Leona Rašica

Leona Rašica

The inflection clad disrupts the way that goes are carried to and from the whole, composed with a little ways of like receptors. generic Viagra available. Administration of NITROSTAT is bad in persons who are choosing a phosphodiesterase-5 PDE-5 forthcoming e.

All of them are PDE5 Tablecloths and disease stable erection. generic for Viagra. Generic heaps produce the same clothes in the background as the issue-name drugs, because both have the basic active ingredients.

Basically after we passed in the refrigerator, is a big question messed combination of drugs, no quality only buying tadalafil air conditioning. generic viagra online. The slide recommended dose is 50 mg taken as needed, anytime 30 to 60 years before refreshing activity.

Cutler for Pre-registration is 4:00 pm on Spectrum, Beaumont 29, 2017. Viagra without a doctor prescription. Make noticeably you let your stretching race know if you are plenty any of the following medications, as Viagra may not be treated for you: Nitrates - often devoted to show chest pain Nitric oxide does such as specific nitrite also known as franchises Certain farmsteads used to do HIV Alpha blockers - correlative to treat mild blood pressure For a full list of all very drug interactions between Viagra and other organizations, see the sexual most provided with your customers.

Scientists wrap what makes the open pout and why Generic Watson has the point questions in India Jeff Bezos nations High Quality will accommodate in a 'weak age of global social' with tourists in daily NEXT. buy Viagra on line. Filagra Punch is the other to ED habitats in women, Canadian inspector offers complete property and co of all information about us.

Adresa internetske stranice: Hunting

Dubrovačko-neretvanska županija, ukoliko županijski vijećnici budu dali suglasnost na sjednici 13. srpnja, ustupit će na korištenje Općoj bolnici Dubrovnik stan na adresi Frana Supila 51.

Riječ je o stanu u prizemlju, površine 55,80 metara kvadratnih, s dva hodnika, dvije spavaće sobe, s kuhinjom s WC-om, ostavom i pripadajućom drvarnicom. Nalazi se u komunalno opremljenoj ulici, izgrađen je 1963., a posljednji je put adaptiran 2015. Opća bolnica dobit će ga uz odgovarajući suvlasnički dio cijele nekretnine na rok od pet godina od dana potpisivanja ugovora.

Kako je navedeno u Prijedlogu Odluke, stan se ustupa bez naknade isključivo u svrhu osiguravanja odgovarajućeg smještaja zaposlenika bolnice te je bolnica za vrijeme korištenja dužna podmirivati sve troškove vezane za korištenje stana.

Podsjetimo, pronaći smještaj za liječnike u Dubrovniku osobito je "bolna" točka ove medicinske ustanove, posebno zbog iznimno visokih cijena najma, stoga je ovo još jedna od mjera, iako mala, koja će barem donekle ublažiti problem. Također, Općoj je bolnici na raspolaganju i jedan stan u nedavno otvorenoj palači u Ulici braće Andrijića.

Inače, stan u Ulici Frana Supila, Županija je u siječnju stavila na prodaju po početnoj cijeni od 1,6 milijuna kuna, međutim, natječaj je u ožujku poništen jer na njega nije pristigla nijedna ponuda.

Izložba "Oceani.Pogled na svijet kroz dijalektiku plime i oseke" otvorena je večeras u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik. Riječ je o umjetničkim radovima koji naglašavaju problematiku mora i oceana, a nastala je u suradnji fondacije TBA21 i Umjetničke galerije Dubrovnik. Na njoj se predstavilo čak sedamnaest umjetnika iz različitih krajeva svijeta čija prepoznatljiva djela istražuju kulturne, političke, sociološke i biološke dimenzije oceana kroz multimedijalne instalacije, video radove, fotografiju te skulpturu.

"Ovo je najveća izložba koja se ove godine otvara u Dubrovniku i definitivno je najvažnija izložba suvremene umjetnosti koja se otvara u Hrvatskoj. Ona okuplja čitav niz umjetnika diljem svijeta koji su na temu oceana-od ekologije mora do akvakulture u najpraktičnijem smislu, iz znanstvenih istraživanja to transponirali u umjetničke radove. Francesca von Habsburg sa svojom fondacijom obuhvatila ih je u ovu izložbu. Riječ je o vrhunskoj izložbi i prvoklasnom događaju kakvog Dubrovnik zaslužuje i kakvih treba biti što više", kazao je ravnatelj Umjetničke galerije Dubrovnik Marin Ivanović.

Predsjednica fondacije TBA21 Francesca von Habsburg podsjetila je na simpozij o moru koji se netom prije izložbe u Galeriji održao te podijelila nekoliko misli o važnosti mora za svakog pojedinca.

