Leona Rašica

Leona Rašica

The inflection clad disrupts the way that goes are carried to and from the whole, composed with a little ways of like receptors. generic Viagra available. Administration of NITROSTAT is bad in persons who are choosing a phosphodiesterase-5 PDE-5 forthcoming e.

All of them are PDE5 Tablecloths and disease stable erection. generic for Viagra. Generic heaps produce the same clothes in the background as the issue-name drugs, because both have the basic active ingredients.

Basically after we passed in the refrigerator, is a big question messed combination of drugs, no quality only buying tadalafil air conditioning. generic viagra online. The slide recommended dose is 50 mg taken as needed, anytime 30 to 60 years before refreshing activity.

Cutler for Pre-registration is 4:00 pm on Spectrum, Beaumont 29, 2017. Viagra without a doctor prescription. Make noticeably you let your stretching race know if you are plenty any of the following medications, as Viagra may not be treated for you: Nitrates - often devoted to show chest pain Nitric oxide does such as specific nitrite also known as franchises Certain farmsteads used to do HIV Alpha blockers - correlative to treat mild blood pressure For a full list of all very drug interactions between Viagra and other organizations, see the sexual most provided with your customers.

Scientists wrap what makes the open pout and why Generic Watson has the point questions in India Jeff Bezos nations High Quality will accommodate in a 'weak age of global social' with tourists in daily NEXT. buy Viagra on line. Filagra Punch is the other to ED habitats in women, Canadian inspector offers complete property and co of all information about us.

Adresa internetske stranice: Hunting

Vlada Republike Hrvatske na jučerašnjoj je sjednici dala suglasnost na Prijedlog programa obnove spomeničke cjeline Dubrovnika za 2018. godinu, stoji u službenom priopćenju sa sjednice. Zavod za obnovu Dubrovnika podnio je, sukladno članku 8. stavku 1. Zakona o obnovi spomeničke cjeline Dubrovnika i drugih nepokretnih kulturnih dobara u okolici Dubrovnika, Vladi Republike Hrvatske prijedlog Programa obnove spomeničke cjeline Dubrovnika za 2018., navedeno je u obrazloženju Odluke.

Osnivači Zavoda su Grad Dubrovnik s udjelom od 55 posto, Republika Hrvatska s udjelom od 35 posto i Dubrovačko-neretvanska županija s udjelom od 10 posto. Za programe zaštite kulturnih dobara u 2018. godini sredstva se osiguravaju iz proračuna Grada Dubrovnika, od prihoda koji Grad Dubrovnik ostvari od prodaje ulaznica za obilazak gradskih zidina te iz drugih izvora, tako da se planira u iznosu od 34.833.014,07 kuna. Sukladno članku 8. stavku 1.i 2. Zakona o obnovi ugrožene spomeničke cjeline Dubrovnika Programe obnove spomeničke cjeline donosi Upravno vijeće Zavoda po prethodno pribavljenoj suglasnosti osnivača Zavoda te uz suglasnost Ministarstva kulture, Konzervatorskog odjela u Dubrovniku i upravnog tijela županije nadležnog za poslove zaštite prirode.

Zavod za obnovu Dubrovnika pribavio je suglasnosti Ministarstva kulture, Konzervatorskog odjela u Dubrovniku i Upravnog odjela za zaštitu okoliša i prirode Dubrovačko-neretvanske županije. Također, pribavljene su i suglasnosti suosnivača Grada Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije na prijedlog Programa obnove spomeničke cjeline Dubrovnika za 2018. godinu. Programom je, međuostalim, predviđena seizmička sanacija blokova zgrada, interventni radovi, zatim radovi na zgradi u ulici Ilije Sarake 7, zgradi bivšeg zatvora u Pustijerni, u planu je uspostava ulice Ispod mira, prezentacija arheološkog lokaliteta u Pustijerni, sanacija atrija Kneževa dvora.

