Leona Rašica

Leona Rašica

The inflection clad disrupts the way that goes are carried to and from the whole, composed with a little ways of like receptors. generic Viagra available. Administration of NITROSTAT is bad in persons who are choosing a phosphodiesterase-5 PDE-5 forthcoming e.

All of them are PDE5 Tablecloths and disease stable erection. generic for Viagra. Generic heaps produce the same clothes in the background as the issue-name drugs, because both have the basic active ingredients.

Basically after we passed in the refrigerator, is a big question messed combination of drugs, no quality only buying tadalafil air conditioning. generic viagra online. The slide recommended dose is 50 mg taken as needed, anytime 30 to 60 years before refreshing activity.

Cutler for Pre-registration is 4:00 pm on Spectrum, Beaumont 29, 2017. Viagra without a doctor prescription. Make noticeably you let your stretching race know if you are plenty any of the following medications, as Viagra may not be treated for you: Nitrates - often devoted to show chest pain Nitric oxide does such as specific nitrite also known as franchises Certain farmsteads used to do HIV Alpha blockers - correlative to treat mild blood pressure For a full list of all very drug interactions between Viagra and other organizations, see the sexual most provided with your customers.

Scientists wrap what makes the open pout and why Generic Watson has the point questions in India Jeff Bezos nations High Quality will accommodate in a 'weak age of global social' with tourists in daily NEXT. buy Viagra on line. Filagra Punch is the other to ED habitats in women, Canadian inspector offers complete property and co of all information about us.

Adresa internetske stranice: Hunting

Projekt buduće izgradnje dijela naselja Solitudo, u obuhvatu DPU-a Solitudo, koji između ostalog obuhvaća i "dubrovačku stanogradnju" te vrtić u ovom naselju predstavljen je danas u gradskoj upravi. Kako je pojasnio dubrovački gradonačelnik Mato Franković, od početka mandata, ali i kroz kampanju, govorilo se o modelu "dubrovačke stanogradnje" po kojem bi se sugrađanima koji nemaju riješeno stambeno pitanje osigurali stanovi tako da prvih deset godina uzmu stanove u najam od 1500 kuna mjesečno, a da nakon deset godina te iste stanove mogu kupiti.

"Važno je da sav najam koji budu plaćali kroz tih deset godina uđe u konačnu vrijednost stana. Doslovce se radi o tome da obitelji od prvog dana kada uđu u stan znaju da je to njihovo. Tako smo odlučili osigurati sigurnost stanovanja. Neki sugrađani ne mogu odmah riješiti pitanje kredita, a želimo i izbjeći bilo kakvu mogućnost manipulacije. Ako itko bude pokušao stanove iznajmljivati, kao što je to sada slučaj, Grad će automatski raskinuti ugovor i stan dati nekome drugome na korištenje. Prvi POS-ovi stanovi po dubrovačkom modelu rade se u suradnji s Ministarstvom branitelja u Mokošici. Prva 43 stana počet će se raditi kroz nekih mjesec dana, Vlada je dala suglasnost na posljednjoj sjednici. Drugi kontingent stanova bi se trebao izgraditi u Solitudu u više faza. U prvoj bi fazi radili tri zgrade. Nije riječ o gradnji socijalnih stanova, već onih u kojima Grad ulaže svoja sredstva u budućnost. Tržište nekretnina je preskupo i jedinica lokalne samouprave mora uskočiti i osigurati osnovne preduvjete za stanovanje", rekao je gradonačelnik.

Zamjenica gradonačelnik Orlanda Tokić pojasnila je 3D tlocrt zone Solituda pa se tako u uglu nalazi već postojeća izgrađena zgrada gdje su trenutni korisnici jugaši, do su zatim tri stambene zgrade, vrtić je na kraju te četiri stambene zgrade preko puta na području sadašnjeg rasadnika koji je u lošem stanju. Najavila je kako će Gradsko vijeće na sljedećoj sjednici usvojiti promjene DPU Solitudo čime će se konačno stvoriti svi zakonom propisani preduvjeti za raspisivanje arhitektonskog natječaja i izradu projekta prema kojem će se tri planirane zgrade početi graditi do kraja sljedeće godine.

"Idejnim rješenjem htjeli smo isprojektirati cjelinu unutar zadanog okvira DPU-a koja će biti razvoj tog dijela naselja, da napravimo plansko naselje koje će uključivati stambene objekte, javne sadržaje, prometnice, infrastrukturu te koji neće nastajati stihijski i zagušivati prostor. Paralelno s ovim i izvan DPU-a započeli smo s olakšavanjem prometnog sustava u Solitudu znajući da će se u doglednoj budućnosti dogoditi izgradnja i veći promet. Nekoliko je faza razvoja, a prva su donje tri zgrade koje će biti obuhvaćene dubrovačkim modelom stanogradnje. Bit će riječ o 50 stanova na nekoliko etaža s podzemnom garažom te parkiranjem unutar malih javnih garaža. Krajnji dio je vrtić sa šest do osam vrtićkih jedinica za koji se priprema izrada arhitektonskog natječaja. Gornji dio od četiri zgrade razvojni je prostor u koji Grad u ovom mandatu nema plan ulaziti, ali smo isplanirali prostor tako da ćemo bilo kada u budućnosti kada se pokaže potreba imati jasnu viziju kako će se taj dio razvijati. Tu će biti jedna velika garaža i javne površine. Tu imamo i mogućnost ostvarivanja i dječjeg parka. Druga faza koja je u proračunu za iduću godinu jest infrastruktura koja podrazumijeva uređenje središnje ceste te kanalizaciju, vodu, struju s novim ispustom prema zgradi ronioca koji će rasteretiti oborinsku odvodnju tog dijela naselja i spajanje s gornjom Moluntskom ulicom", kazala je zamjenica Tokić.

