zračne luke s najvećim brojem putnika (Zagreb, Split i Dubrovnik), u prvih sedam mjeseci prošlo je gotovo 5 milijuna putnika. Sve su tri su na granici dvoznamenkastog rasta ili više od toga. Zagrebačka zračna luka imala je 1.85 milijuna, gotovo 10 posto više nego u istom razdoblju lani. Najveći rast od ove tri zračne luke bilježi ona u Splitu, kroz koju je prošlo 12 posto više putnika, dok dubrovačka zračna luka bilježi rast od 10 posto, imala je gotovo 1,4 milijuna putnika u prvih sedam mjeseci. Spomenimo i Zračnu luku u Puli, koja ima manje putnika od ova tri aerodroma, ali ove godine bilježi rast od čak 21 posto, piše HRT.

Objavljeno u Vijesti

Ako imate neku od društvenih mreža u posljednje vrijeme vjerojatno ste zamijetili da je Hrvatska postala veliki hit. Viralne stranice kao i one zadužene za putovanja poput Lonely Planeta, neprestano dijele videa pozivajući ljude da dođu i uvjere se u ljepote naše zemlje. Od već uobičajenog Kraljevog grudobrana, odnosno Dubrovnika, fascinirani su i prirodnim parkovima poput Plitvičkih jezera i Nacionalnog parka Krke.

Thrillist je Hrvatsku nazvao najpodcjenjenijim rajem Europe, Dalmatinsku obalu treba vidjeti da bi se vjerovalo, kažu. Osim prirodnih ljepota hvale i našu party scenu 'svjetske klase'. Uz 1000 otoka spominju i planine na koje se može popeti gotovo od svuda.

Lonely Planet je na stranicama obradio po temama sve najbolje od najboljeg, od dvoraca, kuhinje, nacionalnih parkova, kušanja vina do pustolovnih sportova. Njihova urednica opisala je doživljaj putovanja u Dubrovnik preko susjedne Crne Gore.

Ono što je posebno zanimljivo svjetskim avanturistima je Nacionalni park Krka, promotivni video objavila je viralna stranica Uniland adventure. A 9GAG poznata svima koji vole dijeliti viralna videa na Facebooku shearali su promotivni video naše Turističke zajednice s Vatrenima i ostalim sportašima uz veliki natpis: 'Biste li posjetili Hrvatsku?'

Uspjeh turizma, nije došao preko noći, Hrvatska se već nekoliko godina postavlja na svjetsku mapu najpoželjnijih svjetskih turističkih destinacija. Započelo je to sa snimanjem megapopularne serija Game of Thrones u Dubrovniku i okolici Splita. Uspjeh Vatrenih i emocije koje su pobudili širom svijeta samo su zacementirali popularnost naše zemlje, piše 100 posto.

Objavljeno u Vijesti

Usprkos kataklizmičkim najavama o lošem stanju sezone (doduše, posljednji službeni podaci zasad bilježe samo stagnaciju, ali ne još i minus), u stvarnosti se, i po cijenama i po količini slobodnog privatnog smještaja, ipak čini kako će na Jadranu i ove godine prilično dobro zaraditi.

Slobodnih hotela i apartmana, iako se već približavamo blagdanu Velike Gospe, ima malo, no tražene cijene sugeriraju da je slobodno ipak ostalo samo ono najskuplje, kao i da brojni hotelijeri i privatni iznajmljivači ulog u svoje nekretnine pokušavaju rekordno brzo povratiti.

Jutarnji list posljednjih se dana tako dao na mali eksperiment: odabrali su tri destinacije - Rovinj, Split i Dubrovnik - te na stranicama za iznajmljivanje smještaja pretražili koliko je i kakvih kapaciteta na Jadranu ostalo u periodu od 10. do 17. kolovoza.