Planom su obuhvaćeni Ljetnikovac Gučetić Lazarević, Ljetnikovac Restić Rastić Đonovina, Ljetnikovac Bozdari Škaprlenda, izrada Plana upravljanja zaštićenom spomeničkom cjelinom, Palača Sponza, Benediktinski samostan te Maksimilijanov ljetnikovac na Lokrumu, zgrada u ulici Kunićeva 1 gdje je potrebna obnova krova i interijera, uvršteno je i podzemlje Katedrale i Bunićeve poljane, izvješćivanje prema SAFU o Lazaretima, projekt Lazareti - kreativna četvrt Dubrovnika, zatim priprema i zaštita 1, 2, 3 i 7 lađe Lazareta, Boškovićeva poljana, Dom za starije i nemoćne „Domus Christi", Orlandov stup, Bastion Sv. Spasa, Umjetnička galerija, hodna ploha Straduna te Blok A 01 i K 07, navedeno je u obrazloženju Odluke te Prijedlogu Zavoda za obnovu Dubrovnika.

Zračna luka Dubrovnik poznata je po bilježenju rekorda u prometu putnika. Tako je u prvom tromjesečju 2018. kroz ovu zračnu luku prošlo ukupno 47 tisuća putnika više nego u istom razdoblju protekle godine što je porast od 39,8 posto. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, dubrovačka je zračna luka zauzela treće mjesto.

"Od početka godine Zračna luka Dubrovnik zabilježila je 12 posto više putnika nego lani. Sve je to u skladu s našim planom i programom. Milijuntog putnika očekujemo vrlo brzo, međutim, ove godine to nećemo obilježavati na poseban način, već će se upriličiti doček dvomilijuntog putnika", rekao je za Nportal direktor Zračne luke Dubrovnik Frano Luetić.

Porast bilježe i ostale zračne luke te je u ožujku 2018. ovim putem u Hrvatsku pristiglo 343 tisuće putnika ili 27,4 posto više nego u istome mjesecu prošle godine. Najveći promet putnika ostvarila je zračna luka Zagreb, s 223 tisuće putnika (porast od 16,1 posto u odnosu na ožujak 2017.), a slijedi je zračna luka Split s 51 tisućom putnika (porast od 61,0 posto u odnosu na ožujak 2017.)

Ukupan broj slijetanja i polijetanja zrakoplova u zračnim lukama u ožujku 2018. iznosio je 5 201, što je u usporedbi s ožujkom 2017. porast od 3,9 posto, a promet tereta iznosio je 974 tone, što je 44,7 posto više nego u istom razdoblju protekle godine.

S druge strane, morske luke bilježe blagi pad prometa putnika u prvom tromjesečju 2018. Tako je Lučka uprava Dubrovnik za razliku od prošlogodišnjih 69 871 tisuća u istom razdoblju ove godine ostvarila 56 901, dakle gotovo 13 tisuća putnika manje. Ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik Blaž Pezo ističe kako razloga za brigu nema te da je bitan onaj rezultat koji se bude prikazao na kraju godine.

"Sezona je pred nama, na razini godine očekujemo jednak broj gostiju. Ovdje je riječ o drukčijoj raspodjeli putnika u ova tri mjeseca. 13 tisuća su zapravo samo tri-četiri broda, ne radi se o nekom drastičnom padu. Prema najavama morat ćemo neke kruzere i odbijati zbog upravljanja destinacijom i projekta 'Respect the City'", kazao je Pezo.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, gotovo tri milijuna putnika ukrcano je i iskrcano u hrvatskim morskim lukama u prvom tromjesečju 2018. U usporedbi s istim razdobljem 2017. to je blagi pad za 0,5 posto. Broj putnika na trajektima i putničkim brodovima u prvom tromjesečju 2018. iznosio je 2,8 milijuna putnika, što je manje za 0,9 posto nego u istom razdoblju 2017. Pad broja putnika prisutan je u lukama sa znatnim prometom putnika kao što su Zadar, Preko, Supetar i Biograd. Na brodove se ukrcalo i iskrcalo 2,7 posto više osobnih vozila i 9,4 posto više autobusa u usporedbi s istim tromjesečjem 2017.

Od ukupnog broja putnika u morskim lukama manje od 1 posto ili 26 tisuća iskrcano je s brodova za kružno putovanje te su, među ostalim, obišli luke Split, Dubrovnik, Zadar i Šibenik. U odnosu na isto razdoblje 2017. tih putnika bilo je više za 97,1 posto.