Projektantica Vanda Ivanković Kontić kazala je kako je poseban naglasak u ovome projektu stavljen na afirmaciju javnog prostora i stanovanja u zelenilu s detaljnim planom koji je zadao strogi okvir i urbanističku strukturu. Projektom se tako nastojalo afirmirati koncept zelenila te ga ukomponirati s dobrom tradicijom i suvremenim trendovima.

"Iskoristili smo mogućnost postavljanja drvoreda uz prometnice, a krov je parkiralište sa zelenim površinama i klupicama. Svaki kantun smo iskoristili za pješačke površine, a zgrade imaju povoljnu orijentaciju dok svaki stan ima taracu ili đardin koji su povezani s dnevnim boravkom. Solitudo će tako dobiti 50 stanova koji će biti trosobni i četverosobni. Od ukupnog broja stanova, tri petine bit će manji na nižim etažama, dok će na onim višim biti smješteni veći stanovi", kazala je Vanda Ivanković Kontić.

Što se tiče kriterija dobivanja ovih stanova, gradonačelnik Franković je istaknuo kako će donijeti jasne kriterije poput onih koji već vrijede za POS, a uključit će se i pojedini kriteriji koje Grad već ima za subvencioniranje stanarine mladim obiteljima. Inače, naglasio je, u izgradnju prve tri zgrade bit će uloženo oko 50 do 60 milijuna kuna. Dodao je kako vjeruje da će stanje na tržištu nekretnina malo oslabiti izgradnjom ovih stanova pa će onda i ostali biti dostupniji građanima. Naglasio je kako Grad ne staje na ovim trima zgradama, već želi napraviti cijelo naselje, a paralelno i vrtić.

Povodom jutrošnjeg nevremena u sklopu kojeg je na dubrovačkom području palo čak 260 litara kiše, gradonačelnik Mato Franković i vatrogasni zapovjednik Stjepko Krilanović sazvali su izvanrednu konferenciju za medije kako bi upoznali javnost s nastalim stanjem.

"Zabilježili smo najvišu količinu padalina otkako se mjeri od 1961. koja je napravila veliku štetu na području Grada Dubrovnika na prometnicama i na objektima. Ovo je prvi put da objekti na Stradunu nisu poplutali u većem broju. Dio kraj Orlandovog stupa gdje se radila kanalizacijska mreža zahvaljujući radnicima Čistoće koji su se odmah ujutro u 4 organizirali i otvorili šahtove nije poplutao. Nastala je velika šteta na području Rijeke dubrovačke, Mokošice i Gruža. Tu je jasno vidljiv problem oborinske odvodnje. Radilo se o ranim jutarnjim satima i uistinu se dao maksimum da Grad do 8 sati u izvanrednim okolnostima funkcionira", kazao je gradonačelnik Mato Franković.

Zapovjednik JVP Dubrovački vatrogasci Stjepko Krilanović istaknuo je kako je Grad i u prijašnje vrijeme s upola manje oborina imao dosta težu situaciju. Dodao je kako je dobra stvar što je poplava nastala u 4 ujutro pa nije došlo do zakrčenja vozilima.

"Poplava se dogodila u privatnim i poslovnim objektima. Zaposlenici su u 7 došli na posao pa smo imali konstantno 15-ak intervencija koje smo uredno odrađivali. Najveći problem bilo je Gospino polje jer pumpe koje provode odvodnju nisu radile, šahtovi su bili zatvoreni. Morali smo angažirati ronioce i tražiti šahtove po "jezeru". Uspjeli smo ih otvoriti, autobuseri su imali štete, čak je bilo nervoze između njih i mene. Radili smo koliko smo mogli, od jutros smo imali 70 intervencija, na području Starog Grada imali smo 3 do 4 objekta koja su djelomično poplutala. Najteže je bilo u Gružu što je i teško rješivo kad god dođe do poplave. Predio Lapadske obale također je bio težak za odraditi. Trenutno imamo još par intervencija u Gospinom polju i u Hotelu Lapad jer su ušle velike količine vode", rekao je zapovjednik Krilanović.

S obzirom da su mnogi sugrađani istaknuli kako se problemi s poplavama za obilnih kiša uvijek događaju na istim mjestima, gradonačelnik Franković naglasio je potrebu izgradnje oborinske odvodnje, a posebno u Vukovarskoj ulici što će, kako ističe, znatno riješiti probleme s poplavom, a kasnije će se raditi oborinska odvodnja i u drugim ulicama. Po pitanju vode koja danas nije za piće zbog obilne kiše, gradonačelnik je kazao kako se voda za piće zamutila te kako se nada da je ovo posljednji put jer će uskoro biti gotov pročistač u Komolcu.

Uz 27. obljetnicu napada na Dubrovnik, u sklopu prigodnog programa naziva "Da se ne zaboravi" u popodnevnim satima s broda Tirena položeni su vijenci u more za sve one koji su na njemu stradali u Domovinskom ratu.

Molitvu za duše poginulih branitelja predvodio je župnik Župe sv. Križa iz Gruža fra Mihael Mario Tolj.

U ime Dubrovačko-neretvanske županije vijence je položio županov zamjenik Joško Cebalo u pratnji pročelnika Iva Klaića, dok je vijence u ime Grada Dubrovnika položio predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica, u pratnji pročelnica Zrinke Raguž i Marijete Hladilo te gradskog vijećnika Krešimira Markovića.