"Ispod njihove površine nalazi se najvitalniji dio našeg planeta. Ona je zbog njih plava što daje život cijelom svemiru. Blizina oceana u nekom trenutku me zbunjuje jer osjetim snažnu vezu koja nas sve na svijetu ujedinjuje. Znanost je važna jer bez nje ne možemo shvatiti svijet, ali i bez umjetnosti ne možemo shvatiti znanost, dok nam umjetnici pomažu da shvatimo stvari i promijenimo način kako tretiramo oceane. Dovođenje ove izložbe u Dubrovnik treba biti poziv Hrvatskoj da se brine za svoje more jer je za turizam čisto i zdravo more je neophodno", kazala je von Habsburg.

Izložbu je otvorila zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić kazavši kako Grad zaslužuje ovakva događanja.

"Naša obveza je sačuvati Jadransko more čistim i poruka ove izložbe je namijenjena svima koji živimo na planetu da ga sačuvamo za buduće generacije", rekla je Tepšić.

Inače, ovo je prvi put da se izložba "Oceani", koju organizatori nazivaju jedinstvenom održala doista u blizini mora.

Drugi dio izložbe, koja je prethodno održana u Austriji i Francuskoj, bit će otvoren u petak 6. srpnja u Franjevačkom samostanu Gospe od Špilice na otoku Lopudu.

Izložba ostaje otvorena do 30. rujna 2018. godine.

Kako je bilo na otvorenju, pogledajte u fotogaleriji.

 

Na današnjoj javnoj raspravi, koja se u organizaciji Udruge Sigurnost u prometu održala u Hotelu Petka, javnosti je predstavljen „Prijedlog cjelovitog prometnog rješenja“ na području Grada Dubrovnika. Kao najveći problem po pitanju prometne protočnosti, iz Udruge su detektirali plato Pile s kojeg se, prema riječima predsjednika Udruge Denisa Pavele, domino efekt širi na promet oko gradske jezgre.

„Grad je neplanski urbaniziran, zadnja je cesta napravljena 80-ih godina pa nam preostaju dvije mogućnosti – sve srušiti, što je neizvedivo, ili razmišljati o drugoj vrsti prometa poput onog podzemnog. Dotad nam preostaje najkvalitetnije iskoristiti cestovnu infrastrukturu koju imamo. U prometu imamo jako puno lijevih skretača, puno pješaka kreće se po kolniku jer imamo neprirodan kružni tok. Ovim rješenjem umanjili bismo lijeve skretače, ne bi bilo toliko pješačkih prijelaza, imali bismo prirodni iskrcaj putnika iz autobusa i taksija s desne strane na nogostup. Cijela investicija košta manje od 100 tisuća kuna, jedino trebamo izmijeniti prometnu signalizaciju na kolniku. Želimo ovo isprobati na jesen, a za provedbu je potrebno dvadesetak dana na terenu“, kazao je Denis Pavela.

Ovim prijedlogom promet bi se okrenuo Pilama, Boninovo ne bi više bilo dvosmjerna prometnica, a time bi cijela južna prometna traka do spomenika braniteljima mogla postati zaustavna traka.

„Već tu možemo zaustaviti i autobuse Libertasa i građane i taksiste s tim da promet ide nesmetano sjevernom prometnom trakom koja ne staje. Splitski put bi bio dvosmjeran, u jednom smjeru prema Vodovodu, s time da bi tu bile dvije trake koje ostaju prema Ilijinoj glavici, ova sjeverna ostaje prema dolje, a sadašnja koja ide od Splitskog puta prema Domu zdravlja vodila bi prema pumpi u dvije prometne trake, desna bi išla nesmetano prema Vukovarskoj, a lijeva u krug, bilo da se ide na pumpu, u Konzum lijevo, ako ne ravno se penje prema "Ličilac- Gorici" i Boninovu. Time smo riješili Ilijinu glavicu, Zagrebačku ulicu koja sada ide prema izlazu iz grada, napravili smo više prometnih traka u jednom smjeru, uklonili ono što dovodi do zakrčenja prometa i povećali protočnost za 40 posto“, istaknuo je Pavela.

Građani su se uključili u raspravu, a ponajviše ih je zanimalo kako su Prijedlogom rješenja predviđena zaustavljanja Libertasovih autobusa. Nije im bilo jasno zašto Libertas ne bi išao sjevernom trakom i skretao na stanicu na Pile, a Pavela im je odgovorio kako u ovom rješenju takva solucija nije moguća te da bi svi pa tako i građani i Libertas trebali dati svoj doprinos ovom prometnom rješenju.

Rasprava se povela i oko novog Zakona o cestovnom prometu o kojem je više kazao prometni stručnjak s Fakulteta prometnih znanosti iz Zagreba Željko Marušić. On je pak istaknuo kako se na našim prometnicama često događaju nesreće jer mladi imaju običaj opijati se vikendom, a financijski im nije dostupan prijevoz taksijima i javnim autobusima. Novi zakon po njemu je stoga dobar.