"Blaženi Alojzije Stepinac između činjenica i insinuacija", naziv je javne tribine koju je večeras u Dvorani Ivana Pavla II. upriličio Zmajski stol Dubrovnik Družbe "Braća Hrvatskog Zmaja". O historiografskim prijeporima nastalim u 40-im godinama 20. stoljeća govorio je dr. sc. Mario Jareb istaknuvši kako insinuacije iz tog razdoblja još uvijek u javnosti truju hrvatsko-srpske tj. katoličko-pravoslavne odnose.

"Nažalost, ne možemo se baviti samo historiografskim djelima koja bi po meni na jedan neutemeljen način progovarali o posve konkretnom povijesnom djelovanju kardinala Stepinca, tadašnjeg zagrebačkog nadbiskupa, već moramo promatrati nešto drugo što na to bitno utječe. Važno je razmotriti listopad 1946. kada se dogodio montirani politički proces koji su komunističke vlasti tada poduzele i tako dovele do osude Alojzija Stepinca. Sa svime što je tada proizvedeno da bi se dokazale optužbe i danas se susrećemo. Tu ne možemo govoriti o historiografskim prijeporima, već insinuacijama te odjecima tadašnje promidžbe. Takve postavke tada konstruirane i danas utječu na percepciju u javnosti o Stepincu, a o tome govori i pismo srpskog patrijarha Irineja papi Franji od 30. travnja 2014. koje su srbijanski mediji objavili. Srpska pravoslavna crkva nikada nije potvrdila da je 'zaslužna' za to pismo, ali nije ga nikada ni demantirala. U njemu dolaze do izražaja mnogi od detalja koji svoj korijen imaju u toj 1946. kada je komunističkim vlastima bilo potrebno stvoriti optužbe i prezentirati ih kao činjenice. U pismu su 'standardne' optužbe o navodnoj Stepinčevoj šutnji, 'ustaškom vikaru', o tome što je on trebao znati. Spominje se pismo ministru unutarnjih poslova Artukoviću od 22. svibnja 1941. i kaže se da je on trebao znati da u tom trenutku Artuković nadgleda stvaranje Jadovna, ne pitajući se da tada ni sam ministar to nije mogao znati jer je Jadovno počelo s radom mjesec dana nakon tog pisma", rekao je Jareb.

Predavač je publici prezentirao niz napisa u novinama koji kako slikom tako i riječima svjedoče o razini željenog utjecaja koji su komunističke vlasti htjele polučiti kod naroda prikazujući pritom Stepinca i cijelu Crkvu kao sudionike ustaških zločina.

"Kada je komunistički režim 1946. krenuo u obračun sa zagrebačkim nadbiskupom, onda je u javnosti vođena jedna prilično žestoka promidžbeno-medijska kampanja koja je trebala prikazati nadbiskupa u najgorem mogućem svjetlu - kao suradnika ustaša te poticatelja na njihove zločine. Jedan od vidova promidžbe bila je ona za široke mase provođena preko medija i osobito preko satiričkog tjednika 'Kerempuh' koji je nastupao s kičastim prikazima koji su se trebali usjeći u svijest ljudi i koji je u dijelu srbijanske historiografije ostavio svoje tragove. Bile su to podrugljive karikature sa sugestivnim naslovima. Stepinca su uzeli kao simbol i vodeću osobu Katoličke crkve u Hrvata te insinuirali da su on pa tako i cijela Crkva krivi za ustaške zločine te da su izravno sudjelovali", kazao je predavač.

Podsjetimo, iako se je još godine 2014. činilo da je proces beatifikacije bl. Alojzija Stepinca okončan i mnogi su iščekivali tek Papinu odluku o nadnevku njegova proglašenja svetim, ipak je odluka Pape Franje o osnutku Mješovitoga katoličko-pravoslavnog povjerenstva koje je trebalo razmotriti Stepinčev život i odnos prema srpskom pravoslavlju mnoge iznenadila. Imenovani hrvatski biskupi i stručnjaci imali su zadaću osvijetliti život bl. Stepinca i suočiti se s optužbama srpske pravoslavne strane o navodnim nečasnim postupcima tadašnjega zagrebačkog nadbiskupa i prvoga čovjeka Crkve u Hrvata.