Vijenac su položili i predstavnici Udruge civilnih stradalnika Domovinskog rata Dubrovačko- neretvanske županije. Završetak današnjeg programa "Da se ne zaboravi" sveta je misa u Crkvi Male braće za sve poginule i stradale u Domovinskom ratu.

Dan policije i blagdan svetog Mihaela Arkanđela svečano je danas proslavljen u lapadskoj župi. Misu za policijske službenike predvodio je župnik iz Šurkovca fra Ivo Pavić koji je u propovijedi istaknuo kako se ljudi i danas nalaze u duhovnom boju u kojem trebaju zazivati pomoć svetog Mihaela Arkanđela jer je on „pobijedio staru zmiju, Sotonu, Đavla, oca laži“.

„Obraniti se od neprijatelja možemo sakramentalnim životom, moleći u Isusovo Ime. Sveti Mihovil je živ, u Knjizi Otkrivenja piše da je on pobijedio staru zmiju, Sotonu, Đavla, oca laži. Mihael je i danas u borbi, i danas se vodi duhovna borba. On pomaže nama. U duhovnoj borbi ne možemo pobijediti bez svetoga Mihovila, trebamo ga zazivati i moliti mu se. Nalazimo se u duhovnom ratovanju i moramo biti toga svjesni, inače ćemo biti poraženi“, istaknuo je fra Pavić.

Šurkovački župnik referirao se na mjesto u Evanđelju gdje Isusa kaže „da je cijeli svijet pod vlašću Zloga“. „Ali“, kaže, „ne bojte se, ja sam pobijedio svijet“. „Isus je pobijedio đavla na križu kada je bio raspet i kada je prolio svoju krv te uskrsnuo. Sada ga mi moramo pobijediti u svome životu. Borba traje do kraja, dok Isus ne dođe ponovno. Nalazimo se u duhovnom boju. Ali, Isus kaže 'on meni ne može ništa'. Đavao ni nama ne može ništa ako smo s Isusom. Ako smo se potpuno predali Isusu i ako on živi u nama, onda se nećemo više bojati đavla, nego će se on bojati nas“, naglasio je fra Ivo Pavić.
Istaknuo je potom kako danas postoje četiri ekstremna mišljenja o đavlu. Naglasio je da i neki svećenici govore da on ne postoji, kao ni zli duhovi, ali, kazao je, „to je mišljenje koje se ne slaže s Crkvom i Svetim Pismom, svecima ni tradicijom“. „One koji tako govore nemojte slušati“, poručio je.

„Drugo je mišljenje da postoji đavao, ali ne činim ništa da pomognem ljudima, da im objasnim kako on djeluje. Kažu da u Italiji i Poljskoj postoji 300 egzorcista koji svaki dan mole nad ljudima koji imaju zlodušnih problema. A, kod nas se kaže da ima jedan egzorcist koji je otvoren ljudima, ali ne zna se kako se zove ni kako doći do njega. Treće pogrešno mišljenje jest vidjeti đavla u svemu. Nije đavao u svemu kriv, i mi smo krivi jer griješimo. Četvrta skupina oni su koji obožavaju đavla-sotonisti. Nisam osobno ni u jednoj od skupina“, rekao je fra Pavić.

Neprijateljev je zadatak da nas napada, postavlja nam zamke, dodao je.

„Želi nas odvojiti od Isusa Krista i Crkve. Ako ne dolazite na sv. Misu to je znak da imate problema s neprijateljem. Đavao napada čovjekovu volju, želi je zaposjesti, zato u svijetu postoji terorizam, kriminal, razne ovisnosti, homoseksualnost, racionalisti. Napada i razum pa ljudi odlaze vračarima, vidovnjacima, čarobnjacima, vješticama, hodžama. Borba se vodi u umu. Đavao napada i osjećaje da čovjek živi u strahu, depresiji, žalosti, da se sažalijeva, bude pesimist, izvrši samoubojstvo. Nakon depresije dolazi samoubojstvo. Đavao napada i naše tijelo, ali i naše međuljudske odnose“, naglasio je fra Pavić.

Podsjetio je na još jedno mjesto u Evanđelju gdje Isus govori 'evo, stojim na vratima i kucam. Tko posluša moj glas, ja ću ući k njemu i s njime ću večerati i on će večerati sa mnom'. „Isus kuca na vrata, ako mu ih otvoriš, on ulazi u tvoj život, a đavao izlazi. Ako se osoba boji neprijatelja, a ide u Crkvu i prima sakramente, to je znak da ta osoba nije sveta. Važno je potpuno se predati Isusu Kristu“, naglasio je šurkovački župnik.

Župnik Župe sv. Mihajla don Robert Čibarić istaknuo je povodom blagdana kako se jedanput godišnje sjećamo stvarnosti koja nas okružuje, a koju ne vidimo, a to su Božji anđeli. „Svatko od nas ima svoga anđela čuvara. Danas slavimo arkanđele, sv. Mihaela, Gabrijela i Rafaela koji su imali važnu ulogu u povijesti spasenja. Gabrijel je navijestio da će Marija začeti Isusa, Mihael se uvijek bori štiteći Božje ime i Rafael koji nas također prati“, rekao je don Robert.

Misno slavlje animirao je dječji župni zbor Lapadski anđeli.

Ivan Pavličević čelna je osoba Policijske uprave dubrovačko-neretvanske već godinu dana. Prvu godinu mandata ocjenjuje vrlo zadovoljavajućom, ipak, ističe, poboljšanjima mjesta ima, a posebno po pitanju prometa te broja smrtno stradalih u prometnim nesrećama koji se znatno povećao od kolovoza prošle godine. Uz Dan policije te blagdan njihova zaštitnika svetog Mihaela Arkanđela s njime smo porazgovarali o stanju u policijskoj upravi, problemima koji je tište, ali i o sigurnosti Dubrovnika kao turističke destinacije. Što nam je sve načelnik Pavličević otkrio, pročitajte u ovotjednim Raguzarijama.