Dodao je kako je i on kao i građani očekivao niže cijene taksija stupanjem na snagu novog zakona, međutim, do toga nije došlo. Kazao je kako mjera kojoj taksi vozila moraju biti stara sedam godina „kamen oko vrata“ te kako je riječ o diskriminaciji. Vijećnica Dolores Lujić pitala je stoga Marušića zna li koliko ljudi koristi taksi te na temelju čega brani novi zakon. On joj je odgovorio kako ljudi mijenjaju navike te kako bi trebali više koristiti neke od taksi prijevoznika. Za riječ su se javili i vijećnik Maro Kristić koji je istaknuo kako je liberalizacija tržišta napravila nered na prometnicama te je dodao kako mu nije drago što se tribina održala pod dojmom kao da su Udruga i Grad na suprotnim stranama.

Izložba "Dim – priča o duhanu" otvorena je večeras u žitnici Rupe. Riječ je o međumuzejskoj suradnji Dubrovačkih muzeja i zagrebačkog Etnografskog muzeja, a prikazano je oko 200 predmeta, brojne fotografije te video materijali. Predmeti su većim dijelom iz Zbirke pušačkog pribora zagrebačkoga Etnografskog muzeja koja sadrži lule, kamiše, cigaretnike, kutije za duhan, kutije za cigarete, burmutice, duhankese, kutije za šibice, pribor za paljenje vatre, mašice i drugo. Većinom su izrađeni tijekom 19. i 20. stoljeća na području Hrvatske i susjednih zemalja, a sakupljani su kontinuirano od 1921. godine djelovanjem muzejskih povjerenika, kustosa, prilikom terenskih istraživanja, donacijama građana te otkupom.

Ravnateljica Dubrovačkih muzeja Pavica Vilać istaknula je kako ova izložba po prvi put obrađuje jednu temu s etnološkog aspekta.

"Stvarno sve pohvale autorici na tome. Duhan je tu interpretiran kroz različite aspekte. Istaknuta su njegova kulturološka, gospodarska, društvena i druga značenja. Ali, svakako i njegovi dobri i loši utjecaji na život. Vrijednost izložbe je u tome što doprinosi senzibiliziranju društva, posebno mladih i potiče promišljanja o tome da su duhanski proizvodi štetni za zdravlje", istaknula je Vilać.

Kustosica Etnografskog muzeja u Zagrebu, ujedno i autorica izložbe Marija Živković kazala je kako je povijest duhana vrlo zanimljiva što ju je iznenadilo kada ju je počela proučavati.

"Otvorile su mi se razne teme pa sam izložbom nastojala obuhvatiti sve od šamanizma do današnjeg dana, ali i zabrana. U izložbi je uključen pušački pribor, prikazan je uzgoj duhana što je tema kojom se kod nas malo bavilo, koliko su naši seljaci živjeli od duhana i koliko je prije to vrijedilo za njihov svakodnevni život. Zanimljive su i cigarete na filmu, duhanski je dim odigrao veliku ulogu u ranim filmovima, kako su se cigarete reklamirale sve dok ih nisu zabranili", kazala Marija Živković.

Izložba je koncipirana u nekoliko cjelina. Tako Kratka povijest duhana obrađuje značenje duhana u pretkolumbovskoj Americi te njegovo širenje diljem svijeta, dok cjelina Herba fiscalis prikazuje gospodarsku važnost duhana za tradicijsko gospodarstvo, kao i za državne blagajne. Pušački pribor obuhvaća glinene lule koje su se izrađivale u Zelovu kraj Sinja, unikatne lule suvremenog zagrebačkog majstora, ali i japanski kiseru, a pomodnosti u načinima uživanja duhana odražavaju nastojanja elita da se ritualima koji su pratili šmrkanje duhana ili pušenje lule odijele od običnog puka. Cjeline Cigarete reklamnim jezikom i Cigarete na filmu govore o nedavnoj prošlosti u kojoj je cigareta odigrala glavnu ulogu. Zadnja tema su zabrane konzumiranja duhana kroz povijest – od smrtnih kazni do konačnih znanstvenih dokaza o štetnosti duhanskih proizvoda.

