Leona Rašica

Leona Rašica

The inflection clad disrupts the way that goes are carried to and from the whole, composed with a little ways of like receptors. generic Viagra available. Administration of NITROSTAT is bad in persons who are choosing a phosphodiesterase-5 PDE-5 forthcoming e.

All of them are PDE5 Tablecloths and disease stable erection. generic for Viagra. Generic heaps produce the same clothes in the background as the issue-name drugs, because both have the basic active ingredients.

Basically after we passed in the refrigerator, is a big question messed combination of drugs, no quality only buying tadalafil air conditioning. generic viagra online. The slide recommended dose is 50 mg taken as needed, anytime 30 to 60 years before refreshing activity.

Cutler for Pre-registration is 4:00 pm on Spectrum, Beaumont 29, 2017. Viagra without a doctor prescription. Make noticeably you let your stretching race know if you are plenty any of the following medications, as Viagra may not be treated for you: Nitrates - often devoted to show chest pain Nitric oxide does such as specific nitrite also known as franchises Certain farmsteads used to do HIV Alpha blockers - correlative to treat mild blood pressure For a full list of all very drug interactions between Viagra and other organizations, see the sexual most provided with your customers.

Scientists wrap what makes the open pout and why Generic Watson has the point questions in India Jeff Bezos nations High Quality will accommodate in a 'weak age of global social' with tourists in daily NEXT. buy Viagra on line. Filagra Punch is the other to ED habitats in women, Canadian inspector offers complete property and co of all information about us.

Adresa internetske stranice: Hunting

Gradski vijećnici nisu danas usvojili izvješće o poslovanju Sanitata Dubrovnik d. o. o. za 2017. godinu. Gradonačelnik je istaknuo kako su brojni nalazi u ovoj gradskoj tvrtki negativni te kako postoje sumnje da su određene radnje bile kriminalne. Stoga je predloženo neusvajanje izvješća.

"Tri skupine postupaka koje Sanitat vodi protiv građana. Jedan skup čine već završeni postupci gdje su ovrhe naplaćene. Drugi skup je oni koji su još u tijeku. Treći skup postupaka su kazne koje su građani platili temeljen nevažeće odluke. Koji je status tih postupaka, što Sanitat planira napraviti?", pitao je vijećnik Nikolić.

Direktor Sanitata Tomislav Tabak kazao je kako se nije bavio analizom svakog od tih postupaka. Dodao je kako Sanitat radi isključivo po odluci Gradskog vijeća te kako nisu mogli naplatiti ništa nego samo ono što mu je sud dosudio.

"Ovo treba rješavati prije nego se netko drugi uhvati rješavanja. Jeste li ovršne postupke temeljem stare tužbe također povukli?", ponovno je upitao Nikolić, a Tabak mu je odgovorio kako se mogu povući samo oni ovršni postupci koji su pali.

Gradonačelnik Franković naglasio je kako treba pronaći model kako ljudima vratiti novac. Vijećnici nisu prihvatili ni izvješće o poslovanju Vodovoda Dubrovnik d.o.o. za 2017. godinu.

"Neću ulaziti u analizu poslovanja Vodovoda. Razlog mog neprihvaćanja, osim negativne analize poslovanja, leži i u tome da je u 2017. godini Vodovod zbog netransparentnosti penaliziran na Palati i Gornjim selima s 12,2 milijuna kuna. Samo ovo je dovoljan razlog da se ne prihvati Izvješće. Ne želim politizirati. Neću ulaziti u to kako pročistač nije završen, kako je dovršenost bila na 10 posto kad smo preuzeli vlast.. Pohvalio bih novu Upravu", rekao je gradonačelnik.

Vijećnik Rossetti zapitao je kako čovjek kojemu ne prihvaćaju izvješće ostaje zamjenik generalnog direktora Hrvatskih voda, a Franković mu je odgovorio kako "u životu, kao i uvijek, nekome se svane, nekome smrkne te kako je njima svanulo".

