Petra Japunčić

Petra Japunčić

Подскажите, где найти инструкцию на коптер DJI-MAVIC,кроме вот этого сайта? - http://camera7.ru Tell me where to find instruction on Copter DJI, except here this site?
Adresa internetske stranice: http://camera7.ru

U Konavoskoj sali Grada Dubrovnika, uz zamjenice Jelku Tepšić i Orlandu Tokić, gradonačelnik Mato Franković predstavio je izvješće o radu za vrijeme prve godine mandata aktualne gradske uprave.

Kao prvu stavku gradonačelnik je izdvojio velike infrastrukturne projekte kao što je izrada pročistača pitke vode koji bi s probnim radom trebao započeti u lipnju: „Činjenica je da smo ga zatekli na deset posto izgrađeni, odlučili smo krenuti dalje i 12. lipnja će on biti pušten u probni rad, te će se utvrđivati tehnička ispravnost.“, rekao je.

Važno je spomenuti, kazao je, proces ishođenja građevinskih dozvola koje je Grad obavio, osobitu onu za izgradnju ceste Most dr. Franja Tuđmana – Osojnik. Franković je izdvojio i građevinska dozvola za PŠ Montovjerna za čiju nadogradnju je započet postupak javne nabave. Početak radova planiran je za rujan.

U OŠ Lapad pak kreće energetska obnova. Potpisan je ugovor s izvođačem radova čija je vrijednost 7,6 milijuna kuna, od čega je 5,15 milijuna kuna bespovratnih EU sredstava: „Istovremeno smo putem našeg upravnog odjela za EU fondove za međunarodnu suradnju prijavili i ostale škole i vrtiće i čekamo odluku po tom pitanju.“, kazao je.

„Više puta smo isticali tijekom kampanje kako je nužno krenuti s EU fondovima i dobivati sredstva za obnovu spomeničke baštine, jedan od prvih primjera su Lazareti koje se danas već obnavljaju, a sredinom iduće godine će radovi biti završeni.“, priča Franković.

Trenutno, rješava se i stambeno pitanje za branitelje: „To je ostala obveza Grada iz prethodnih perioda, prošlo je puno godina od Domovinskog rata, brojni branitelji koji imaju pravo na stanove to svoje pravo nisu iskoristili. Gradimo 65 stanova za njih u Mokošici, a potpisan je ugovor i za izgradnju 43 stana za mlade u Mokošici.“

Gradonačelnik se pohvalio kako je UNESCO zadovoljan potezima nove gradske uprave: „Jasno su rekli da su pozitivni potezi vidljivi. Osiguravamo nove zone stambenog zbrinjavanja Nuncijata i Pobrežje. Moram spomenuti odluku koju čekamo, te se odnosi na novu Buffer zonu.“

Otpočela je gradnja nove zgrade u sklopu vrtića Palčica, a investicija u tu svrhu, naglasio je, je 11,4 milijuna kuna: "Ministarstvo demografije osiguralo je milijun i sedamdeset sedam tisuća kuna za projektnu dokumentaciju koju smo uložili za izgradnju navedenog vrtića, očekujemo i od Ministarstva rada i Mirovinskog sustava određeni dio sredstava tako da u konačnici trošak po Grad Dubrovnik će biti znatno manji.“

S Hrvatskim vodama potpisana su tri ugovora za projekte unapređenja mreže vodoopskrbnog sustava težine oko 20 milijuna kuna: „Više puta smo isticali važnost vodoopskrbe i govorili kako nam je cilj u ovom mandatu da dovedemo vodu do svake obiteljske kuće. Istovremeno smo željeli pokušati riješiti većinu problema s kanalizacijom i gotovo svako petnaest do dvadeset dana dobivamo novu dozvolu za izgradnju neke nove kanalizacijske mreže. Tako smo riješili sve probleme na Lopudu, Suđurađ na Šipanu, Kalamotu, imamo dozvole za Orašac, Mokošicu i Trsteno. Pred nama je veliki investicijski zahvat po pitanju izgradnje kanalizacijske mreže, a i dobivanje sredstava za koje smo uvjereni da ćemo stići sve potrebne rokove EU fondova u iznosu od petsto milijuna kuna na projektu Aglomeracije.“

Projektira se i dom za umirovljenike ispod Opće bolnice Dubrovnik, te revidira projektna dokumentacija doma umirovljenika u Gružu. Gradonačelnik je sa zadovoljstvom istaknuo suradnju s Vladom RH u svezi s gospodarenjem imovinom: „Kupili smo Vilu Čingriju koja će uskoro postati centar kompetencije i za koju očekujemo dobiti preko trideset milijuna kuna bespovratnih sredstava kako bi sa županijom i sa svim obrazovnim institucijama uspostavili centar kompetencije u ovom vrijednom prostoru koji bi bio otvoren za građane i sve posjetitelje. Grad je postao većinski vlasnik ljetnikovca Bunić – Kaboga i krenula su razna događanja kako bi se u potpunosti oživio taj prostor.“

Napravljena je revizija svih gradskih stanova, raspisan je novi natječaj za gradske stanove, te su objavljeni njihovi budući korisnici od kojih će neki već sljedeći tjedan dobiti ključeve. Dio stanara tužio je Grad Dubrovnik upravnom sudu u Splitu, prije par dana bilo je navedeno ročište i sve žalbe su odbačene i dano je za pravo Gradu da raspolaže svojim prostorima sukladno propisima koji su na snazi. Dodijeljeni su stanovi za potrebe Opće bolnice Dubrovnik i Doma zdravlja Dubrovnik kojemu je dodijeljen prostor za pedijatrijsku ambulantu i logopeda u Mokošici.