Godina je dana na čelu Policijske uprave dubrovačko-neretvanske iza Vas. Možete li izdvojiti nekoliko ključnih događaja koji su je obilježili?

Ključnim bih istaknuo stanje u prometu kojim nisam zadovoljan. Nažalost, imamo povećanje smrtno stradalih u prometnim nesrećama, iako je globalno broj samih nesreća smanjen. Svaki nam je život dragocjen, a policija je samo jedan kotačić u sustavu sigurnosti. Pokušavamo biti vidljivi i prevenirati. Od svih smrtno stradalih nismo imali osobe koje su bile indikativne kao počinitelji prekršaja u prometu. Sve su to individualci koji su se pojavljivali po prvi put, a utjecaji i uzroci prometnih nesreća bili su različiti.

Također, ova policijska uprava bila je poznata po velikim zapljenama opojnih droga. Cijelo smo vrijeme tvrdili da nas upravo zbog granice koju krijumčari moraju prolaziti u više navrata ako putuju preko našeg područja, donekle izbjegavaju, a dokaz tome su pojedine zaplijene koje su se dogodile na području samo jednog graničnog prijelaza Kleka ili Metkovića, a i dosta toga dolazi morem. Postoji Nacionalni centar za pomorstvo u Zadru koji evidentira sve ono što plovi Jadranom i upravo oni često bilježe krijumčare koji ulaze čak i u naše teritorijalne vode. Dokaz tome ona je droga koja je u velikim količinama doplutala za velikog juga. Tome ide u prilog i činjenica da i u Bosni i Hercegovini ima velikih zapljena i da se u dubini teritorija događaju zaplijene, što znači da se naše područje izbjegava. Naravno, ne mislimo da smo potpuno imuni jer smo imali velikih zapljena i na Karasovićima i Zaton Dolima. Dogodila se i velika zapljena u Neumu koja je prošla kroz naše područje, ali to je bilo pod posebnim dokaznim radnjama, sudjelovanjem više država.

Koji su najveći problemi s kojima se ova Policijska uprava gotovo svakodnevno susreće?

To su svakako kadrovski problemi. Ova policijska uprava zadnjih godina bilježi stalni dolazak policijskih službenika koji nemaju prebivalište na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske i njihova je tendencija da se vrate u svoje županije i gradove prebivališta. Dubrovnik je skup grad. Ova policijska uprava otvorila je dva objekta za smještaj policijskih službenika na Grudi i u Kuparima. Unazad nekoliko mjeseci, kako bismo te službenike privolili i olakšali im boravak na našem području, Ministarstvo je na našu inicijativu omogućilo njihov besplatan boravak u tim smještajnim objektima. Iznosi koje plaćaju za prehranu su simbolični. Naravno, većinu njih to ne zadovoljava jer to nisu uvjeti u kojima oni mogu boraviti više godina i osnivati obitelji. Vrlo se mali broj građana prijavljuje kao budući policijski službenici s područja ove policijske uprave. Ipak, s ovogodišnjim brojem prijavljenih možemo biti izuzetno zadovoljni jer se javilo njih 150 i to uglavnom iz Neretve. Velik broj će možda tijekom školovanja i odustati, ali ovo je respektabilna brojka.

Potpisan je prije nekoliko mjeseci i Sporazum kojim će se policajcima koji dolaze raditi u Dubrovnik subvencionirati troškovi najamnine. Je li ovaj Sporazum već urodio plodom, koliko se policajaca javilo za navedene subvencije?

To je zamišljeno tako da budu subvencionirani policijski službenici koji rade na području Grada Dubrovnika i primarno u postaji Prometne policije Dubrovnik i postaji Dubrovnik, a ipak ne onima koji rade na granici s obzirom da je objekt Mladost sufinanciran sredstvima Europske unije i jedino policijski službenici s granice mogu ga koristiti. Zato se Grad na našu inicijativu i onu Ministarstva unutarnjih poslova odlučio za ovu subvenciju. O kojem se broju radi još uvijek ne znamo jer nije donesen pravilnik kao ni kriteriji kojim bi se to radilo. Sa subvencijama bismo krenuli 1. siječnja 2019. kada bi Grad određena sredstva osigurao u svome proračunu. U tom slučaju radilo bi se od pet do deset policijskih službenika koji imaju boravak na području Dubrovnika i koji rade u dvije navedene postaje. Subvencija bi iznosila do dvije tisuće kuna mjesečno za njihove komunalne troškove, kao i one podstanarstva.

Istaknuli ste kako niste zadovoljni stanjem u prometu, pogotovo crnim nizom stradalih u prometnim nesrećama koji je od kolovoza prošle godine uzeo maha. Kako planirate unaprijediti sigurnost na cestama?

Najveći broj prometnih nesreća i gotovo sve nesreće s težim posljedicama i smrtnim stradavanjima događaju se na dionici D8. A, najveći broj ljudi skoncentriran je upravo na druge dionice unutar grada. Gužve su u ovom gradu neminovne. Građen je prije više stotina godina, za promet kakav je tad bio. Prometnice ne možemo širiti, gradska je konfiguracija takva da se ne može naći kvalitetno rješenje kako bi unutar gradskog prostora postojao veći broj parkirališnih mjesta. U ovome trenutku broj vozila na području grada premašuje i broj parkirnih mjesta i broj cesta u kilometrima. Kada bismo sva vozila parkirali jedno iza drugoga, to bi bilo daleko više od dužine prometnice. Pokušavamo se u ljetnom periodu, kako bi i građani i turisti bili zadovoljni, više koncentrirati na gužve, a u ovom razdoblju fokus su nam dionice cesta gdje se razvijaju brzine, prvenstveno D8.