Čistoća Dubrovnik, ukoliko gradski vijećnici daju suglasnost na sjednici u ponedjeljak, podići će dugoročni kunski kredit na pet godina u OTP banci za financiranje nabave dva specijalna komunalna vozila za prikupljanje i odvoz miješanog komunalnog otpada. S obzirom da je Čistoća d.o.o. Dubrovnik ostvarila negativan financijski rezultat u 2017., ističe se u odluci, dizanje kredita je nužno te iznos ulazi u opseg mogućeg zaduživanja Grada Dubrovnika. Procijenjena vrijednost nabave dvaju vozila iznosila je tri milijuna kuna, da bi se nakon provedenog postupka javne nabave utvrdila konačna nabavna vrijednost u iznosu od 2.895.600,00 kn bez PDV-a. Vrijednost kredita uključivši naknade i ukupne kamate iznosi na posljetku 3.088.940,17 kuna.

Kako je istaknuto u Prijedlogu, oba vozila nužna su za obavljanje redovne djelatnosti Društva, a ovaj zahtjev Čistoća je opravdala činjenicom kako zbog starosti postojećih vozila namijenjenih prikupljanju miješanog komunalnog otpada ne raspolaže dovoljnim brojem potrebnih vozila za ovu djelatnost. Također, nabava vozila iz 2016. koja je dovršena početkom 2017. bila je orijentirana isključivo na vozila vezano uz primarnu selekciju, tj. odvojeno prikupljanje otpada. Osim toga, zbog štetnog događaja na jednom specijalnom komunalnom vozilu te starosti postojećih vozila namijenjenih prikupljanju miješanog komunalnog otpada Čistoća d.o.o. Dubrovnik ne raspolaže dovoljnim brojem potrebnih vozila.

Čistoća je već tijekom 2017. bila prisiljena iznajmiti jedno vozilo kako bi se osiguralo redovno poslovanje i korisnicima pružila adekvatna usluga. S obzirom na rastuće rashode vezano uz primjenu primarne selekcije otpada koji su evidentni u posljednje dvije godine i koji i dalje imaju trend rasta, planirana je nabava vozila iz tuđih izvora financiranja kako se ne bi ugrozila likvidnost Društva, zaključeno je u odluci.

Zavod za obnovu Dubrovnika u Velikoj vijećnici predstavio je Studiju optimalnog rješenja sustava grijanja i hlađenja u povijesnoj jezgri grada. U proiznalaženju kvalitetnog rješenja ovog, može se reći akutnog, problema uključen je i Energetski institut Hrvoje Požar. Naime, hlađenje ali i grijanje unutar zidina se uglavnom izvodi konvencionalnim klimatskim uređajima sa split-sustavima što znači veliki broj vanjskih uređaja na pročeljima zgrada unutar zidina.

Međutim, sama tehnologija ne može u potpunosti zadovoljiti potrebe u najtoplijim i najhladnijim danima, kada je i energetska učinkovitost najniža. Cilj studije i proizlazećeg projekta je u prvom redu reducirati, a s vremenom eliminirati sve klime sa pročelja. Optimalno tehničko rješenje je korištenje tzv. dizalica topline. Riječ je o većim agregatima koji ne bi imali izmjenu topline sa zrakom, već zahvat morske vode, koja na odgovarajućoj dubini ima konstantnu nisku temperaturu.

Takav sustav već 40 godina postoji u Kneževu dvoru. On povlači vodu iz Porta te je dokaz da je koncept održiv. Elaboratom Moguće dispozicije agregata i infrastrukture razvoda medija predlaže se sedam lokaliteta unutar i u neposrednoj okolini povijesne cjeline grada koja je pak podijeljena na tri zone. Prva je zona Prijekog, Pustijerne i Karmena, druga je Stradun, a treća su zgrade javne namjene (Gradska uprava, samostanski kompleksi, kazalište, kino…).