Osim toga, zanimalo ih je ima li slobodnih mjesta na letovima iz Zagreba prema ovim destinacijama, kakva je situacija s popunjenošću autobusa te može li se, unatoč zahuktaloj sezoni, pronaći slobodnih mjesta na željezničkim vezama do Splita.

Već vrlo kratko pretraživanje na stranici Booking.com pokazalo je da je u sve tri destinacije ostalo vrlo malo slobodnih kapaciteta.

Točnije, 98 posto smještaja u Dubrovniku bilo je zauzeto, u Splitu je u ponudi bilo četiri posto kapaciteta, a Rovinj je bio gotovo u cijelosti pun, s jedan posto, odnosno tek 15 objekata slobodnih u traženom razdoblju.

Od toga, smještaja je između 10. i 17. kolovoza u Rovinju bilo jedino u dva hotela, hotelu Island Istra po cijeni od 1754 eura za dvokrevetnu sobu te u obiteljskom hotelu Amarina za koji je trebalo izdvojiti znatno više, čak 2639 eura za dvokrevetnu sobu s doručkom.

Prosječna cijena noćenja u slobodnim rovinjskim hotelima tako je vrlo visoka, čak 317 eura po sobi za noć, što je skuplje od Dubrovnika (tamo noćenje u slobodnim hotelima prosječno košta 271 euro), a u Splitu iznosi 196 eura.

Više pročitajte ovdje!

Objavljeno u Vijesti

Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) je donio odluku, kojom definira postupak prikupljanja obvezujućih ponuda za kupnju većinskog udjela od 68,94 posto dionica u dubrovačkim Hotelima Maestral po početnoj cijeni od 126,8 milijuna kuna.

Pravo na dostavu obvezujuće ponude imaju samo ponuditelji koji otkupe ponudbenu dokumentaciju, a trošak iste je 100.000 kuna, kao i uz ponudu priložiti jamstvo od 2,5 milijuna kuna.

Najboljim ponuditeljem smatra će se najviša kupovna cijena, ali CERP ima pravo ne prihvatiti niti jednu ponudu. Više o detaljima za kupnju dionica društva Hotel Maestral d.o.o. pogledajte OVDJE

Izvor: Hrturizam.hr

Objavljeno u Vijesti

Kako se kriteriji paušalnog oporezivanja iznajmljivača godinama nisu mijenjali, u Marićevom ministarstvu su zaključili da je došlo vrijeme za korekciju na više, piše Tportal.hr.

'Kod iznajmljivača način i obračun ukupnog iznosa poreza datira još iz 2004. godine, a rađen je na temelju zauzetosti jednog kreveta s 35 noćenja, uz prosječnu cijenu po noćenju od sto kuna. No, okolnosti su se bitno promijenile', obrazložio je ministar Marić potrebu za jačim poreznim škarama.

Prema postojećim pravilima poduzetnici koji iznajmljuju do 20 postelja i nisu u sustavu PDV-a, plaćaju paušalni porez od 150 do 300 kuna po krevetu godišnje, ovisno o kategoriji mjesta.

Tako, primjerice, vlasnik apartmana koji prijavi 10 kreveta u turističkom mjestu kategorije B, poput primjerice Vira, godišnje plaća samo 2.550 kuna poreza. Za usporedbu, toliko poreza mjesečno plati zaposlenik s neto plaćom od 10 tisuća kuna.

Stručnjaci iz radne skupine koja je pripremila zakonske izmjene izračunali su da je porezno opterećenje privatnog najma u turizmu tri puta niže od ostalih oblika oporezivanja dohotka od rada.

Vlada je u e-savjetovanje uputila obrazac prethodne procjene izmjena zakona o porezu na dohodak u kojem se predviđa povećanje paušala za iznajmljivače, ali još nisu utvrđeni konkretni iznosi.