Građani često znaju reći kako policije "nema nigdje na vidiku" kada je u pitanju promet. Koliko je policajaca dnevno prisutno na cestama?

Kod izrade rasporeda vezani smo kolektivnim ugovorom i drugim zakonskim aktima. Na području Dubrovnika minimalno postoji očevidna ekipa koja provodi očevid ako dođe do prometne nesreće. Imamo i barem jednog do dva motorista. Tijekom turističke sezone imali smo određen broj policijskih službenika na ispomoći, a posebno motorista. Oni su mobilni, brzi i interventni. Na terenu je i barem još jedna ophodnja s time da postaja Prometne policije Dubrovnik pokriva područje od granice s Bosnom i Hercegovinom do granice s Crnom Gorom, kao i svih drugih cesta u zaleđu.

Dubrovnik je sve popularnija turistička destinacija. Iako slovimo kao sigurni, postoji li ipak i ona "mračna strana turizma" poput droge, krađa, prostitucije o čemu se može čuti u mnogim gradovima na Jadranu?

Naravno da i toga ima. Apsolutne sigurnosti nema i nikome se, nikada i nigdje ne može garantirati. Međutim, mi smo, možda i zbog blizine granice, poprilično sigurni. Ponekad znamo reći da smo enklava - zapuše li bura ili jugo odsječeni smo brodom i zrakoplovom. Tada nam ostaje samo jedna linija i to ona kopnena. Upravo zato granica sprječava da na našem području bude težih kaznenih djela jer počinitelji iz ove "enklave" moraju izaći, što znači da moraju na granicu. Naravno da krađa, droge pa i prostitucije ima. Iako, prostitucija se danas ne odvija na onaj klasičan način. Droge također ima i ne možemo reći da je naš grad na to imun, međutim svjesni toga pojačali smo uličnu redukciju i ove godine bilježimo povećanje broja zapljena za čak 50 posto.

Što se tiče drugih kaznenih djela, prvenstveno krađa i teških krađa, dosta se toga učinilo za sigurnost i samosvijest svih koji sudjeluju u turizmu, turističkih agencija, prijevoznika, hotelskih kuća. Svi su oni u zadnjih nekoliko godina ulagali u svoju sigurnost, od video nadzora, posebnih naprava za otvaranje vrata, čipova, kartica do zaštitarske djelatnosti. Zbog svega toga imamo manje krađa na štetu turista unutar turističkih objekata. Problematičan je, primjerice, Stradun i gužva na njemu, ali opet u usporedbi s Istrom i Plitvicama, možemo biti vrlo zadovoljni. Moramo biti iskreni, postoji velika mračna brojka jer turisti često na nekoliko sati posjete Dubrovnik, budu pokradeni, ali čak ni nemaju vremena doći u policijsku postaju i prijaviti slučaj jer ih brod neće čekati. Međutim, brojka koju imamo nije nešto što bi nas zabrinjavalo. Na području Grada Dubrovnika radi se oko 90 krađa i manje od 40 teških krađa gdje je "zločinačka energija veća", tj. gdje se razbijaju stakla na vozilima i kradu torbice. To je ono na što na početku svake turističke sezone upozoravamo građane.

Pristiže li nam u Grad profil gostiju koji bi bio sklon ovakvim ponašanjima?

Ove sezone nismo imali problema sa stranim gostima koji bi izazivali posebnu medijsku pozornost, čega je bilo u posljednjih nekoliko godina. Turisti nam se uglavnom pojavljuju kao prekršitelji u smislu narušavanja javnog reda i mira i to pod utjecajem alkohola.

Prije nekoliko mjeseci potpisan je ugovor o pomoći za sanaciju i adaptaciju zgrade Policijske postaje Dubrovnik. Kada očekujete početak radova, što će u novoj zgradi se biti omogućeno?

Radovi su već počeli prije više od tjedan dana. Nakon uvođenja u posao izvođača radova, oni se prema ugovoru moraju izvesti u roku od 90 radnih dana. Ne ovisimo toliko o roku jer smo se preselili i smjestili, ali očekujemo da će sve biti gotovo do kraja tekuće godine. Tada ćemo krenuti u opremanje putem donatora li sredstava iz MUP-a jer to su prostorije gdje dolaze naši građani i želimo da budu zadovoljni. Ne uređujemo svoje urede, ne stvaramo sebi komoditet, već za 95 posto građana koji nam tamo dolazi.

Ovo ste ljeto pokrenuli suradnju s kineskim policajcima. Kako ste zadovoljni tim projektom?

Mi smo zadovoljni. Oko 50-ak tisuća kineskih gostiju dolazi u Hrvatsku, a tendencija je da ih u Dubrovniku bude više s obzirom da je kinesko tržište veliko. U ovih 30 dana koliko su nam kineski policajci bili u Gradu, pokazali su se kao od velike pomoći, kao spona u komunikaciji između kineskih državljana i naših policijskih službenika. Zanimljivo je da se kineski državljani nikada ne pojavljuju kao počinitelji kaznenih djela i gotovo nikako kao žrtve kaznenih djela i prekršaja.

Prezentacija primjene suvremenih tehnologija 3D skeniranja visoke razlučivosti u očuvanju kulturne baštine pokazana je večeras na primjeru Orlandova stupa, a u sklopu manifestacije "Najbolji u baštini" te ususret Orlandovoj godini.