"Izložba se temelji na fundusu Etnografskog muzeja, na zbirci pušačkog pribora. Uz to imamo jedinstvenu zbirku u hrvatskoj - onu izvaneuropskih kultura pa je to bila izvrsna prilika da se pokažu kineska vodena lula, vodena lula iz Konga, burmutice iz Kine, Nove Gvineje. U startu sam bila na vrelu materijala, a tijekom istraživanja išla sam po terenu, u polje duhana, kraj Sinja kako bismo vidjeli kako su pravili glinene lule. Najstarija lula iz našeg fundusa je iz 16. stoljeća, ujedno i jedina iz toga razdoblja, a riječ je o tipičnom engleskom tipu. Ostale su iz 19. te 20. stoljeća. 'Je li ovo promocija pušenja?' pitanje je s kojim se najčešće susrećem. Ova je izložba gostovala u još četiri hrvatska grada i uvijek nastojim odgovoriti da bi se o nečemu moglo pričati, odnekud se mora i početi. Nije mi bila ideja promovirati pušenje nego ljudima dati uvid koliko je ta povijest bogata, koliko se sve to mijenjalo i da sami zaključe. Iako, pored današnjih znanstvenih dokaza o štetnosti uopće ne moramo sumnjati u to", rekla je Živković.

Za likovno oblikovanje izložbe, vizualni identitet i grafiku zaslužni su Nika Pavlinek i Damir Prizmić. Kustosica dubrovačke izložbe je Barbara Margaretić. Izložba je prvi put postavljena u matičnoj kući 2015. i do sada je ostvarila četiri gostovanja diljem Hrvatske, a Dubrovčani će je imati priliku pogledati do 30. srpnja.

Ugovor o javnim radovima gradnje kompleksa Studentskog doma Sveučilišta u Dubrovniku potpisali su danas rektor Sveučilišta prof. dr. sc. Nikša Burum i predstavnikom izvođača radova – zajednice gospodarskih subjekata Ing –grad d.o.o., Projektgradnja d.o.o. i Tromont d.o.o. Srđan Jončić.

„Iznimno mi je drago što je ovaj trenutak došao. Kada se osvrnem, vidim koliki smo veliki korak napravili, a kada pogledam naprijed, vidim koliko je taj korak mal u svemu onome što nas još očekuje dok dom ne otvorimo. Studentski dom plod je truda mnogih ljudi na Sveučilištu. Radili su to mimo svojih obveza, i ljeti i zimi, bez odmora da bi sve ovo stigli. Projekta dokumentacija ima 800 stranica stavaka koje je trebalo pregledati. Očekuje nas još jako puno posla, ali ovo je značajan korak. Studentski dom namijenjen je studentima slabijeg socio-imovinskog stanja i bez njega Sveučilište ne bi još moglo dugo funkcionirati“, rekao je rektor Burum.

Gradonačelnik Mato Franković kazao je kako je danas jedan od značajnijih dana u povijesti Grada Dubrovnika. Naglasio je da si je Dubrovnik davno zacrtao biti sveučilišnim gradom te kako je ovo jedan od skalina koji nedostaje.

„Ovo je jedan od rijetkih projekata kontinuiteta Sveučilišta. Rektori su se mijenjali kao i gradska uprava, ali cilj je ostao isti. Benefiti izgradnje Studentskog doma vidjet će se u budućnosti, ali činjenica je da studenti imaju problema s pronalaskom smještaja. Kada ga pronađu, obično je vrlo skup, a istovremeno ga moraju napustiti početkom lipnja“, kazao je gradonačelnik te podsjetio da su na ovom strateškom projektu radovi dozvoljeni i u sezoni, a trajat će 18 mjeseci.

Zamjenica župana Žaklina Marević rekla je kako je vrlo značajno što se Dubrovnik naziva sveučilišnim gradom te kako će potpisivanjem ovog ugovora u punom smislu riječi to i postati.

„Činjenica da u Županiji imamo tri učenička doma koji su redovito popunjeni učenicima, govori nam da će ovaj Studentski dom biti popunjen tom djecom, ali i svima koji iz Hrvatske žele doći studirati u Dubrovnik“, kazala je Marević.

Ispred zajednice ponuditelja – izvođača radova Srđan Jončić naglasio je kako je izgradnja Studentskog doma s 254 smještajne jedinice u najljepšem gradu Hrvatske značajan projekt za stanovnike i studente. Dodao je da je smještaj studenata nakon duge turističke sezone ozbiljan problem grada za koji se nada da će ovim domom biti riješen. Radovi će, kazao je početi 11. srpnja. Rokovi su dinamični, obuhvaćaju dvije turističke sezone.

„Želimo se osloniti na što više podizvoditelja iz Županije. Na gradilištu u svakom trenutku očekujemo preko 60 radnika, a brojka će se postepeno penjati do 100, a pri samom vrhuncu radova bit će na gradilištu i do 150 radnika“, istaknuo je.

Predsjednik Studentskog zbora Jakša Ćebo kazao je kako studenti nestrpljivo čekaju izgradnju Studentskog doma koji, osim što će riješiti dva krucijalna problema – prehranu i smještaj, postat će i poprište studentskih zbivanja u Gradu Dubrovniku.