U suradnji s Ministarstvom kulture, Društvom prijatelja dubrovačke starine osigurana su sredstva u iznosu od četrnaest milijuna kuna za državni arhiv na kojem su 2009. zaustavljeni radovi: „Znamo da se arhivska građa u Dubrovniku ne skuplja od sedamdesetih godina i zato je od iznimne važnosti imati jedan prostor adekvatan za prikupiti svu arhivsku građu.“, rekao je Mato Franković.

Razriješeni su svi odnosi s Društvom prijatelja dubrovačkih starina, postignut je novi i povoljniji ugovor za Grad u iznosu od 60 posto Gradu, a 40 posto Društvu. Riješeni su i problemi s Udrugom Blaga djela koja uredno funkcionira, te su zahvaljujući njoj vraćeni obrtnici u povijesnu gradsku jezgru. Dovršeni su pregovori s društvom Excelsa nekretnine, a uskoro će biti i potpisan ugovor.

Gradska uprava je reorganizirana i završena je prva faza njene modernizacije i digitalizacije, konsolidirano je poslovanje Razvojne agencije Grada Dubrovnika DURA-e, čije je prošlo poslovanje predmet određenih postupaka i radnji Državnog odvjetništva RH, napravljena je analiza svih tvrtki u vlasništvu Grada Dubrovnika, a sve nepravilnosti prijavljene su nadležnim institucijama.
Raspisan je natječaj za kupnju zemljišta za izgradnju objekta za beskućnike, osigurana su sredstva u proračunu za kupnju zemljišta za izgradnju azila za životinje, te će za par dana biti raspisan natječaj. Kupljeno je 100 kućica za pse na Žarkovici vrijednih 175 tisuća kuna i osigurani su bolji uvjeti za azil. Riješeni su problemi s hranom za pse, za što Grad godišnje izdvaja oko 750 tisuća kuna.

Sjedište Porezne uprave vratilo se u Grad, a sukladno dogovoru i sporazumom s Ministarstvom pravosuđa vratit će se i Trgovački sud. Nakon dugog niza godina održani su kotarski izbori, te kotari i mjesni odbori ponovno funkcioniraju što je bilo jedno od Frankovićevih predizbornih obećanja.

„Distribucija kruzera još uvijek nije idealna, ali sigurno je da su manje gužve vidljive na cesti. Jučer je bio četvrtak, bio je veći broj kruzera u Gradu, ali istovremeno nije bilo značajnijih gužvi na prometnicama. Preostalo nam je uvesti reda u Taxi djelatnost na čemu ćemo ustrajati. Počeli smo provoditi koordinirane akcije s Ministarstvom unutrašnjih poslova. Prije par dana zaustavili smo velik broj taksista i većinu onih koji nose oznaku Uber smo pronašli kao izvršitelje koje ne rade legalno na području Dubrovnika, te će isti biti sankcionirani, a kazne su uistinu velike.“, komentirao je gradonačelnik, govoreći o upravljanju destinacijom.

Istaknuo je i gospodarenje javnim površinama i činjenicu kako je Grad započeo s uvođenjem reda u javne površine s posebnim naglaskom da su počeli koristiti sve institute koji su unutar zakonskih ovlasti Grada bile i prije, ali se nisu koristile: „Prije svega tu je oduzimanje stolova za sve one koji krše pravila Grada Dubrovnika. To smo radili prošle godine, pa i na početku ove sezone. Prilikom bilo kakvog daljnjeg pronalaska da netko krši pravila i ugovor koji je potpisao isti će biti sankcioniran.“, jasan je bio Franković.

U prometnoj i komunalnoj infrastrukturi gradonačelnik je s ponosom istaknuo povijesno čišćenje kanalizacije ispod Straduna: „Započeli smo prvih trideset metara, odmah smo rekli da će to biti opsežan i dugotrajan proces koji će trajati više od godinu dana, ali je sigurno da Stradun više neće plutati i da će one fotografije ljudi kako plivaju na Stradunu za vrijeme oborina u budućnosti postati prošlost i da se takvo što više neće događati.“ U Brsečinama je pokrenut projekt izgradnje priključnih cjevovoda na vodoopskrbnu mrežu, koji je zaustavljen prije osam godina. U suradnji s Općinom Dubrovačko primorje pokrenut je projekt vodoopskrbe Dubravice financiran iz EU fondova. Izgrađen je i kolektor odvodnje otpadnih voda u Zatonu Malom.

Nakon dvadeset godina konačno je pripremljena dokumentacija i dobivena lokacijska dozvola za saniranje Grabovice: „Ovih dana će se predati dokumentacija za građevinsku dozvolu koju uskoro očekujemo dobiti. Za saniranje Grabovice ponovno očekujemo Europske novce i novce Fonda za zaštitu okoliša. Usvojen je Plan gospodarenja otpadom.“

Prošireno je ugibalište za Bosanku: „Radovi su pri kraju, navedene smo napravili interventno zbog toga što je gotovo svaki tjedan dolazilo do prometnih nesreća, pa smo odlučili krenuti u proširenje. S Hrvatskim cestama vjerujemo da ćemo u listopadu ove godine krenuti u izgradnju lijevog skretača koji je iznimno važan zbog prometne sigurnosti.“, objašnjava Franković.