Ravnateljica Hrvatskog restauratorskog zavoda dr. sc. Tajana Pleše istaknula je kako je Orlandovo stanje takvo kakvo jest te da je tome nekoliko uzroka. Naglasila je kako je prvo bilo potrebno napraviti reviziju postojeće dokumentacije i izvesti inicijalno mikroskeniranje te uspostaviti godišnji monitoring.

"Nakon toga ćemo napraviti najbolji mogući model očuvanja. Mi smo ovim htjeli pokazati kako suvremene tehnologije mogu znatno pomoći u radu na kulturnoj baštini", kazala je Pleše.

Izvođač radova na 3D skeniranju iz tvrtke Vektra Zlatan Novak rekao je kako je inženjerski pristup prikupljanju podataka o kulturnoj baštini korištenjem suvremene tehnologije specifičan i potreban za daljnje projekte. Dodao je kako u Dubrovniku nije imao problema u radu, da mu je u Gradu uvijek lijepo pa i čast raditi, pogotovo kada je riječ o ovako vrijednim spomenicima kulture.

"Ovime možemo učiniti da konzervatorska i arheološka istraživanja žive zauvijek. Tehnologija koja je korištena na Orlandovom stupu protekla tri dana su 3D laseri. Ako želimo vidjeti je li stup oštećen, napravimo monitoring i za nekoliko godina konzervatori mogu vidjeti što se događalo sa stupom", istaknuo je Novak.

"Ovo je vrlo važan početak procesa utvrđivanja mogućnosti obnove Orlanda. Nakon 3D skeniranja Orlandu slijedi duži proces monitoringa, gdje će se utvrditi oštećenja. Znamo da su ozbiljna, ali ne znamo koliko. Onda će savjet, koji će imenovati ministrica kulture, donijeti odluku o daljnjem tijeku obnove", rekla je zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić dodavši kako će se i sljedećeg tjedna izvršiti skeniranje Orlanda kada će Zajednica tehničke kulture Grada sa svojim mladim istraživačima izraditi 3D print Orlanda.

Ususret Orlandovoj godini i u okviru aktivnosti skrbi za Orlandov stup te planirane obnove, Grad Dubrovnik, zajedno s Hrvatskim restauratorskim zavodom i Zavodom za obnovu Dubrovnika, a u sklopu programa manifestacije ''Najbolji u baštini'', organizirao je danas u prostoru Zavoda za obnovu Dubrovnika prezentacija ekspertize o oštećenjima te načinu sanacije Orlandovog stupa u povijesnoj jezgri Dubrovnika, a koju je predstavila Iva Carević Peković.

Kako je istaknula, 2013. Konzervatorski odjel u Dubrovniku zatražio je od Grada osiguranje sredstava za hitnu intervenciju na Orlandovom stupu te je Grad Dubrovnik zadužio Zavod za obnovu Dubrovnika za uključivanje problematike. U srpnju 2014. usuglašeno je mišljenje Zavoda za obnovu Dubrovnika i Konzervatorskog odjela u Dubrovniku oko izrade ekspertize koja bi dala prijedloge za daljnje postupanje s Orlandovim stupom. Usuglašen je projektni zadatak i tim stručnjaka te je u prosincu 2014. ekspertiza s pojedinačnim mišljenjem svakog od stručnjaka završena i predana Konzervatorskom odjelu.

Prvo mišljenje Milana Crnogorca donosi zaključak kako spomenik treba demontirati, sanirati i pohraniti na odgovarajuću lokaciju uz primjerenu prezentaciju. Crnogorac ističe kako je osnovno gradivo stupa iscrpljeno čemu su dodatno pridonijele višekratne sanacije i rekonstrukcije u posljednjih 136 godina. Mišljenja je da se sanacijom ne može postići zadovoljavajuća razina graditeljskog i povijesnog digniteta stupa. Ovaj stručnjak dodao je kako bi zadržavanjem spomenika na izvornoj lokaciji prouzrokovalo ubrzanu degradaciju te predlaže faksimilsku obradu stupa, a u slučaju muzealizacije da ga se zaštiti od atmosferilija.

Drugi stručnjak, Blaž Gotovac ističe kako je spomenik potrebno sanirati ili zamijeniti da bude sukladan onom današnjem. Naglasak je stavljen an multidisciplinaran pristup rješenju problema, a glavni je problem prisustvo jarbola stoga se predlaže da ga se odvoji od stupa. Jarbol bi, mišljenja je Gotovac, od temelja pa do vrha trebao biti znatno kraći, izuzev iznad vrha kamenog stupa gdje bi moglo biti i drvo. Zaključak je također kako treba postaviti faksimil i original pohraniti u odgovarajuće uvjete.

Treće je mišljenje ono Ferdinanda Medera koji ističe stalnu eroziju kamene epiderme stupa, naročito reljefnih dijelova. Utjecajem atmosferilija gubi se izražajnost kamene strukture. I ovaj stručnjak zastupa izradu faksimila i to u ili u kamenoj plastici ili u kamenu. U slučaju kamene plastike radilo bi se o drobljenom kamenu i epoxidu koji bi se izlijevao u kalup na osnovu gumenog otiska. Kod kamena, pristupilo bi se klesanju ili korištenju CNC stroja uz doradu, a sve uz prethodni 3D scan.

Izdvojeno mišljenje imao je Hrvoje Malinar koji smatra kako bi se Orlandov stup moglo sanirati na licu mjesta (in situ). Malinar predlaže da se očiste i ispuhaju pukotine, da se postave nizovi bušotina okomitih na pukotine te da se ubace šipke od inox čelika. Promjer bušotina ne bi smio biti veći od 12 milimetara. Malinar ističe kako bi se moglo proširiti stup nizovima sidara injektiranih epoksidnim smolama.