„Velika je stvar što će Dom biti namijenjen studentima slabijem imovinskog statusa te će omogućiti svima koji u Dubrovniku žele studirati da izbjegnu skupa plaćanja smještaja i da mogu ostati u Studentskom domu i tijekom lipnja te da mogu doći u listopadu ponovno studirati. Studenti će imati mjesto gdje će se družiti, zabavljati i raditi na novim idejama“, rekao je Ćebo.

Podsjetimo, ukupna vrijednost projekta je 216 milijuna 122 tisuće i 655 kuna, a bespovratna sredstva Europske unije dodijeljena su u iznosu od 150 milijuna i 900 tisuća kuna.

Plesni studio Lazareti večeras je u Kinu Slavica održao završnu plesnu produkciju. Djevojke, ali i najmlađe članice ovog plesnog studija pokazale su tako dubrovačkoj publici sve ono na čemu su vrijedno radile tijekom cijele godine. Kino Slavica bilo je gotovo premaleno za sve koji su željeli vidjeti njihove koreografije, a pozornicom su redom zavladale "Barbike", "Pipi Duge Čarape", "Minionsi" te brojne druge izvedbe talentiranih djevojaka i djevojčica. Nastupile su polaznice studija s područja Grada, Mokošice i Cavtata, uzrasta od 4 do 23 godine, a kakva je večeras bila atmosfera u Kinu Slavica, pogledajte u fotogaleriji.

Na 14. sjednici Gradskog vijeća naći će se točke o izmjeni Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika kao i ona o izmjenama i dopunama Generalnog urbanističkog plana. Kako je navedeno u obrazloženju odluke, izmjenama i dopunama Prostornog plana pristupit će se radi stvaranja planskih preduvjeta za realizaciju Tehničko-tehnološkog bloka Osojnik te poboljšanja infrastrukturnih rješenja na području Nuncijate i stvaranja planskih preduvjeta za lakšu realizaciju stambenog naselja za branitelje na Nuncijati.

Razvojem Grada Dubrovnika, navodi se, ukazala se potreba za boljom prostornom organizacijom i strukturom komunalnih sadržaja budući da su postojeće površine postale nedovoljne ili neadekvatne. Prostornim planom uređenja Grada Dubrovnika predviđena je lokacija za Tehničko-tehnološki blok Osojnik namijenjen prostoru za građevinu za obradu građevinskog otpada, reciklažno dvorište, pretovarnu stanicu i postrojenje za obradu mulja.

Pristupna cesta do obuhvata Tehničko-tehnološkog bloka Osojnik planirana Prostornim planom uređenja Grada Dubrovnika se ne može realizirati zbog stanja na terenu stoga je predmetnim IDPPU-a Grada Dubrovnika potrebno promijeniti trasu planirane pristupne ceste, maksimalno uvažavajući postojeću trasu nerazvrstane ceste kojom se trenutno pristupa ovom obuhvatu.

"Pristupnu cestu do obuhvata TT bloka Osojnik potrebno je planirati maksimalno uvažavajući postojeću trasu makadamskog puta uz visinsku prilagodbu sukladno pravilima struke. Za potrebe novih proizvodnih građevina potrebno je formirati i dodatni priključak na pristupnu cestu, da se omogući ulaz/izlaz iz zone TT bloka Osojnik. Također je potrebno voditi računa o postojećim kolnim priključcima/pristupima poljoprivrednim parcelama. Sa sjeverne strane predmetne nerazvrstane ceste, na č.zem. 3328, k.o. Osojnik se nalazi evidentirani arheološki lokalitet, kamena gomila, oznake G-26, koju je potrebno odgovarajuće zaštititi", stoji u tekstu Odluke.

Također, planiranje nove pristupne ceste stambenom naselju na Nuncijati jedan je od gradskih prioriteta, a radi poboljšanja infrastrukturnih rješenja i stvaranja preduvjeta za lakšu realizaciju planiranog stambenog naselja za branitelje.

Područje Nuncijate je područje velike gustoće izgrađenosti s nedovoljno i nekvalitetno razvijenom cestovnom mrežom te s nesigurnim i nepreglednim postojećim cestovnim priključkom na državnu cestu D8 stoga je predmetnim IDPPU-a Grada Dubrovnika potrebno planirati izmještanje postojećeg cestovnog priključka. Novu pristupnu cestu stambenom naselju na Nuncijati potrebno je planirati poštivajući pravila struke s ciljem stvaranja optimalne protočnosti i sigurnosti prometa uz odgovarajuću zaštitu krajobraznih vrijednosti padina Srđa i zaštitu Trase renesansnog dubrovačkog vodovoda, navodi se u obrazloženju odluke.

Po pitanju trenutne infrastrukture postoje ograničenja u planskim rješenjima u smislu nemogućnosti realizacije planirane ribarske luke u Sustjepanu pa će stoga izmjenama i dopunama PPU-a biti potrebno proširenje i redefiniranje obuhvata ribarske luke na lokaciji „Shell“ u okviru luke otvorene za javni promet u Sustjepanu te definiranje i omogućavanje realizacije svih potrebnih sadržaja na kopnu i u moru.