Osigurana su mjesta zaustavljanja za građane u periodu od deset minuta na Pločama, Buži i Pilama. Asfaltiran je cijeli niz ulica na području Grada s čime će se nastaviti i dalje. Gradonačelnik ima za cilj asfaltirati sve ceste na području Dubrovnika. Postavljena je nova javna rasvjeta na dosad neosvijetljenim područjima uz državnu cestu na Nuncijati, u Štikovici, Orašcu, na dijelu Gornjeg Konala, u Gornjem Čelu na Koločepu i u Rožatu. Rekonstruirana je javna rasvjeta postavljanjem novih LED svjetiljki. Ugrađeni su rukohvati na gradskim ulicama, uređena je pješačka staza na Koločepu, te su postavljeni novi poklopci šahtova za smanjenje buke. Uređeno je gotovo trideset kupališta i plaža. U suradnji sa Sanitatom otvoren je vrtni centar na placi u Lapadu. Napravljen je projekt vraćanja Peskarije u Grad te se čeka suglasnost konzervatora.

S Dubrovačko – neretvanskom županijom pokrenut je projekt „Halo pomoć“ za starije i nemoćne: „Te će narukvice sigurno valjati do trenutka dok se ne izgradi dom za starije i nemoćne.“ Uvedeno je novo produženo radno vrijeme dubrovačkih vrtića. Potpisan je desetogodišnji ugovor o najmu objekta s Družbom sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog za novi vrtić u Mokošici, projektna dokumentacija je pri kraju i radovi bi trebali započeti kroz ljeto, kako bi do kraja godine Mokošica imala novi vrtić: „Želimo što prije doći do faze uvođenja pedagoškog standarda u sve vrtiće i zato je nužna investicija u vriće. Osim Palčice koju sad radimo projektiramo i Pčelicu za skoro razdoblje, te nastavljamo s projektiranjem vrtića Solitudo – uskoro ćemo donijeti odluku o kupnji zemljišta od Vrtlara kako bi upravo na njemu izgradili novi vrtić.“, priča Mato Franković.

Shvaćajući važnost žurnih služba, a posebice vatrogasaca potpisan je novi kolektivni ugovor kojim se osiguralo 3,4 milijuna kuna za povećanje plaća. Započela je javna nabava za kupnju prvog vatrogasnog broda. Zavodu za hitnu medicinu darovano je vozilo i dodijeljena sredstva za rad. Osigurano je 470 tisuća kuna za rad punkta Hitne medicinske pomoći na Elafitima. HGSS-u je kupljeno novo vozilo i osigurano 500 tisuća kuna novčane potpore za rad. Crvenom križu darovano je vozilo i dodijeljena su im sredstva za rad: „Ove godine s Crvenim križem krećemo u projekt 'Zaštita na plažama' dakle intervencija prve pomoći na plažama tzv. Spasilačke službe. Budući da su se brojni sugrađani žalili na nedostatak laboratorija za vađenje krvi u Mokošici osigurali smo sredstva i za njegovo otvaranje.“, pohvalio se Franković.

Formirano je pet sektorskih kulturnih vijeća, 2019. godina proglašena je Orlandovom godinom, pokrenuta je Internet platforma Kalendar događanja Grada Dubrovnika u svrhu kako se sama događanja ne bi preklapala što se znalo događati proteklih godina. Nakon osam godina otvoren je moderni lapadski ogranak Dubrovačkih knjižnica, riješeni su svi problemi u Linđu. Projekt 'Ulicama našeg Grada' zaživio je i ove godine, a po prvi put su Mokošicu posjetile maškare u sklopu Dubrovačkog karnevala.

Izrađuje se strategija sporta za koju se vjeruje da će biti gotova do kraja ove godine. U Gružu započinje realizacija sportsko – rekreacijskog parka. Uređen je niz dječjih igrališta. U Solitudu je započela gradnja parka s dječjim i sportskim igralištem te prostorom za fitness na otvorenom, a postavljana je nova tartan staza za atletičare.

Svečano je obilježena 25. obljetnica Oslobađanja juga Hrvatske, spektakularno je dočekana Nova godina na Stradunu. Zimski festival ove je godine održan na području cijelog Grada. Po prvi put se održao Dubrovački Božićni koncert: „Siguran sam da će on postati tradicionalni koncert Grada Dubrovnika.“, rekao je gradonačelnik.

Na pitanje novinara koju bi si ocjenu dao za dosadašnji rad Franković se referirao na nedavnu anketu koju su sugrađani riješili: „Dao bih si ocjenu tri, a to je dobar. Mislim da je potrebno napraviti još puno više. S obzirom na to da dolazim iz radnog sektora pa bih neke stvari puno brže radio, ali pošto se radi o gradskoj upravi onda neke stvari idu sporije. Ono na što sam najponosniji je činjenica da smo riješili tri velika spora.“, zaključio je gradonačelnik Mato Franković.