"Svanulo je jer se makla osoba koja je nekompetentna i koja je tvrtku dovela do čega je dovela. Gradonačelničke, morate otvoriti ovu temu a političkoj razini i ne možemo se skrivati iza toga. Ovome se treba stati na kraj", kazao je vijećnik Nikolić.

Nezavisna vijećnica Matija Čale Mratović uputila je pitanje oko penaliziranja, a gradonačelnik joj je odgovorio da postoji samo jedan razlog zašto su penalizirani Palata i Gornja sela. "Jasno je rečeno kako je u pitanju netransparentno vođenje javne nabave. Tu nema opravdanja", kazao je.

"Uvijek volim da ljudi koji nešto znaju da to rade. Nemojte braniti javnu nabavu. Vodim projekt oko Studentskog doma i javne nabave. Ubio sam se godinu i pol dana oko toga. Ne postoji netransparentne i transparentna javna nabava nego Zakon. Ako vam napišu kako je netransparentno, to znači kako ste nešto zaribali. Vi ste to predstavili tako da smo mi to radili malo brže pa su nas radi toga penalizirali. Da smo bili brzi i ispravni, ne bi bilo problema. Stopostotna penalizacija znači kako ste nešto debelo, debelo, debelo zafrknuli. Niste mogli to faliti ako niste imali namjeru jer ja ne vjerujem kako u Vodovodu sjede ljudi koji bi to falili", naglasio je Marko Potrebica, a vijećnica Čale Mratović mu je replicirala da "svi znaju kako je Palata napravljena po hitnom postupku te potom pročitala navode kojima potkrepljuje svoje tvrdnje oko penaliziranja zbog rokova.

"Sve je to točno, ali ovdje je korekcija 100 posto. To je nemoguće! Ovo o čemu vi govorite bi bila korekcija od pet posto", odgovorio je Potrebica.

Vijećnik Milković istaknuo je da je ovo peti ili šesti put da djelatnici Vodovoda šetaju po Gornjim selima i pitaju tko želi priključak.

"Može li se to uvesti u red? Ispada kao da se netko ruga s ljudima. Što se tiče suhozida, izvođač je porušio što je mogao. Medaković je bio više puta. Hoće li itko doći gore i to poslikati? Hoćemo li sve u beton pretvoriti?", pitao je Milković.

"Što se tiče suhozida, imali smo nekoliko sastanaka i što se tiče proširenja ceste. Ne mogu ući i preturati u kancelarije što je netko kome obećao po Gornjim selima. Mi se ne bavimo obnavljanjem. Mislite li da se meni sviđa to što gore vidim, i ja sam iz tih krajeva?", rekao je direktor Vodovoda Lukša Matušić, a Milković mu je kazao kako ga nitko ne proziva niti krivi.

"Imamo rješenje za problem. Vodovod je poduzeo sve pravne radnje protiv izvođača radova. Izvođač nije dostavio bankarsko jamstvo, želimo riješiti sve to. Sve treba vratiti u prvobitno stanje. Što se tiče tehničkih detalja, izvorno, projekt je bio zamišljen s vodospremom međutim bivša uprava je temeljem neriješenih imovinsko-pravnih odnosa promijenila neke stvari. Ne trebate brinuti, plan Uprave je pokrenuti i taj dio tehničke dokumentacije da se to vrati u početno stanje po pitanju vodospreme", zaključio je član Uprave Vodovoda Zoran Ćosić.

Gradski vijećnici nisu danas prihvatili izvješće o poslovanju Dubrovačke razvojne agencije DURA-a, zbog prvih pet mjeseci poslovanja u 2017. godini. Kako je objasnio gradonačelnik Mato Franković, revizija Grada Dubrovnika utvrdila je niz nepravilnosti u poslovanju DURA-e, a sve je rezultiralo istragom DORH-a i kaznenom prijavom protiv bivše direktorice Andree Novaković, koja je kazneno prijavljena. Franković je istaknuo i kako je prije desetak dana optužnica proširena i sve to rezultiralo je neprihvaćanju izvješća.