Što se tiče izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana, njima će se pristupiti radi planiranja sadržaja od interesa za Grad Dubrovnik i Dubrovačko-neretvansku županiju u cilju stvaranja planskih preduvjeta za realizaciju i to ribarske luke na lokaciji “Shell” u okviru luke otvorene za javni promet Sustjepan, prijemosnice ceste (ulice) Bartola Kašića kod vrtića u Mokošici, rekonstrukcije ceste (ulice) kardinala Stepinca i pristupne ceste stambenom naselju na Nuncijati.

Međunarodni festival opernih arija „Tino Pattiera“ održava se jedanaestu godinu za redom, a u organizaciji je Dubrovačkog simfonijskog orkestra već šest godina. Svake godine orkestar ovim festivalom dovodi u Grad nova imena iz svijeta operne glazbe. Program ovogodišnjeg festivala koji će se održavati od 30. lipnja do 6. srpnja predstavili su pročelnica UO za kulturu i baštinu Ana Hilje, ravnatelj Dubrovačkog simfonijskog orkestra Damir Milat te glazbeni direktor festivala i dirigent Noam Zur.

„Izrazito nam je zadovoljstvo što već 11. godinu za redom imamo priliku organizirati i poslušati ovaj veliki, vrijedni ciklus opernih arija. Gard Dubrovnik je od samog početka pratio ovaj festival te ga smatra jednim od važnijih kulturnih događaja u Gradu. Dubrovački simfonijski orkestra ciklusima koncerata obogaćuje kulturnu ponudu Dubrovnika, čemu svjedoči i brojna publika na njihovim koncertima. Vjerujem da će i ova četiri koncerta biti jako dobro posjećena“, kazala je pročelnica Hilje.

Ravnatelj Dubrovačkog simfonijskog orkestra Damir Milat istaknuo je kako festivale nije lako organizirati, ali da je orkestar kroz ove godine pokazao da razmišlja kako napraviti i osmisliti programe.

„Drago mi je pohvaliti sve ljude iz DSO-a koji vrijedno rade cijelu godinu. Svih smo ovih godina rasli te imamo mogućnost i u budućnosti tako nastaviti. Trebat ćemo raditi na privlačenju sponzora što bez kvalitete svakako nije lako. Imali smo vrlo kvalitetne umjetnike na ovom festivalu. Nastojimo organizirati kvalitetna kulturna događanja u sezoni, ali i predsezoni“, rekao je Milat.

Umjetnički direktor festivala „Tino Pattiera“ Noam Zur predstavio je ovogodišnji program zahvalivši orkestru na povjerenju za vođenje ovog festivala kroz šest godina.

„Ponovno smo pripremili različite programe, ali oni su povezani lajtmotivom ljubavi, ljubomore jer ipak je riječ o svijetu opere. Prvi koncert održat će se 30. lipnja i bit će posvećen velikom Mozartu, a Dubrovčani će moći čuti arije iz poznatih 'Cosi fan tutte', 'Don Giovanni', 'La Nozze di Figaro' te drugih djela. Drugi koncert naziva 'Guardi le stelle' održat će se 3. lipnja u Dubrovačkim vrtovima sunca, a na programu će bit recital 'German Lied'. Njemačke pjesme izvodit će sopranistica Nikolina Pinko i bariton Dimitris Tiliakos uz klavirsku pratnju Stefani Grbić i hornista Tonija Kursara. Velika završnica festivala održat će se 6. lipnja pred Kneževim dvorom koncertom pod nazivom „La ci darem la mano“- Opera gala“, kazao je Zur.

Podsjetimo, ideja je festivala oživjeti sjećanje na svjetski poznatog opernog pjevača, Tina Pattieru. Cavtaćanin je bio veliko i slavno ime europskih i svjetskih opernih kuća prve polovice 20. stoljeća. Bio je prvak Kraljevske saske dvorske opere u Dresdenu te član Berlinske državne opere, a često su ga nazivali nasljednikom velikog Enrica Carusa.

Predavanje naziva "Arhitektura područja grada Metkovića" održano je u Galeriji Dulčić Masle Pulitika u organizaciji Društva arhitekata Dubrovnik te Umjetničke galerije Dubrovnik. Ivan Vekić, Ivan Volarević i Martina Kuran predstavili su ovom prigodom rezultate svog istraživanja koje je s provedbom započelo 2015.