Osim preduvjeta da lokaliteti moraju biti u vlasništvu grada Dubrovnika te odgovarajuće veličine, pri radu na elaboratu je definirano niz kriterija za odabir lokaliteta među kojima treba istaknuti onaj primarni – da smještaj agregata ne smije materijalno ni vizualno degradirati strukturu ili prostor koji nastanjuje. Projekt bi se razvijao u više faza i dugoročno, kroz pet do deset godina, kao pilot projekt na međunarodnoj razini.

Kako bi se zadovoljile potrebe povijesne jezgre agregati bi trebali imati ukupnu snagu od 11 do 15 MW, a pojedinačni od 800 do 3000 MW. Stambeni prostori zahtjevali bi snabdjevanje 0-24 sata, poslovni 14 sati, a administrativni prostore i do 11 sati dnevno. Mreža centralnog sustava morala bi biti duga 4,5 do 5 kilometara, a predlaže se da prati trasu renesansnog vodovoda. Nakon što Studija doživi završnu verziju, slijedi Studija izvodljivosti koja bi trebala odgovoriti i na bitno pitanje koštanja projekta, odnosno mogućnosti financiranja iz sredstava Europske unije.

Studijom se, naime, razmatra deset do četrnaest lokacija za ugradnju agregata: izvan zidina park u Pilama (podzid Ulice Iza Grada te crpna stanica Vodovoda), Iza Grada (JVP Vatrogasci i parkiralište ispod žičare), Posat na Pločama, Tabor i Komarda te dvije puno osjetljivije lokacije unutar zidina Bastion svetog Spasitelja i Zatvor. Predloženo je da se veći agregati smjeste izvan povijesne jezgre, te da agregati u parku Pile i Posatu budu pilot projekt kao manje financijski zahtjevne lokacije.

Studija će svim zainteresiranim građanima biti predstavljena u četvrtak 24. svibnja u 17 sati u Zavodu za obnovu Dubrovnika.

Krajem prošlog tjedna dovršeni su radovi u Ulici Ante Šercera, a danas ih je obišao dubrovački gradonačelnik Mato Franković.

„Nakon nekoliko mjeseci radova na ovom kritičnom i važnom dijelu završili smo velik posao u vrijednosti od 1,7 milijuna kuna. Uređena je cesta te napravljen nogostup s obje strane kako bi pješaci mogli uredno prolaziti, postavljena je javna rasvjeta te osiguran dodatan broj parkirnih mjesta. Znamo da ova ulica ima veću potrebu za parkingom posebno u vrijeme održavanja sv. Mise. Izveli smo ta tri elementa, a sve kako bi ulica uredno funkcionirala. Tu nam je i Opća bolnica Dubrovnik, Zavod za Hitnu medicinu te je iznimno važno da je komunikacija brza i protočna“, rekao je gradonačelnik Franković.

Pročelnik UO za promet Đuro Šutalo istaknuo je kako su u Ulici Ante Šercera nanesena dva sloja asfalta na površinu od oko 2500 metara kvadratnih te je postavljeno preko 800 metara kvadratnih nogostupa.

„Ocrtali smo dodatnih 12 parkirnih mjesta postavljanjem tzv. travne rešetke te tako uredili oko 320 m2 parkirališta što bi bio ekvivalent 66 metara uličnog parkiranja. Omogućit ćemo još koje mjesto, a ovih dana trebali bi dovršiti i hortikulturno uređenje ulice“, naglasio je Šutalo.

Župan Nikola Dobroslavić potpisao je danas ugovore s predstavnicima udruga koje pružaju uslugu pomoći u kući starijim osobama na području Dubrovačko-neretvanske županije. Vrijednost je ugovora 325 tisuća kuna, a sredstva su osigurana za ukupno pet udruga. Također, potpisan je i dodatan ugovor s Udrugom Dva skalina za program naziva „Skalin po skalin“ u iznosu od 80 tisuća kuna.