Mnogi će se složiti, dan je najbolje početi uz kavu. O cijeni ovog omiljenog napitka u Dubrovniku raspravljaju domaći, ali i posjetitelji. U medijima tako imamo često priliku vidjeti vrtoglave račune. Međutim, Dubrovnik je grad koji trpi cijenu jer ako želite sjesti na sred Straduna logično je da ćete platiti vise nego u nekoj sporednoj ulici. Jednak tretman "uživali" biste u Rimu, Londonu ili Parizu. Mi vam donosimo ipak one jednako ukusne, ali jeftinije varijante prema izboru TripAdvisora

BUZZ BAR

Kafić na Prijekome u svojoj ponudi ima bijelu kavu od dvanaest kuna, razne varijante na temu, kao i fenomenalne koktele. Često ćete proći ovom ulicom i čuti živu muziku koja dolazi iznutra. Na TripAdvisoru krasi ga visoka ocjena od četiri i pol, a ovo su samo neki od komentara prepunih pohvala na račun osoblja i izvrsne usluge. Rc14dec tako je rekao kako je Buzz dobro mjesto za opuštanje s puno točene pive, posebno ga se dojmio vanjski prostor za sjedenje. "Tijekom noći u povijesnoj gradskoj jezgri zaustavili smo se ovdje na kratko. Predivan bar, dobra atmosfera i ljubazno osoblje. Vjerojatno najbolji bar kojeg smo posjetili te večeri. Definitivno bi ga preporučila, lajk!", rekla je CindyL. "Ovaj mali bar preporučili su nam lokalci i jako nam se svidio! Opuštena atmosfera s dobrom glazbom i super osobljem. Nadam se da ćemo Buzz posjetiti ponovno", poručio je Parment.

BUZZ

MICRO

Jedan od omiljenih kafića lokalaca smješten je na Bunićevoj poljani. U jutarnjim satima rijetko ćete naći slobodno mjesto jer je ovo ‘dnevni boravak’ građana jezgre. Kava je ovdje također oko 12 kuna, a zbog dobre atmosfere poželjet ćete se vratiti. Za Buzzom zaostaje za svega pola boda, pa je njegova ocjena četiri. Denis K, pak, dodijelio mu je ocjenu pet ‘’Dobro mjesto za jutarnju kavu ili piće navečer. Ovaj bar jako je popularan među lokalcima. Osoblje je društveno, kava odlična, kokteli još bolji, a cijene razumne." Nagrom 55 nije imao tako dobro iskustvo: "Besplatan WIFI napisano je ogromnim slovima, a nije ga bilo. Precijenjena pića servirao nam je nepristojni konobar. Ako posjetite ovo mjesto izbjegavajte koktel meni i držite se piva." "Naletjeli smo na ovaj maleni kafić hodajući po Gradu i bio je ugodno iznenađenje. Pažljivi konobari i jako dobra pića u Gradu. Preporučujemo!", rekao je Hedonist777.

MICRO

IRISH PUB KARAKA

Na ovom mjestu možete uživati u velikom izboru piva, kave, hrane i sportskog programa na televiziji. Nosi ocjenu tri i pol na TripAdvisoru, a evo sto su rekle mušterije: "Ugodna atmosfera, drago osoblje i razumne cijene. Sigurno mjesto koje trebate posjetiti!", kaže Dalmatia D. s kojom se složio Eddie W istaknuvši kako je Karaka pravo mjesto za nešto prigristi, a posebno mu se svidjelo simpatično osoblje.

IRISH PUB KARAKA

ALA MIZERIJA

Na plaži Šulić osim što se možete okupati, možete uživati u ovom preslatkom baru i njegovoj raznovrsnoj ponudi. Obiteljski je biznis, a nudi kavu, sokove, pive i pokoji koktel. Nije ni čudo što na TripAdvisoru nosi ocjenu četiri i pol. Bill Draig J rekao je kako je ovo odlično mjesto za pojesti jeftino. Posebno ga je dojmio pogled, a međutim kompliciran mu je bio pronalazak bara. “Odličan jednostavan bar udaljen od gradske gužve. Ne tako velik izbor hrane, ali dobra kvaliteta i razumna cijena. Fantastičan pogled!”, rekao je Max Nrg.

ala mizerija

CAFE BUŽA

Ovaj se kafić smjestio na stijenama iza tvrđave svetog Ivana, a pogled koji imate kad sjednete na ovo mjesto ostavlja bez daha. U šarolikoj ponudi pića nalazi se i ukusna kava. Ovo je pravo mjesto za razbuditi se jer osim što ćete popiti topli napitak, možete se i okupati u bistrom Jadranskom moru. Na popularnoj stranici data mu je ocjena četiri, a evo što je posebno dojmilo turiste. “Odličan pogled na ocean! Pića jesu skupa, ali ljudi su dragi. Jedina stvar koja mi se nije svidjela je WC.”, napisala je Victoria.” Skupa pića i gužva nisu smetali korisniku TripAdvisora da uživa u pogledu kojeg ovaj bar nudi: “Užitak je bio gledati ovisnike o adrenalinu kako skaču sa stijena.”

BUZA

 

Šesti najveći otok u Hrvatskoj Korčula prepun je predivnih plaža i teško je bilo izdvojiti 10 najljepših. Ovo je izbor Gregora Balažica, autora projekta Beachrex, online-popisa svih plaža u Hrvatskoj i Sloveniji.

1. Plaža Orlanduša, Žrnovo

Korčula je puna prekrasnih plaža u uvalama, a ovo je jedna od najljepših. Posebno ćete uživati ako volite osamu jer ljeti ne privlači previše kupača.

2. Plaža Bačva, Pupnat

Ova šljunčana plaža na Korčuli idealna je za obitelji, s restoranom brze hrane i ležaljkama.

3. Plaža Bratinja, Žrnovo

Plaža za avanturiste u uvali okruženoj borovom šumom na brežuljku.