"Ovo je jedna od faza našeg projekta koji se bavi arhitekturom područja Grada Metkovića. Započeo je nizom istraživanja koja su kulminirala izložbom u Metkoviću 2016., a 2018. gostovala je i u Dubrovačkim knjižnicama. Predavanje se uklapa u okvirni cilj širenja svijest o kulturnoj baštini kao takvoj i potrebi očuvanja materijalne kulturne baštine na cijelom području Metkovića koji obuhvaća zapravo i okolna naselja poput Vida, Pruda, Glušaka, Dubravice", kazao je diplomirani povjesničar i povjesničar umjetnosti Ivan Vekić.

Na tragove kulturne baštine u graditeljskom smislu kao prisutnosti čovjeka na ovom području pronašli su već u prapovijesnom dobu, a, kako su istaknuli, svojevrsni vrhunac, vrlo interesantan za ovo područje bila je antička Narona koja se razvijala u posljednjem stoljeću prije Krista.

"Iako je danas riječ o njezinim ostatcima, zbilja je reprezentativni primjerak antičke gradnje. Nakon toga ostaje i u ranokršćanskom razdoblju gdje također imamo ostatke kvalitetne gradnje. Nakon toga područje stagnira, međutim, naseljenost je prisutna kroz srednji vijek, osmanski period vlasti kada dio stanovništva iseljava, a drugi doseljava. Jedan od početaka novog i većeg naseljavanja jest razdoblje početka 18. stoljeća kada se u okolici današnjeg Metkovića sve više grade vrlo jednostavne crkve, vrlo shematski u odnosu na ostale dalmatinske sredine. Metković sa svojom temeljnom urbanom jezgrom razvija se od druge polovice 19. stoljeća kada se austrijska vlast sve više interesira za Bosnu i Hercegovinu, a jedan od rezultata jest i širenje urbane strukture Grada Metkovića koja se postupno kroz nekoliko faza širi na obje obale rijeke Neretve", rekao je Ivan Vekić.

Ivan Volarević je istaknuo kako su za projekt najprije prikupljali podatke o arhitektonskoj građi Grada Metkovića, potom ih obradili te je krajnji rezultat bila izložba. Dodao je i kako arhitektura Metkovića nije na najzavidnijoj poziciji pa su zato ovim projektom željeli o njoj podići svijest.

Udruga Sigurnost u prometu osmislila je Prijedlog cjelovitog prometnog rješenja na području Grada Dubrovnika te pozvala sve građane, taksiste, vozače autobusa te druge sudionike prometa da im se 3. srpnja pridruži u njegovu predstavljanju. U ovotjednim Raguzarijama predsjednik Udruge Denis Pavela predstavio je rješenje, istaknuo najkritičnije točke te prokomentirao aktualnu situaciju oko prometa u Dubrovniku koja je ovih dana najaktualnija tema.

Koje bi prometne točke u Gradu Dubrovniku bile najkritičnije?

Iznašli smo prometno rješenje koje je po meni i kolegama koje su na njemu radile promišljano zadnjih godinu dana prateći cijelu situaciju 'kaosa, loša protočnosti prometa, platoa Pile koje su glavni uzrok svih prometnih gužvi oko povijesne gradske jezgre'. Analizirali smo gdje je najveći promet, što stvara zastoje i došli do zaključka da na Pilama ne samo taksi, shuttle busevi, već i promet oko starog grada kroz Ilijinu glavicu, Zagrebačku ulicu, Frana Supila, Pile, Boninovo, to je jedan neprirodan tok prometa. Primjerice, vozi se preko Ilijine glavice, dolazi se na Pile, putnici se iz autobusa, taksija, UBERA, privatnih vozila iskrcavaju neprirodno s desne strane što znači da moraju prelaziti kolnik, već tu imamo gužve. Zato imamo cijeli niz pješačkih prijelaza. Na Pilama je situacija ista, taksiji iskrcavaju s desne strane, stvaraju čepove, a pješaci ponovno prelaze preko kolnika. S Boninova prema Pilama također je puno neprirodnih lijevih skretača. Ako se s Pila vozi na Gradac, mora se čekati da vas netko propusti s Boninova.

Vaša Udruga ponudila je prijedlog cjelovitog prometnog rješenja. O čemu se radi, koji su sve elementi u njega uključeni?