"Isto se ne odnosi na razdoblje nove direktorice koja je uspjela riješiti sve probleme i sve nalaze revizije. O izvješću se glasa u cjelini, a ne parcijalno te je prijedlog zaključka o neprihvaćanju Izvješća o poslovanju", rekao je Franković.

Vijećnik Miho Obradović kazao je kako je izvješće prihvatio Nadzorni odbor DURA-e na čelu sa Zrinkom Raguž pa mu nije jasno zašto ga Gradsko vijeće ne prihvaća. Gradonačelnik mu je odgovorio da bi rezultat bio smjena da se radi o aktualnom direktoru. No, "Gradsko vijeće mora poslati političku poruku, a to je ne korupciji i kriminalnim radnjama", istaknuo je gradonačelnik.

"Shvaćamo što se događalo, znamo što se događalo, ali direktorica je već osam mjeseci tamo, vidim da se kvalitetno radi i mislim da neprihvaćanjem ne prihvaćamo ni njeno izvješće. Stoga ćemo biti suzdržani", kazao je vijećnik Jelčić.

Vijećnik Rossetti mišljenja je da se izjašnjavanje o izvješću trebalo odgoditi i podijeliti u dva dijela, jer "nije pošteno"te kako će u javnosti nastati "zbunjoza".

"Ja ne mislim da je ‘zbunjoza’. Da postoji jedan dan inkriminirajućeg djelovanja u DURA-i, mi ne smijemo to prihvatiti. Mi ovdje ne glasamo o ravnateljici Ana Mariji Pilato, već o izvješću tvrtke", zaključio je Franković.

Gradski vijećnici usvojili su većinom glasova Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o poslovanju Čistoće d.o.o. za 2017. godinu. Vijećnica Dolores Lujić istaknula je kako na mnogim površinama građani nisu u mogućnosti odvajati otpad.

"Na koliko mjesta to nije moguće? Reciklažna dvorišta su odlična stvar, no dio koji se tamo odlaže je neznatan. Građani premalo znaju o odlaganju otpada, treba uvesti letke. Zašto su nadzorne kamere trošak Čistoće, a ne Grada?", pitala je Lujić, na što joj je pomoćnik direktora Čistoće Maro Kristić odgovorio kako Grad ima prostorno vrlo skromne mogućnosti po pitanju odlaganja i na tome se radi.

"Ne znamo koliko točno korisnika imamo, a GDPR nam stvara dodatni problem jer od svakog korisnika treba tražiti suglasnost. Ima dosta loših poslovnih odluka. Poslovali smo s gubitkom od 3 milijuna kuna, a sve zbog zastarjelih cjenika koji se trebaju mijenjati", rekao je Kristić.

Vijećnik Pero Milković pitao je mogu li se postaviti dodatni kontejneri jer se kapacitet otpada povećava kada su turisti u Gradu, a Kristić je kazao kako je moguće postaviti ih.

"Studeni se bliži, koliko je Čistoća spremna što se tiče kontejnera, a najbitnije edukacije građana? Htio bih da mi ponovite situaciju oko Grabovice, koliko je ona opasna, koliko sigurna, kad prelazim na Lučino razdolje, kad se ona zatvara?", upitao je vijećnik Ivan Jelčić.

"Implementacija uredbe bi trebala biti u studenom no to se neće dogoditi jer odgovarajući natječaji još nisu raspisani Što se tiče same Čistoće, mi smo sve pripremne pravilnosti odradili. Dok Ministarstvo ne raspiše natječaje, mi ne možemo razmišljati o opremi", odgovorio je Kristić.

Gradonačelnik Franković kazao je kako je Grad u fazi ishodovanja građevinske dozvole po pitanju Grabovice.