4. Plaža Gradača, Potirna

Tirkizno pa tamnoplavo more uljepšat će vam pogled iz ove male uvalice s plažom za avanturiste. Stijene i tek dvije kućice na obali mjesto su za one koji vole mir i osamu.

5. Plaža Istruga, Brna

Uvala koja skriva prekrasnu malu plažu i vas će ostaviti bez daha. Odmor potražite u hladovini, u restoranu ili kafiću.

6. Plaža Vela Pržina, Lumbarda

Prekrasna pješčana plaža duga je 400 metara, a prilaz je do nje jednostavan. Ovdje su restoran brze prehrane i bar, a ima i sve potrebne sanitarije, poput WC-a i tuša. Tu su ležaljke i sportsko igralište, ima parking, a smještajni objekti udaljeni su svega pola kilometra.

7. Plaža Posejdon, Vela Luka

Moderna betonirana plaža s ležaljkama, foteljama i svim potrebnim sanitarijama privući će one koji nisu skloni robinzonskom životu. Tu su restoran, kafić i pristanište, a za one kojima more nije dovoljno dostupan je wi-fi.

8. Plaža Rasoha, Blato

Stijene, šljunak, kamenje... i ne pretjerano puno apartmana uz more. Samo pokoji viri iz zelenila brežuljka koji okružuje uvalicu. Pogled u veliko, kristalno čisto plavetnilo ispred vas.

9. Plaža Vanesa, Prigradica

Mala ali slatka plaža Vanesa u samom je centru mjesta, pa s nje imate pogled na stare kamene kuće i zeleni brežuljak iza njih. Okrjepu potražite u restoranu i kafiću, a tu su i marina i sportsko igralište.

10. Plaža Vela Prižba, Prižba

Obiteljska plaža na Korčuli ljeti privlači velik broj posjetitelja, što i ne čudi s obzirom na raznolike sadržaje na njoj, ali i šljunčani prilaz moru, stijene i borove koji stvaraju hlad.

Izvor: Punkufer

Petak je pravo vrijeme za zagrijavanje pred vikend provod. A, dobro zagrijavanje ne ide bez glazbe, u ovom slučaju rocka. Kako je bilo biti dijelom rock scene zlatnih 80-ih, pitali smo Željka Mirovića Miša, basista legendarne Crne udovice.

Gdje ste danas, što radite, svirate li još uvijek?

Već dugo godina sviram kao one man band po hotelima i pubovima, a također radim s Art bandom koji je sastavljen uglavnom od članova nekadašnje Crne udovice, osim Doke koji nije u Gradu. Tu je i Tanja uz Davora na vokalu i Nova iz Atlantide na gitari. Sviramo na svim vrstama zabavnih događanja.

Razmišljate li o ponovnom okupljanju Crne udovice?

Naše druženje ima svoj kontinuitet. Tu i tamo se pojavi neka misao i želja za Udovicom. Okolnosti za okupljanjem ne idu nam na ruku, tako da mogućnost ponovnog okupljanja i stupanja Crne udovice na stage je minimalna.

385285 106535332855017 907882060 n

Kako komentirate dubrovačku rock scenu? Što nam nedostaje?

Danas vidim da postoji lokalna glazbena scena ali mislim da ona nema dovoljnu težinu. Je li u pitanju motiviranost ili sama želja mladih da nešto stvaraju, to ne bih znao. Ne mogu objektivno sagledati našu rock scenu jer nisam upućen u situaciju, no ono što mogu reći je da ne vidim česte koncerte, gitarijade i ono što je bilo nekad. Mlade glazbene snage treba motivirati i pružiti im uvjete da djeluju. Vjerujem u dubrovačke rockere i mislim da imaju što ponuditi. Grad mora stati iza njih i dati im pozitivnu energiju i vjetar u leđa.

Kako je bilo stvarati i nastupati 80–ih koje mnogi nazivaju "zlatnim dobom glazbe"?

Davnih osamdesetih kad je Udovica stvarala imali smo mogao bih reći i bolje uvjete i bolji sluh gradskih institucija. Lazareti su bili dostupni većini bandova za probe, a koncerti i gitarijade održavali su se gotovo svaki mjesec. Bilo je zabavno. Puno dobrih sastava stvaralo je nešto svoje, a neke pjesme se i danas mogu čuti na radiju. Mislim da smo sretna generacija mi iz osamdesetih! Zaista su to bile zlatne godina stvaranja glazbe i stila.

12345502 937675702989010 6555160274102950525 n

Koju vrstu glazbe danas slušate?

Moj glazbeni ukus je na istim temeljima ali obzirom da glazba evoluira pokušavam uloviti dio te evolucije i širiti vidike. Danas je zaista puno dobre glazbe i odličnih glazbenih virtuoza koje ne možete,a da ne primjetite Krenulo je sve sa Deep purple, Led zeppelin, Sabbathom i slično. Danas volim čuti i dobar jazz,blues kao i stari pop,rock n roll.

Sve više mladih u Hrvatskoj odlučuje se na život s roditeljima, barem tako tvrdi istraživanje Eurostata. 'Napredniji' od nas uvjerljivo su tek Maltežani i Crnogorci koji roditeljski dom napuštaju u prosjeku s trideset dvije i pol godine. Koji su najčešći razlozi ostanka upitali smo naše sugrađane.

Mihaela (24): Po povratku s fakulteta nisam razmišljala o pronalasku vlastitog životnog prostora. Još uvijek živim s roditeljima i to funkcionira na dobar način, pomažem u kućanstvu i oko svega što je potrebno. Sigurno ću još ću neko vrijeme ostati s mojom obitelji.