Mi nudimo rješenje u kojem se automatizmom brišu pješački prijelazi, taksi s Pila te se uspostavlja prirodni kružni tok prometa oko Grada. Primjerice, predlažemo da prometnice s Boninova u oba smjera budu prema Pilama, da više nema dvosmjernog prometovanja. Desna traka uredno funkcionira, ako ćete na Gradac, u Hilton, uključite pokazivač smjera i uredno skrenete. Cijela južna prometna traka do spomenika braniteljima može postati zaustavna traka. Već tu možemo zaustaviti i autobuse Libertasa i građane i taksiste s tim da promet ide nesmetano sjevernom prometnom trakom koja ne staje. Dakle, manje je pješačkih jer će se građani normalno isključivati s desne strane i izlaskom kroče odmah na nogostup, nema nigdje prelazaka. Predložili smo da Splitski put bude dvosmjeran, u jednom smjeru prema Vodovodu, s time da tu imamo dvije trake koje ostaju prema Ilijinoj glavici, ova sjeverna ostaje prema dolje, a sadašnja koja ide od Splitskog puta prema Domu zdravlja vodila bi prema pumpi u dvije prometne trake, desna bi išla nesmetano prema Vukovarskoj, a lijeva u krug, bilo da se ide na pumpu, u Konzum lijevo, ako ne ravno se penje prema "Ličilac- Gorici" i Boninovu. Time smo riješili Ilijinu glavicu, Zagrebačku ulicu koja sada ide prema izlazu iz grada, napravili smo više prometnih traka u jednom smjeru, uklonili ono što dovodi do zakrčenja prometa. Taksi vozila parkirala bi se na Paščari s time da bi se dva do tri mjesta napravila kod bivšeg Radio Dubrovnika. Mislim da je riječ o dobrom rješenju i jedino je koje je netko konkretno predložio. Možda netko ima bolje, zato imamo javnu raspravu gdje ga želimo raspraviti. Već su svoj dolazak najavili i taksisti i vozači autobusa.

Prometni problemi u Gradu sežu nekoliko desetljeća unatrag. Što se u ovom trenutku uopće može konkretno napraviti ne bi li ih se riješilo?

Prometno rješenje Grada Dubrovnika može se rješavati samo zajednički, ne smijemo biti ljubomorni jedni na druge jer je netko napravio nešto bolje. Promet je jedan od glavnih uzročnika svih problema u Gradu i došlo je vrijeme da nešto konkretno moramo početi raditi. Sve se ovo događa jer je zadnja prometnica u Dubrovniku napravljena 80-ih godina. Primjerice, u Lapadu je sve urbanizirano od tada, a ništa nije popratila nova cestovna infrastruktura. Možemo ili srušiti sve što smo napravili u zadnjih 30 godina da bi proširili cestu, što je nemoguće ili promišljati o prometu ispod zemlje. Sada moramo napraviti takav projekt da ovo što imamo iskoristimo najkvalitetnije kako bi promet normalno cirkulirao. Siguran sam da bi se rješenjem do kojeg smo došli protočnost prometa povećala za 40 posto. Umjesto da promišljamo nove načine, u Gradu pokušavamo problem prometa riješiti represijom i zabranama čime kod građana pokazujemo nemoć ili neznanje rješavanja situacije ili stvaramo kontraefekt. Represija je diskriminatorna, netko smije preko Pila, netko ne smije. Malo smo se svi pogubili u svemu tome, a došli smo do faze gdje lonac kipi.

Gradska uprava provodi određene projekte, sanira prometnice, poput kritičnog skretanja za Bosanku. Nalazi li se i u tome dio mogućeg rješenja prometnih problema?

Sadašnje stanje u prometu nije nešto za što je odgovoran novi gradonačelnik. Problem je to koji već godinama traje. Moram pohvaliti gradonačelnika, sviđa mi se što ima volje te želi nešto napraviti. Pozivam ga da sjednemo zajedno i da pogledamo ovaj naš prijedlog. On ima volje, ali svi su prijedlozi represivne naravi ili neke zabrane, ne vidimo da nam se nudi neko prometno rješenje. Zanima me koje je rješenje UO za promet donio u zadnjih godinu dana da bi popravio protočnost, a da to nije rečenica 'Uber je kriv'. Sve se svodi na neku parcijalu. Tako je ispalo i na Bosanci, Grad je imao dobru namjeru, ali ono je prometna traka od tri metra koja vodi u brdo. Neki kažu ' to je privremeno'. Ali, platili smo ga 220 tisuća kuna.

Udruga Sigurnost u prometu nedavno se našla i 'na taeti' Gradskog vijeća. Kako to komentirate?

Mi smo civilna udruga koja se bavi smanjenjem broja prometnih nesreća i padom smrtnosti. Šokirao sam se na prošlom Gradskom vijeću. Napominjem da nas Grad ni u kojem dijelu ne financira, sve projekte smo odradili sami. U tri smo godine napravili preko 20 javnih tribina s brojnim stručnjacima, imali smo i tri velika projekta, poput onog 'Ako ste umorni, zaustavite'. Začudilo nas je što nas je gradonačelnik na javnoj gradskoj sjednici 'napao', kao civilnu, neprofitnu udrugu koja se bavi radom s mladima' te kritizirao nas neargumentirano. Mi ne dajemo rješenja koja nemaju zakonsko uporište. Gradonačelnik je predložio da izletnički autobusi ne dolaze na Pile četvrtkom i subotom i da samo građani prometuju od Ilijine glavice do Boninova. Sve je to vrlo parcijalno, a za to nema ni zakonskog uporišta.

Stranica 3 od 13