"Građevinska dozvola se ishoduje za sanaciju Grabovice koja će trajati dvije godine. Mjesta ima, ali je ograničeno i doći ćemo u situaciju jer ćemo morati odlagati otpad negdje drugdje. Pronašli mso jednu lokaciju blizu Dubrovniku no tu ne možemo jer ne možemo proći državnu granicu. To zakon EU ne poznaje, taj problem sada pokušavamo riješiti. Dobit ćemo značajna sredstva za sanaciju Grabovice. Krajnji cilj je centar za gospodarenje otpadom, nadam se kako će biti gotov za 3,4 godine", kazao je gradonačelnik.

Predsjednik vijeća Potrebica našalio se kako izgleda da su svi vijećnici sveci po pitanju poštivanja vremena za odlaganje otpada.

"Javno priznajem kako sam se zadnje dvije godine prisilio da bacam smeće navečer. Taman legneš na kauč, kad odjednom moraš bacati smeće i silaziti s četvrtog pijana. Prije sam ga bacao ujutro kad bih išao na posao. Ujutro bih se sa svim susjedima trefio na smeću. Hoću reći kako je potrebno educirati druge te kako treba krenuti od sebe. Edukacija, edukacija, edukacija i nemojmo glumiti svece", naglasio je.

Vijećnica Tatjana Šimac Bonačić kazala je kako se ne treba čekati fondove da bi se krenulo s edukacijom. "Direktor je najavio kako će se u škole slati letci kako bi se povećala svijest i kako se može održati i tematska sjednica. Je li napravljeno nešto po tom pitanju? Kontrolira li se zaštitna folija na Grabovici?", pitala je.

"Slažem se kako ne treba čekati EU fondove za edukaciju, no vidi se kako je razina sivjeti još niska. Radimo na izradi promotivnih materijala. Što se tiče Grabovice, kontrolira se folija", zaključio je Kristić.

Gradski vijećnici usvojili su danas odluku vezanu za izdavanje dozvola za obavljanje usluge autotaksi prijevoza. Kako je izvijestio pročelnik UO za promet Đuro Šutalo, s obzirom da je 12. svibnja nastupio novi Zakon o cestovnom pometu sve prijašnje odluke jedinica lokalne samouprave tim su zakonom prestale važiti. Tko god podnese licencu mora od jedinice lokalne samouprave dobiti dozvolu za obavljanje prijevoza, a jedinice mogu regulirati jedino taksi stajališta. Cijena dozvole je 500 kuna.

"Ova odluka potvrđuje da svi autotaksi prijevoznici koji obavljaju tu djelatnost u ovom trenutku ne rade to legalno, tj. posluju u sivoj zoni. Apeliram na to da sve one koji ne podnesu zahtjev maknemo s prometnica. Sad čitam kako će u Grad doći Cammeo i Eko Taxi. Imam neslužbenu informaciju kako će 300, 400 taksista još doći u Dubrovnik, procjene su da ih je sad 1200", rekao je vijećnik Kristić.

Gradonačelnik Franković naglasio je kako brojna vozila Ubera ne udovoljavaju temeljnim kriterijima.

"Naše mogućnosti su male dok ne uvedemo zonu posebnog prometnog režima, nakon toga su velike. Taksisti su po ovome poput nomada, oni mogu voziti sada u Dubrovniku, sutra u Split, prekosutra u Zadar. Novi Zakon nije donio jeftiniju ni bolju uslugu, možete sad Opel Corsu voziti. Bio bi i Fićo, da se može. Jedan rent-a-car im daje vozila 100 kuna na dan. Doći će Cammeo i Eko Taxi, nisu još došli jer nemaju vozača", kazao je.

Predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica rekao je kako je vijeće moglo donijeti 101 deklaraciju, a da se ništa ne dogodi.