Josip Galić iznio je pak nekoliko varijanti sanacije Orlandovog stupa. Predlaže tako konsolidaciju kamene strukture injektiranjem pukotina uz izgradnju spojnih sidara. Ipak, ova metoda ne bi bila najdugotrajnije rješenje te bi s vremenom trebalo pristupiti dodatnoj sanaciji. Druga je opcija konsolidacija kamene strukture injektiranjem pukotina uz izgradnju spojnih sidara uz odvajanje epoxi smole od kamena u zoni središnje cijevi. Ova varijanta sanacije skuplja je od prethodne, ali osigurava trajnije rješenje. Treća, ujedno i najrizičnija metoda i znatno skuplja, predstavlja najdugoročnije rješenje za Orlanda. Riječ je o konsolidaciji kamene strukture stupa, demontažu gornjeg dijela, vađenje cijevi s epoxi smolom iz gornjeg dijela te ponovnu montažu stupa s prednapinjanjem. Četvrto je rješenje zamjena originalnog stupa replikom.

Grujo Novaković ističe kako je odvajanje injekcione smjese od stijenki kamenog tijela stupa vidljivo te kako smjesa ne ispunja čitav volumen pukotina. Pukotine su stoga otvorene što pospješuje olakšan utjecaj atmosferilija i omogućava koroziju. Ako bi se pristupilo injektiranju glavnih pukotina, mišljenja je ovaj stručnjak, potrebno je 40 do 50 pakera, rebrasti moždanici duljine 30 centimetara na svakih 50 centimetara, a sve navedeno trebalo bi poduzeti prije demontaže i transporta kako ne bi došlo do trajnog oštećenja.

Generalni zaključak ove ekspertize s kojim su se svi navedeni stručnjaci usuglasili taj je da se treba pristupiti izvođenju faksimilske obnove Orlandovog stupa. Potrebno je izvršiti demontažu spomenika, primjereno ga sanirati te konzerviranjem spremiti u pripremljeni muzejski prostor, uz odgovarajuću prezentaciju.

Prije demontaže potrebno je napraviti konsolidaciju kamene strukture originala kako ne bi došlo do destrukcije stupa prilikom demontaže, transporta i postave u muzejski prostor. Obim radova sanacije in situ samo je dio ukupnih radova sanacije. Originalni stup čuvat će se u kontroliranim uvjetima pa nije potrebno vađenje inox cijevi s epoksidnom oblogom. Na povijesnoj lokaciji Orlandovog stupa treba staviti repliku spomenika. Zaključak svih stručnjaka taj je da je dugoročno najbolje rješenje muzealizacija spomenika kako ne bi bio izložen nepovoljnim klimatskim uvjetima na otvorenom prostoru.

Problem je, međutim, kako je istaknula Iva Carević Peković, što u Gradu još uvijek nema takvog prostora gdje bi se Orlanda adekvatno čuvalo i prezentiralo, a da je mjesto atraktivno te zadovoljeni svi potrebni uvjeti za očuvanje spomenika.

Na predavanju su neka od mišljenja iznijeli i građani pa su tako pojedinci izrazili mišljenje da je nepotrebno vraćati se u prošlost i Orlanda ponovno izraditi od kamena, već da bi se mogao postaviti hologram. Drugi su pak istaknuli kako bi javnost trebala odlučiti hoće li se i kakva replika postaviti.

Povodom Dana policije i blagdana svetog Mihaela Arkanđela, njihova zaštitnika, upriličeno je prigodno druženje u Policijskoj upravi dubrovačko-neretvanskoj. Načelnik Ivan Pavličević te brojni policijski službenici primili su tako danas brojne uzvanike počevši, međuostalim, od gradonačelnika Mata Frankovića te njegovih zamjenica Orlande Tokić i Jelke Tepšić, zamjenice župana Žakline Marević, do načelnika općina, kao i članova obitelji stradalih policajaca.

"Želim najprije zahvaliti obiteljima poginulih policajaca jer njih 43 osnovni su povod i uvijek su na prvom mjestu kad spominjemo našu službu. Oni su bez poziva branili državu i svoje temelje utkali u samostalnost Hrvatske. Ono što su oni radili treba biti na ponos svima nama te cilj kako se moramo srčano boriti, iako sada na drugi način, u zaštiti sigurnosti, svih naših građana i turista", kazao je načelnik Ivan Pavličević osvrnuvši se potom kratko na proteklu godinu, ujedno i prvu njegova mandata.

"Protekla godina, vrlo je zadovoljavajuća i sigurna. Policija je samo jedan kotačić u društvu u segmentima koji se vrte i koji čine sigurnost ove države. Ne zaboravimo da je makar na drugom mjestu turistima sigurnost kao ono što izabiru. To je ono zbog čega se vraćaju u ovu destinaciju i to želimo unaprijediti. Moramo biti i samokritični. Od kolovoza prošle godine, imamo crni niz u prometu. Pitanje je koliko kao policija i društvo moramo učiniti da se taj niz prekine. Zahvaljujem i obrazovnim institucijama koje nas od vrtićke dobi pozivaju da djeci držimo predavanja kako bi prevenirali takve događaje", rekao je načelnik zahvalivši potom gradonačelniku Frankoviću koji je prepoznao ono što policiji nedostaje. Naglasio je kako je policija velik sustav koji financijski iscrpljuje državu.

"On je prepoznao da trebamo prostor kojeg se mi policijski službenici nećemo posramiti, a gdje će građani biti dobrodošli. U tom smislu, iznašao je novčana sredstva kako bismo pristupili obnovi derutnog stanja prizemlja Policijske postaje Dubrovnik. Pomažu nam uvelike i Općina Orebić, Konavle, Grad Metković te mnogi drugi", istaknuo je načelnik.