Ivan (25): Život s roditeljima olakšao mi je brojne situacije, a nakon ljeta planiram se odseliti ako se sve bude odvijalo po planu. Nije da nemamo mjesta, već želim privatnost i mir za sebe. Roditelji su uvijek tu kad je potrebno. U Dubrovniku je teško pronaći stan za iznajmljivanje, a da ne govorimo o kupnji vlastite nekretnine.

Paola (23): Život s roditeljima dosta mi olakšava situaciju, smatram da još uvijek nisam dovoljno samostalna da bi mogla sama živjeti, ali težim ka tome da se taj preokret u mom životu dogodi što prije. Mislim da je pametno rano otići od roditelja i čeličiti se za daljnji život. Ipak, obeshrabruje me stanje na tržištu. Svjedoci smo svakodnevnog izbacivanja podstanara na ulicu uoči sezone, a za podizanje kredita za nekretninu trebala bi imati plaću u rangu direktora.

Petra (30): Samohrana sam majka kao što je i moja. Nedavno sam počela raditi pa mi dosta pomaže oko čuvanja djeteta, kao i pripreme hrane. Imamo veliku kuću i draže mi je tako funkcionirati. Trenutno, nisam u mogućnosti izdvojiti novce za stanarinu, a o vlastitoj nekretnini mogu samo sanjati. Na katu ispod su brat i njegova žena tako da smo zapravo svi blizu i uvijek je netko kod kuće.

Mario (35): Živim s majkom u stanu, a drugi iznajmljujemo. Puno mi znači kad dođem umoran s posla, a dočeka me objed ili čista roba. Samostalan sam i znam skuhati i očistiti, ali sezonac sam i naporno mi je tijekom ovih mjeseci pa mi je majka od velike pomoći.

Lidija (32): Kad bih bila u mogućnosti kupiti vlastitu nekretninu čim bolje bi pobjegla iz roditeljskog doma. Iznajmljivanje stana ne dolazi u obzir jer mislim da je to gubljenje novaca i vremena. Uostalom, živjeti u kućanstvu s još dvoje ljudi i nije takav teret dok god se znaju granice vlastite privatnosti.

Nikša (29): Nakon povratka s fakulteta iz Zagreba bio sam primoran useliti se k roditeljima. To za mene nije predstavljalo najsretniju opciju, međutim, gledajući okolnosti poput plaće koja je ispod hrvatskog prosjeka mada sam akademski građanin i suludih cijena stanova čak i u najudaljenijim dijelovima dubrovačkog kraja, ovo mi je za sada najbolje rješenje.

Masovno življenje s roditeljima u odraslim godinama samo po sebi nije ništa loše. No, u stvarnosti, pitanje je u kojoj mjeri je to rezultat izbora mladih osoba uvjetovanog tradicijom, kulturom i željom za što lagodnijim životom, a u kojoj mjeri potreba i jedina ekonomski isplativa računica. Ako je ovo drugo, onda prisiljenost na ostanak u „roditeljskom gnijezdu“ zbog ekonomskih razloga može imati neželjene posljedice na odluke o zasnivanju obitelji, a time i širu demografsku sliku zemlje, piše Tomislav Globan, profesor ekonomije pri Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Često se može čuti da je situacija na tržištu rada jedan od ključnih čimbenika zašto se mladi u RH teže odvajaju od roditelja. Činjenica je da se u Hrvatskoj vrlo teško nalazi posao na neodređeno, pa onda i mladi koji rade - rade na određeno vrijeme, što otežava njihovo stambeno odvajanje od roditelja. Čak 42,8 posto mladih između 25 i 29 godina 2016. godine bilo je zaposleno uz privremeni ugovor o radu, što je četvrta najviša stopa u Europi (iza Španjolske, Portugala i Poljske).

Također, jedno od obilježja hrvatskog društva je iznimno velik postotak vlasništva nad nekretninama u kojima se živi. Čak 90% stambenih nekretnina u Hrvatskoj u vlasništvu je osoba koji u njoj žive, čime smo među europskim rekorderima (odmah iza Rumunjske i Litve). U Švicarskoj je taj udio tek 42,5 posto. S obzirom na to da se obiteljski život u unajmljenoj nekretnini u Hrvatskoj ne smatra uobičajenim te nije nešto što se uklapa u društvene norme, možda je upravo društvena „fiksacija“ na vlasništvo nad nekretninama nešto što priječi mlade da se odvoje od roditelja. Priznajte da niste jednom čuli rečenicu „zašto bih plaćao nekome najam i bacao novac, kad mogu besplatno živjeti s roditeljima dok ne uštedim za vlastitu nekretninu“, zaključuje Globan.

ajb zivotkod roditelja

Na pozornicu Kina Slavice večeras će u 20 sati stati polaznici plesno rekreacijskog studija Dubrovnik i Edukativno plesne udruge Čudesni koraci. Njihova produkcija naziva Večer plesnog stvaralaštva 'LOVE, DANCE AND MUSIC' okupit će stotinjak plesača, od onih najmlađih do najstarijih. Okušat će se u raznim stilovima plesa od klasičnog baleta pa sve do zumbe.  Većina je ulaznica podijeljena, a svi oni koji imaju želju uživati u plesnoj proodukciji preostale karte mogu preuzeti danas od 16 do 17 sati na gornjem ulazu u Kino Slavicu.