"Govori se o 300 tisuća ljudi koji su pošli, ali nije se to dogodilo ove godine pa nitko ne proziva vladu prije i onu prije nje i tako dalje. Novi Zakon nam nije dao nikakav model kontrole. Jedino je rješenje da se pojačaju zakonske ovlasti prometnog redarstva jer je ovo danas smiješno. Prometni redar slika vozilo i mora pričekati pet minuta. Vozač se pomakne nakon četiri minute i nema prekršaja. Možemo sada napisati deklaraciju u pet minuta, ali ona neće ništa riješiti", rekao je.

Vijećnik Jelčić istaknuo je kako su dovedeni pred svršen čin jer Zakon propisuje puno stvari koje moraju napraviti i malo stvari koje daju fleksibilnost.

"Moje pitanje je zašto ste zaokružili na 500, a ne 560? Ta je brojka točnija. Da ih bude tisuću, to je 60 tisuća kuna koje su ostale na stolu. Nije to puno za proračun, ali zašto ih ostaviti na stolu? S druge strane, ovo je na 5 godina. Znači 100 kuna godišnje. Itekako je to profitabilno", kazao je.

"Urušio nam se sustav. Imamo nešto više od 42 tisuće stanovnika, a 38 tisuća registriranih vozila. Kad sve to uzmete u obzir, nama se mora dogoditi problem. I to smo vidjeli za kišnog dana kada je skoro 4 sata bio blokiran promet. Tada dolazi do ugroze života. U tom trenutku još u grad nisu došli gosti koji nam dolaze s automobilima. Sad zamislite taj kišni dan! Oni će svakako dobiti dozvole, usvojili mi ovu odluku ili ne jer je tada nadležno Ministarstvo. Jedan snažni akt Gradskog vijeća može ići ‘van etera’ na jednoj od idućih sjednica, a dotad će vjerujem i resorno Ministarstvo shvatiti u koji problem su upala sva turistička središta u Hrvatskoj", zaključio je gradonačelnik.

Odluka je pretrpjela izmjene te je cijena dozvole povećana na 560 kuna.

Gradski vijećnici većinom su glasova usvojili Odluku o reklamiranju u Gradu Dubrovniku (Zamjena za dosadašnji pravilnik o reklamiranju). Kako je objasnio gradonačelnik Mato Franković, uvjeren je da će ona uvesti reda i unificirati način oglašavanja.

"Zabranili smo bookere na Pilama i Pločama i njima je sada ostao jedino agencijski prostor i omogućit ćemo im da rade. Cijeli grad će biti oblijepljen plakatima i u hotelima će stići obavijest kako gostima ne sugeriramo kupnju izleta od ilegalnih bookera. Ne smijemo se sramotiti s onim što rade, postoji par ustrajnih onih na Pilama, ali doći će kraj i tome. Gostima treba poslati jasni poruku i oni će to razumjeti", kazao je gradonačelnik.

Vijećnica Katarina Doršner istaknula je kako je ovaj pravilnik važan za ovaj aristokratski grad Dubrovnik.

"Nije prihvatljivo previše boja i fluorescentnih reklama, drugi gradovi imaju pravilnike i detaljno propisuju što se sve može", rekla je.

Vijećnik Nikolić pohvalio je one koji su radili na odluci, ali i istaknuo kako se istom legitimiraju svi mogući vidovi reklamiranja koji su danas prisutni u povijesnoj jezgri, a svi nisu, smatra, primjereni. Pokazao je tako prezentaciju s nekoliko primjera reklamiranja koje smatra neprimjerenima i protivnima Odluci.