„Svake godine osiguravamo namjenska sredstva u proračunu za pomoć starijim osobama i to tako da se ona ostvaruje u kući. Riječ je o nekoliko udruga u našoj Županiji koje pružaju tu pomoć, a k tome sredstva redovito namjenjujemo i Udruzi Dva skalina za redovni dnevni boravak djece s posebnim potrebama. Smatramo da je ovo jako dobra mjera i zato je i stavljamo u proračun“, rekao je župan Nikola Dobroslavić.

Ugovori su potpisani s Udrugom „Otac Ante Gabrić iz Metkovića“, Udrugom „Val“ s Lastova, Udrugom „Blage ruke“ iz Dubrovačkog primorja, Udrugom „Dnevni boravak i pomoć u kući za starije i nemoćne osobe“ iz Ploča te Udrugom Dobra koja skrbi za starije osobe s područja Općine Pojezerje, Zažablja i Kule Norinske.

Lumbardska psefizma, ulomak grčkoga natpisa iz 3. stoljeća te jedan od najstarijih pisanih spomenika u Hrvatskoj pronađen u Lumbardi na Korčuli uskoro bi mogao biti upotpunjen te u cijelosti dešifriran. Naime, arheolozi su na vrhu poluotoka Koludrt pronašli dio gornjeg desnog kuta psefizme te će se sada moći rekonstruirati kako je izgledao život Grka koji su u Lumbardi u 3. stoljeću pr. Kr. osnovali naseobinu i uredili svakodnevni život, po svemu sudeći, na vrlo visokoj civilizacijskoj razini.

„Ove godine našli smo vrlo bitan segment Lumbardske psefizme i sada se može potvrditi je li točno sve ono što se pretpostavljalo. Zadovoljni smo što se psefizma popunjava jer možemo točno dešifrirati što se događalo na našim prostorima. Gornji dio je važan jer je na njemu zapisano uređenje odnosa, norme i zakoni između Grka koji su osnovali naseobinu te ilirskog stanovništva, a na donjem je popis svih obitelji koje su tada živjele na ovom prostoru. Sada je trenutak da zaštitimo taj lokalitet. Otkupili smo zemljište i s vremenom ćemo ga urediti, probiti cestu kako bi gosti i svi zainteresirani imali pristup lokalitetu“, rekao je načelnik Općine Lumbarda Igor Kršinić te dodao da se ovo nalazište može svrstati u „top destinacije“.

Početak istraživanja datira od 1877. kada je mještanin Božo Kršinić na poziciji vrha Koludrta kopajući zemlju našao prvi komad psefizme. Arheolozi su se s vremenom zainteresirali, a u analizu se uključio i akademik Frano Kršinić koji je i sam pronašao neke od fragmenata.

Načelnik Kršinić ističe kako Općina u suradnji s Ministarstvom kulture svake godine sa studentima na ovom velikom lokalitetu vrši iskapanja oko tri tjedna. Našli su ove godine i veliku grčku cisternu koju trenutno čiste, a o bogatstvu lokaliteta svjedoče i drugi artefakti poput tkalačkih stanova te čak vodovoda s keramičkim cijevima koji vodi na drugu stranu Koludrta. Sve to, dodaje Kršinić, jasno svjedoči o razini civilizacijske razvijenosti te grčke naseobine.

O važnosti psefizme svjedoči i činjenica da na jednom berlinskom sveučilištu postoji poseban kolegij na kojem se proučava ovaj dokument. Potvrdio je to načelniku Kršiniću berlinski profesor dodavši kako je značaj psefizme još veći jer je riječ o dokazima prisutnosti Grka koji su preteča europske civilizacije.

„Nismo svjesni kakav dokument imamo u svom mjestu i dosad smo se stidljivo prema njemu odnosili. Ovim činom značaj je povećan i već smo dogovorili s profesorom Hrvojem Potrebicom koji svake godine vodi istraživanja da se iduće godine proširi iskapanje“, zaključio je načelnik Općine Lumbarda Igor Kršinić.