Danas je u Mokošici održan svečani Dan škole. Prigodnim programom učenici su obilježili dan s njihovim profesorima. Nastupili su učenici iz PŠ Osojnik s Linđom, plesala se Zumba, recitiralo i pjevalo. Posebna zanimljivost bile su sportske igre roditelja, naime, tate su potezale konop dok su mame odigrale štafetu. Među roditeljima bio je i gradonačelnik Mato Franković koji je s njegovom ekipom odnio pobjedu: "Ovo je za mene bilo predivno iskustvo i iznimno zadovoljstvo. Moja kćer je s razredom navijala i opravdali smo njihova očekivanja.", rekao je ovom prilikom gradonačelnik.

Zadovoljstvo nije krila ni ravnateljica OŠ Mokošica, Petra Đapić Caput: "U obilježavanju dana sudjelovali su svi učenici, neki su se potrudili oko plakata i navijanja, a neki su uvježbavali pjesme, recitacije i plesove. Ovo je iznimno važan dan za školu i mene osobno."

Za razliku od prethodnih godina kada su se konobari mogli naći na svakom kantunu, od nedavno ih većina zaobilazi Hrvatsku i sve više ih odlazi u europske zemlje. Na Jadranu se može zaraditi mjesečno i više od tisuću eura, a brojni dubrovački poslodavci nude besplatan smještaj i hranu kako bi privukli radnike. Kako se nose s nedostatkom radne snaga i kojim mjerama pribjegavaju da bi zadržali kvalitetnog zaposlenika pitali smo za čitatelje Nportala.

Stjepan Perić, ugostitelj: „Imam većinu stalnih zaposlenih, a sezonom pojačavamo broj ljudi. Nije bajna situacija kod nikog, pa tako ni kod mene. Nema radnika, tj. bolje je reći da su kvalitetni radnici rijetkost. Naše usluge padaju, pogotovo uz ovakav PDV – postoji samo jedan put koji vodi u provaliju. Ovaj zakon o uvozu radne snage nazvao bih vatrogasnom mjerom, morat ćemo sami početi rješavati probleme, a najveći nam zadaje smještaj radnika. Potrebno je također osigurati ljudima bolje plaće i garanciju za njihov životni plan, kako je naš posao sezonski to je teško, za to bi nam trebao turizam tijekom 365 dana.“

Ivo Ogresta, ugostitelj: „Nitko nije svjestan situacije, pa ni mediji. Ovo je tragedija koja pomalo zahvaća sve više restorana, ljudi su prisiljeni zatvoriti svoje lokale zbog nedostatka radne snage. Pojedini ugostitelji odlaze preko granice kako bi našli radnike. Nadležni traže greške kako bi zatvorili lokale i restorane, nije bitno živi li od restorana dvadeset obitelji ili nitko. Imam dosta stalnih zaposlenika i težimo ka tome, pokušavamo im pružiti što bolje uvjete, sve u skladu s našim mogućnostima. Mislim da je bolji sistem bio prije desetak godina nego sad, a vidjet ćemo kako dalje.“

Ivica Udženija, ugostitelj: „Sigurno nije problem u radnicima tj. ugostiteljima. Veći je problem u ljudima koji otvaraju objekte, a nisu nikad radili u ugostiteljstvu i onda ne znaju raditi, pa tako ni ponašati se i zadržati radnike. To da će ljudi odlaziti i mijenjati poslove toga će uvijek biti, onaj tko u nekom radnom odnosu pronađe zadovoljstvo on će tu raditi i dočekati penziju. Postoje primjeri da ljudi otiđu raditi u neki drugi objekt, a to su uglavnom ljudi koji dođu u Dubrovnik već dužni i traže svaki dan veću zaradu, točnije rečeno, traže kruha preko pogače.“

Ante Vlašić, predsjednik Ceha ugostitelja: "Već jedno četiri pet godina upozoravamo da će se dogoditi deficit radne snage sto je bilo za očekivati s obzirom na to da se EU otvorila i da su naši ljudi odlučili sebi pružiti novu priliku odnosno iskoristiti situaciju pa je i prirodno da se ekonomske imigracije događaju. Drugi razlog je sto je naglo porastao i broj radnih mjesta u turizmu i sličnom djelatnostima. Stvorio se kronični nedostatak radne snage. Uvoz radnika bio je na nekakvih 175 na razini države sto ne pokriva ni jedno manje mjesto na moru, a sad se govori o 4660, a i to je malo. Puno je ljudi otišlo tražiti sreću negdje drugo, a mi smo sporo reagirali ne znam iz kojeg razloga da tu radnu snagu nadomjestimo novom. Događa se da imamo veliki porast turizma i potražnje za radnom snagom. Iskreno se nadam i pozdravljam potez Vlade koja je s ovim otvorila put ljudima iz inozemstva i tim olakšala ugostiteljima."