"Drago mi je i bilo mi je lijepo slušati vaše izlaganje, a posebno prezentaciju jer ste sami sebe demantirali. Rekli ste da je odluka ozakonjenje svega što danas imamo, a mi smo vam na svaki ‘slajd’ kojeg ste pokazali rekli kako to nije dozvoljeno. Odluka mora uvesti red na javne površine, ničim ne dozvoljava u pješačke zone postavljanje štafelaja. Odluka je dio suradnje s ugostiteljima i obrtnicima koji su svjesni da se i oni moraju resetirati, ali tražimo zlatnu sredinu. Od vas sam očekivao da ćete pozdraviti korak ka poboljšanju. Reda na javnim površinama treba biti. Odluka nije idealna. Može biti promijenjena ako vidimo da smo u nečemu pogriješili", naglasio je gradonačelnik.

"Školska dvorana OŠ Lapad 15 dana prije kraja školske godine je zatvorena jer je predstavljala životnu ugrozu. Naime, krov dvorane se ulegnuo i prijeti rušenjem, s time nismo izlazili u javnost dok ne utvrdimo o čemu se radi i kako ćemo riješiti taj problem", rekao je danas gradonačelnik Mato Franković nakon pitanja Tatjane Šimac Bonačić o ulaganjima u dubrovačke škole.

Dodao je kako ćemo imati vruće ljeto i jesen jer se kreće s radovima rušenja krova te gradnje novog.

"U isto vrijeme, krećemo s izgradnjom buduće OŠ Montovjerna i sva djeca s Montovjerne prebacuju se u OŠ Lapad, i do kraja prvog polugodišta neće moći koristiti dvoranu za tjelesni, bit će to teško za funkcioniranje škole. Škola je također izgrađena 70 - ih godina, vrijeme je učinilo svoje, a do kraja ljeta trebali bi napraviti i rebalans proračuna kako bismo pokrenuli javnu nabavu, izdvojili sredstva i uredili što moramo - napravili novi krov školske dvorane", rekao je gradonačelnik.

Prometni kolaps do kojeg je prošlog četvrtka došlo na dubrovčakim prometnicama našao se na tapeti vijećničkih pitanja. Naime, nakon što se gradonačelnik Franković zbog gužvi građanima ispričao te "prozvao" UBER kako su njihovi vozači odgovorni jer je "svako treće vozilo UBER", oglasili su se i iz ove tvrtke konstatirajući kako do kolapsa nije došlo zbog liberalizacije autotaksi prometa.

"Prije manje od godinu dana rekao sam što će se dogoditi - kaos na prometnicama. Nije puno trebalo čekati. Isti četvrtak kao i kod nas dogodio se cirkus i u Splitu, reagirao je i njihov gradonačelnik. Potpuna liberalizacija je ovo - kome god padne na pamet a ima licencu dođe u Grad, vozi, koristi našu infrastrukturu, porez plaća negdje drugdje, što ima Grad od toga? Ako je kako kaže UBER razlog povećanje usluge, onih koji voze polugoli, to nam ne treba. Je li građaninu grada ili turistu prijevoz povoljniji? Nije, jer je uber a i ne samo oni, povećao prijevoz. Sad i Cammeo traži vozače za Grad, Eko taksi dovodi vozila, a već sad je svako drugo auto UBER, pa naši taksisti, pa kad svi ostali dođu, i još autobusi, nama je najbolje da stojimo doma! To nam je dovela liberalizacija tržišta. Stalno govorim da je očajno rješenje, zvao sam ministra i rekao mu da nam uništava turizam u gradu, šaljemo lošu poruku, lošu uslugu, to nam ne treba, i pronaći ćemo sami sebi rješenje. Konačno rješenje je žurno revidiranje zakona o liberalizaciji i izvršitelji samo iz DNŽ. Nedavno mi je na Facebook pisao neki rekao da što se žalimo, kad nam pola vozača Libertasa vozi Uber? Na nama je da takve ljude sankcioniramo. Ovi koji se bune u Libertasu, 90 posto ih vozi Uber! Cijelu noć vozi sebi, i onda ujutro umoran sjedne u jedinicu i vozi vas!", odgovorio je na pitanje Ivana Maslaća gradonačelnik Franković.