Na 12. sjednici Gradskog vijeća u ponedjeljak će se pred vijećnicima naći Prijedlog zaključka o sklapanju Ugovora o ustupanju javnih parkirališnih površina za organizaciju javnih parkirališta u 2018. godini s društvom Sanitat Dubrovnik d.o.o. Kako stoji u tekstu Prijedloga, temeljem stavaka 2. članka 1. Odluke o organizaciji i načinu naplate i kontrole parkiranja u Gradu Dubrovniku, predviđeno je da je organizator parkinga (Sanitat, op.a.) „dio prihoda ostvarenih obavljanjem poslova iz stavka 1. dužan uplatiti Gradu Dubrovniku“, te da će „Gradonačelnik Grada Dubrovnika, odnosno Gradsko vijeće Grada Dubrovnika donijet akte kojima će se regulirati prava i obveze uplate sredstava iz stavka 2. članka 3."

Naime, svu zaradu od naplate parkinga Sanitat je do sada zadržavao te njome raspolagao, međuostalim, za uređenje parkirnih površina. Međutim, predloženim ugovorom Sanitat će do 15. prosinca 2018. u gradski proračun morati uplatiti dva milijuna kuna za korištenje javnim prometnim površinama u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2018.

"Ugovorne strane suglasne su da se javne površine iz prethodnog stavka mogu koristiti kao javna parkirališta i to od 0,00 do 24,00 sati dnevno tijekom cijele 2018. Pregled ulica i broj parkirališnih mjesta koje su predmetom zakupa dogovorit će Grad Dubrovnik i Organizator parkiranja zajedno", stoji u Prijedlogu zaključka.

Ugovorom će se tako urediti odnosi između Grada Dubrovnika i Sanitata te će ova tvrtka službeno dobiti na raspolaganje određene javne površine na kojima će moći organizirati naplatu parkinga. Kako doznajemo, zanimljiva bi mogla biti situacija oko uređenja parkinga na Gradcu s obzirom da je riječ o površini koja nije u vlasništvu Grada, već Dubrovačke biskupije koja na tom području dogovorom dopušta navedenu djelatnost.

Građani se, također, pitaju znači li potpisivanje ovog ugovora da će Sanitat, kada formalno preuzme upravljanje tim javnim parkirališnim površinama, dodatno poraditi na uređenju parkirališnih mjesta.

Kako ističu pojedini Dubrovčani, upravo na Gradcu parking se naplaćuje, a područje nije asfaltirano, niti su adekvatno iscrtana parkirališna mjesta. Građani se tako nadaju kako će ovime doći kraj parkingu na "šoderu" te da će se parkirati na uređenoj prometnoj površini.

Plesno-edukativna udruga Convivo večeras je Dubrovčanima pripremila pravu poslasticu u Kinu Sloboda. Riječ je o plesnoj predstavi "Pepeljuga" koju su rado došli pogledati kako oni najmlađi tako i nešto stariji. Convivo je na premijeru pozvao i poklonio karte djeci iz Doma maslina, Udruzi za Down sindrom i Poseban prijatelj.

"Predstava je dio projekta „Vratimo djeci bajke“ koji je nastao zbog sve rastućeg broja nasilnih, negativnih i depresivnih crtanih filmova i sadržaja za djecu koji imaju negativan utjecaj na razvoj i ponašanje djece. Ovim projektom pa i samom predstavom djeci se vraćaju vjera u ljubav, dobrotu, prijateljstvo, hrabrost, majčinu zaštitu ali i jačinu oprosta. Pepeljuga nije samo predstava za djecu, nego i odrasle koje služi kao podsjetnik svima nama na temeljne vrijednosti i prioritete koji nekad ostanu u sjeni današnje turbulentne okoline, poručuju iz Conviva.

„Pepeljuga“ je prva plesna predstava ovog tipa nastala u produkciji i izvedbi dubrovačkih plesača, a u njoj plešu/glume Nikolina Jović, Lorenco Ferk, Betina Bošnjak, Loreta Ferk, Marija Roko, Belinda Marić, te Naida Husejnović. Veliku ulogu i to u obradi muzike odigrao je Žarko Dragojević iz Audiovizualnog centra Dubrovnik, ali i kreiranju plakata.

Pepeljugu ćete moći reprizno pogledati 22. i 23. svibnja u 19 sati u Kinu Sloboda.

Stranica 12 od 13