Također, ovom prigodom načelnik Ivan Pavličević posebno je pohvalio 14 policijskih službenika koji su se istaknuli svojim radom i zaslugama. To su Mirko Đuka Alemani, Ivan Svaguša, Marija Lonac, Boženka Špetić, Častimir Perić, Petar Polić, Jurica Majić, Damir Čović, Jurica Žuvelek, Marko Simat, Ante Ujdur, Mario Lovro, Nikolina Čiča i Matej Igrec.

Povodom obilježavanja Dana policije te blagdana sv. Mihaela Policijska uprava dubrovačko-neretvanska upriličila je prigodan domjenak za dubrovačke novinare u restoranu Magellan. Načelnik policijske uprave Ivan Pavličević podsjetio je kako policija svake godine rado slavi svog zaštitnika svetog Mihaela arkanđela koji ih prati i čuva kroz njihov rad. Naglasio je kako su novinari spona između policije i javnosti.

„Vi prezentirate ono što radimo, nekada dobro, nekada malo lošije. A, i policija ponekad nešto odradi lošije pa ste nam i kritičari. Sve to doživljavamo kao pomoć u našem radu. Kada sam počeo raditi u policiji rekli su mi da su i novine jedan od izvora informacija. Mi čitamo vaša izvješća i ponekad su nam trasa za još bolje kriminalističko istraživanje. Molim vas za korektnost u svim vašim budućim izvješćima za sve ono što budemo radili“, poručio je novinarima načelnik Pavličević.

Stanje na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske načelnik je ovom prigodom ocijenio jako dobrim.

„Želimo očuvati i unaprijediti faktor sigurnosti u našem gradu. Ne možemo se pohvaliti situacijom u prometu, a u idućem ćemo razdoblju biti što vidljiviji na cestama jer želimo prevenirati neželjene događaje“, rekao je načelnik Pavličević.

Kako je izgledalo druženje novinara s predstavnicima policije, pogledajte u našoj fotogaleriji.

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak danas je sa zamjenicom gradonačelnika Jelkom Tepšić, predsjednikom Gradskog vijeća Markom Potrebicom te pročelnikom Dživom Brčićem obišla OŠ Ivana Gundulića u Dubrovniku, a povodom prvih mjesec dana eksperimentalnog programa 'Škola za život'. Ovom prigodom susrela se i s ravnateljicom škole Vedranom Elez, ali i učiteljima i učenicima. Nakon prigodnog programa koji su joj učenici pripremili, ministrica je obišla prvi razred u kojem djeca već rade na tabletima.

„Zadovoljstvo mi je danas biti u OŠ Ivana Gundulića. Ovim započinjemo drugu seriju savjetničkih posjeta školama te edukacijama uživo koje provodimo u 74 škole u Hrvatskoj. Bilo mi je veselje, ne samo vidjeti učenike i učitelje, nego i čuti njihova pitanja. Sigurna sam da ćemo zajedno korak po korak i ovaj program usavršavati što i jest ideja ovog eksperimentalnog programa. Zahvaljujem svima koji su prihvatili izazov i koji unatoč tome što nam se često samo traže pogreške, ustraju na tome da je ovo važan iskorak koji smo svi zajedno morali učiniti i time hrvatsko obrazovanje vodimo u fazu koja će sigurno biti škola za život za 21. stoljeće“, istaknula je ministrica Divjak.

Kako je naglasila, eksperimentalni program najprije služi tome da se nauči kako se takva velika i sveobuhvatna reforma treba i provoditi. Zato nisu odmah ove godine išli frontalno, već eksperimentalno. Najprije se radilo na osposobljavanju učitelja kako bi što bolje ušli u potpuno nov sustav koji će veći naglasak staviti na nove metode poučavanja i vrednovanja.

„Ovaj program ujedno učiteljima omogućuje da budu inovativni i kreativni. Istina je da su neki udžbenici koji dan kasnili, ali sada imamo sve eksperimentalne udžbenike s drukčije postavljenim načinom rada i materijalima koji se koriste. Što se tiče opreme, ona ide u dvije faze. Dio je došao ranije, neka se sada nabavlja, ali nije naglasak na tome hoćemo li imati savršene uvjete jer se to nikada neće dogoditi, već je naglasak na tome da se promjena pokrene i da se prvo osjeti u učionici“, kazala je ministrica dodavši kako će se nakon eksperimentalnog programa uvesti i onaj frontalni u svakoj školi.

S obzirom da su pojedine škole u Hrvatskoj imale problema s nabavkom opreme jer je ona kasnila, ministrica je rekla kako su škole individualno sklapale ugovore s dobavljačima te su sredstva došla i jedan veliki dobavljač je krajem tjedna obećao isporuku.

„Ne bih ulazila u detalje jer je su to škole individualno sklapale. Moramo se naviknuti da takvi procesi idu autonomno i da se i dobavljači trebaju naviknuti na taj sistem. Naglasak nije na opremi nego na promijenjenom načinu rada“, dodala je ministrica.

Učitelje koji provode nastavu po eksperimentalnom programu zanimalo je hoće li doći do povećanja plaća čime bi se dodatno vrednovao njihov trud, a ministrica je naglasila kako povećanje mogu očekivati već od ovog mjeseca.

„Svi koji rade u eksperimentalnom programu trebaju bilježiti prekovremene. Osjetit će to na plaći do 15 posto. Također, ono što sada pripremamo je novi pravilnik o nagrađivanju i napredovanju pa se predviđa stimulacija za učitelje eksperimentalne reforme“, zaključila je ministrica Blaženka Divjak.

Stranica 2 od 20