Na drugo pitanje oko promocije aerosporta u Gradu i okolici te nedostatku letaćeg kadra, gradonačelnik se zapravo dotaknuo onoga što godinama muči stanovnike juga Hrvatske.

"Nema dana kad avioni Croatije Airlines ne kasne. Nekad dva, tri, četiri sata, a nekad nakon svega dovedu mali avion pa kažu putnicima, a vi koji ne možete stati, dođite sutra. Ako nešto ne promijene, oni su propali. Meni ne pada na pamet letjeti s njima i nemoguće je nama putovati, planirati, razgovarati s njima, ne možemo tako", zaključio je Franković.

U tijeku je 13. sjednica Gradskog vijeća Grada Dubrovnika, a na redu su vijećnička pitanja. Tako se vijećnik Emilio Puljizević u svome pitanju dotaknuo predsjednika Udruge Sigurnost u prometu Denisa Pavele, a vezano za prometno rješenje u Gradu Dubrovniku.

"Ma kakva bi tišina nastala kad bi ljudi govorili samo ono što znaju", citirao je Puljizević Pavelin status na Facebooku.

"Ako postoji tema o kojoj svi sve znaju, onda je to promet. Ipak, oni koji se profesionalno bave tom problematikom morali bi znati da promet definira niz zakona i pravilnika. Ako sve to zanemarite, onda usnite, ujutro skinete jeftini program s weba i crtate po karti i imamo gotova rješenja. I nitko se zadnjih 80 godina nije toga sjetio nego baš ja", rekao je Puljizević tražeći od gradonačelnika i komentar na navode pojedinaca kako se zahvatom na skretanju za Bosanku ništa nije riješilo.

Gradonačelnik Mato Franković istaknuo je kako je promet značajno pitanje čije je rješavanje komplicirano.

"Ne postoji jedinstveno brzo rješenje koje će riješiti desetljećima nagomilane probleme. Svi smo svjedoci činjenice kako je promet dobro funkcionirao posljednjih mjeseci. Bile su gužve, ali one su normalna stvar. Svatko tko misli da u turističkoj destinaciji neće uopće biti gužvi, taj se vara. Gužve nam donose novac. Poruka je svim našim sugrađanima kako gužve mora biti, ali se ne smije događati potpuna blokada prometa kao prošlog četvrtka. Broj taksi vozila u Gradu je trenutno nevjerojatan, a od 1. srpnja do 15. kolovoza, izletnički autobusi više četvrtkom i subotom neće smjeti u Grad. Samo neki dan u Gradu ih je bilo 140! Tražili smo dodatnih 15 policajaca od Minsitarstva, prometni redari, kolikogod ih ima, ne mogu to odraditi,", dodao je Franković.

Gradonačelnik je kazao kako poštuje sve ljude koji imaju konstruktivna rješenja, ali da "ti dušebrižnici koji pišu ne ulazeći u ostale zakonske i podzakonske akte, neka dođu mahati na Pile". "Tako će pomoći Gradu", poručio je Franković Paveli.

Vijećnik Puljizević dotaknuo se i pročistača pitke vode koji je 12. lipnja pušten u probni rad naglasivši kako si predstavnici bivše gradske vlasti čestitaju "kako da je on njihova zasluga". Gradonačelnik mu je odgovorio kako građane za 10, 15 godina neće zanimati tko ga je počeo i završio.

"Najveći problem kojega smo zatekli nakon preuzimanja odgovornosti za grad bio je pročistač, koji je bio na 10 posto izvršenih građevinskih radova, koji je prema izjavama tadašnjih čelnika Vodovoda trebao biti gotov za desetak dana. Ugovori su štitili sve samo ne Grad. Omogućilo nam se da penaliziramo jednog izvođača i nakon toga smo mogli samo plakati. S projektom se ipak nastavilo. Gradilište još nije gotovo, ali je pročistač u tehničkom smislu gotov", rekao je gradonačelnik.