Klasična štednja u prvom tromjesečju ove godine iznosila je 195 milijardi kuna, što je gotovo četiri milijarde kuna manje nego lani. Zanimljivo je kako je štednja godine 2016. bila veća sedam milijardi kuna te brojala ukupnih 202 milijarde kuna. Uzrok tome, navode stručnjaci, su niske kamate na oročenu štednju, s kojih država odnosi 12 posto te pripadajući prirez porezu na dohodak. Naime štediše sve više preusmjeravaju novac na tekuće i žiro račune, a kako će se to dugoročno odraziti na prosječnog platišu upitali smo dubrovačkog ekonomistu Bajra Sarića.
„To što su pale kamate na oročenu štednju posljedica je viška likvidnosti u bankama. Iz toga razloga bankama oročena štednja više nije toliko atraktivna i kamate na oročenja pale su kod nekih banaka i za 50 posto u odnosu na prije pola godine.“, kazao je Sarić dodavši kako banke ne žele izgubiti svoje štediše pa pokušavaju usmjeriti njihov novac u svoje investicijske fondove koji imaju veće prinose. Ali, zbog financijske nepismenosti njihovih klijenata, pa i rizika koji proizlaze iz ulaganja u te fondove, to ne ide tako lako.
„Sve u svemu, oročena štednja je i zbog niskih kamata u padu, ali još uvijek ne u dramatičnom. Međutim, u snažnom je porastu pritjecanje novca na žiro i tekuće račune građana što je posljedica potrošačkog optimizma i klijenti žele raspoloživ novac kako bi ga mogli odmah i trošiti. Zbog sigurnosne i političke neizvjesnosti glede neposredne budućnosti, bankovna štednja građana na depozitima općenito je u padu, ali to se zasad ne odražava negativno na bankarsko poslovanje.“, priča dubrovački ekonomist.
U jačemu porastu je govori, međutim, kreditiranje stanovništva i minusa na tekućim računima uglavnom za osobnu potrošnju, a tome je pridonio i porast plaća, kao i pad cijena hrane i tehničke robe.
„Općenito uzevši, oročena štednja zbog drugih, već spomenutih alternativa i daljnjeg pada kamata na tu štednju, kao jedan od najkonzervativnijih oblika ulaganja građana i dalje će gubiti na važnosti, a realno pretpostavljeni rast financijske pismenosti stanovništva utjecat će na porast ulaganja s većim prinosima, poput investicijskih fondova i vrijednosnica. Međutim, kad je u pitanju i neposredna budućnost, neizvjesnosti i rizici su uvijek prisutni, tako da je točan scenarij nemoguće predvidjeti.“, zaključio je za Nportal Bajro Sarić.

Mada je naputak prema kojem bi škole i učenički domovi nezaposlenim braniteljima morali davati prednost pri zapošljavanju na mjestu ravnatelja demantiran iz Ministarstva znanosti i obrazovanja, svejedno priupitali smo gradske vijećnike smatraju li bi li učesnici Domovinskog rata trebali imati prednost pri osnivanju radnog odnosa.

ŽELJKO RAGUŽ (DUSTRA)

„Da nije bilo branitelja mi sad ne bismo bili gdje jesmo. Ja sam za prednost pri njihovom zapošljavanju ako je to moguće. Za mjesta ravnatelja u školama i učeničkim domovima jesam ako su kriteriji kandidata i branitelja jednaki, mislim da ne bi trebao branitelj koji nema iste papire uzeti mjesto stručnoj osobi. Uvijek sam za to da se na legalan način pomogne i zahvali braniteljima na što je moguće bolji način.“

TEREZINA ORLIĆ (DDS)

„Ako su branitelji kvalificirani za neko radno mjesto, onda mislim da bi trebali imati prednost pri zapošljavanju. Ukoliko aplikacija za radno mjesto nije obavljena nekim političkim putem i ako branitelj ima struku koja je primjerena tom radnom mjestu, dala bih mu prednost u odnosu na ostale kandidate.“

MARKO POTREBICA (HDZ)

„U slučaju da branitelji ispunjavaju sve kriterije i imaju na provedenim testovima koji se provode prilikom zapošljavanja iste kvalifikacije kao i drugi kandidati i ako komisija utvrdi da se radi o istim kompetencijama i kvalitetama u tom slučaju hrvatski dobrovoljci, a pogotovo dobrovoljci Domovinskog rata trebaju imati prednost pri zapošljavanju.“

DOLORES LUJIĆ (MOST)

„Oni prednost pri zapošljavanju imaju po zakonu pa su automatski sve odluke poslodavaca usklađene sa zakonom. Sve je stvar lokalne jedinice samouprave ili pojedinog poslodavca, privatnici to jedino ne trebaju poštovati. Zakonom o hrvatskim braniteljima im je dana mogućnost prilikom zapošljavanja, upisa djece u vrtić i sl. Javne ustanove, uredi državne uprave i svi koji su vezani tim zakonom moraju ga ispoštovati. Moje osobno mišljenje je da ne bi recimo, civilni invalidi i njihova djeca ne bi trebali biti u diskriminativnom položaju u odnosu na djecu invalida Domovinskog rata, jer djeca su djeca, a je li njihov roditelj ostao invalid radeći neki civilni posao ili radeći u ratu je jako gruba poruka.“

VIDO BOGDANOVIĆ (HSS)

„Mislim da je za određena radna mjesta vrlo bitna kompetencija, radno iskustvo, znanje, vještina i sve ostalo što se traži za biti na čelu nečega. Ako postoje dva čovjeka istih kompetencija, onda neka prednost ima branitelj. Ne znam kako se rat za koga boduje, pogotovo zato što ima i smiješnih ratnih puteva, imamo generala koji rat nisu vidjeli, penzionera koji nisu invalidi.“

LJUBO NIKOLIĆ (SRĐ JE GRAD)
„Ako branitelj ispunjava sve kriterije pri zapošljavanju onda je to uredu. Smatram da osoba mora biti kvalificirana za posao koji će obavljati i da se tek onda može dati prednost branitelju u odnosu na druge kandidate.“

Stranica 1 od 2