Međutim, ako se uzme u obzir razlika u poreznoj opterećenosti iznajmljivača i drugih kategorija poreznih obveznika te realni rast prihoda iznajmljivača do kojeg je došlo u proteklih 15 godina uslijed bolje popunjenosti i viših cijena, prostora za povećanje poreznog paušala zasigurno ima poprilično.

Uz povećanje poreza, Marić je najavio i promjenu modela obračuna poreza. Trenutno su paušali utvrđeni u fiksnom iznosu i jednaki su za sve gradove i opčine, a po novom će se zakonom definirati najniže i najviše granice za paušalno oporezivanje dok će se određivanje konkretnog iznosa prepustiti lokalnim jedinicama.

Na taj način gradovi i općine moći će upravljati visinom poreznog opterećenja u skladu s fiskalnim potrebama i ciljevima gospodarskog razvoja. Tako će, primjerice, gradovi na kontinentu, u kojima turizam još nije uzeo zamaha, dobiti mogućnost da niže opterete turističke poduzetnike.

Iznajmljivače će dogodine pogoditi i više boravišne pristojbe i to za 15 posto. Prema vladinoj uredbi boravišni paušal za domaćinstva koja pružaju usluge u 2019. u A razredu mjesta porast će na 345 kuna po krevetu i kamp jedinici, u B razredu na 293,25 kuna, u C razredu na 241,50 kuna, a u D i ostalim nerazvrstanim mjestima na 172,50 kuna.

Objavljeno u Vijesti

Raspon očekivanog povećanja broja stanovnika u kolovozu 2018., a temeljem dolazaka i noćenja turista u županijama u jadranskoj Hrvatskoj, kreće se od 40 posto u Splitsko-dalmatinskoj do 129 posto u Istarskoj županiji, a neka jadranska mjesta ljeti imaju i pet puta više stanovnika nego inače, stoji u istraživanju Hrvatske gospodarske komore (HGK).

HGK je u svojem istraživanju nazvanom "Procjena povećanja broja stanovnika u turističkoj sezoni" pokušao otkriti koliko naša jadranska mjesta i županije "brojčano" narastu tijekom špice sezone.

Napravili su izračun koji kao rezultat daje procjenu povećanja broja stanovnika u priobalnim županijama i jačim turističkim središtima. Pritom su uzeli u izračun povećanje populacije u pojedinoj županiji, gradu ili općini temeljem dolazaka i noćenja domaćih i stranih turista isključivo u komercijalne smještajne objekte što implicira da su realni pokazatelji porasta broja stanovnika veći od izračunatih.

Simulacija je tako pokazala da u kolovozu Dubrovačko -neretvanska županija ima 54 posto ljudi više. Vezano uz mjesta i gradove neka od njih će tijekom vršnih ljetnih mjeseci imati i pet puta više stanovnika nego inače. Primjerice, Dubrovnik će u kolovozu bilježi rast broja stanovnika od 61 posto.

U analizi HGK navodi se i da je 2017. bila još jedna rekordna godina u nizu po broju turističkih dolazaka (17,4 milijuna) te po broju turističkih noćenja u smještajnim objektima (86,2 milijuna), kao i da najveći udio u strukturi noćenja stranih turista posljednjih godina čine turisti iz istih zemalja: Njemačke, Slovenije, Austrije, Poljske, Češke, Italije, Ujedinjene Kraljevine, Nizozemske, Mađarske i Slovačke.

Najviše noćenja u komercijalnim smještajnim objektima tijekom godine ostvari se u srpnju i kolovozu, u srpnju oko 29 posto, a u kolovozu oko 33 posto. Pri tom je u 2017. godini zabilježeno čak 49,2 milijuna noćenja. Doduše udio naše županije Dubrovačko-neretvanske u ostvarivanju te brojke uvjerljivo je najmanji s 3,8 milijuna. Ponajviše zasluga, naravno, pripalo je Istarskoj s 15,2 milijuna ukupnih noćenja.

 

Objavljeno u Vijesti
Stranica 1 od 4