"Mladi politolozi rade kao pratitelji gostiju, ekonomistice kao sobarice, pomorci kao bukeri, a medijaši kao konobari. Mladi se stoga pitaju zašto da uopće studiraju išta, ako se potrebe na tržištu rada svode na nekoliko zanimanja za koja je dovoljno završiti srednju školu. S druge strane, sretni su da, za razliku od mladih iz većeg dijela Hrvatske, mogu u svojoj županiji pronaći bilo kakav posao", ističe u ovotjednoj rubrici "Raguzarije" predsjednica Europskog doma Dubrovnik Adriana Kremenjaš-Daničić. Sve veća unifikacija ponude radnih mjesta zbog monopola turizma jedan je od gorućih problema koje su mladi i osobe koje s njima rade detektirali na radionicama izrade Županijskog programa za mlade, koje su se diljem Dubrovačko-neretvanske županije održavale od siječnja do svibnja. Županija ovaj projekt provodi u partnerstvu s Europskim domom Dubrovnik, koji od konca prošle godine vodi županijski info-centar za mlade. Oba se projekta provode uz financijsku podršku Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Vaša je udruga poznata po informiranju građana o europskim integracijama, ali vidimo da ste se u posljednje vrijeme više okrenuli mladima. Kako je došlo do ove promjene?

Točno, od osnutka Europskog doma Dubrovnik u ožujku 1995. njegovi su članovi informirali građane o različitim aspektima europskog integracijskog procesa. Neposredno nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju bilo nam je zato logično uključiti se u mrežu info-centara Europe Direct, koja djeluje isključivo u državama članicama EU, i pod ingerencijom je Europske komisije. Nakon nešto više od četiri godine djelovanja, naš Europe Direct Dubrovnik prestao je s radom koncem prošle godine, jer smo odlučili više se posvetiti radu samo s određenom skupinom građana, konkretno mladima. Naime, dugi niz godina na različite smo načine informirali mlade naše županije o temama od njihova interesa. To je bilo samo povremeno, i najčešće volonterski, jer smo pod Europe Direct mogli podvesti samo informiranje o europskim temama, poput studiranja i usavršavanja u državama članicama EU, a za ostale aktivnosti za mlade naše županije, za koje smo ustanovili da bi ih bilo potrebno provoditi, nismo imali ni financijskih sredstava ni odgovarajućih suradnika.

U jesen prošle godine prošao je na natječaju Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku naš jednogodišnji program županijskog info-centra za mlade, kojega smo prijavili u partnerstvu s Dubrovačko-neretvanskom županijom i Sveučilištem u Dubrovniku, pa informiranje mladih o raznim remama od njihova interesa sada provodimo u kontinuitetu.

Što konkretno radite?

U županijama drugačijeg geografskog položaja moguće je udaljenosti između najudaljenijih lokacija prijeći tijekom jednog radnog dana, a u našoj je županiji to nemoguće čak i uz veća financijska sredstva od ovih kojima mi raspolažemo. Dapače, nemoguće je biti fizički prisutan u Konavlima, na Lastovu i u Metkoviću ne samo tijekom jednog dana, nego je to teško obaviti i tijekom dva dana, ne samo zbog međusobne udaljenosti, nego i zbog prometne nepovezanosti. A granicu kod Neuma neću ni spominjati.

Zbog toga s mladima komuniciramo većinom virtualnim putem, što znači da nam se svi, koji željenu informaciju nisu pronašli na našoj internetskoj stranici dnz-mladi.com, mogu obratiti putem telefona, e-pošte ili poruke na Facebook stranici info-centra. Naravno, svatko je dobrodošao osobno svratiti u naš prostor u Dubrovniku, na Batali, ali od početka smo znali da se nitko iz doline Neretve ili nekog od otoka neće uputiti do Dubrovnika samo zbog dobivanja informacija ili savjeta. Zato smo mladima dostupni 24 sata na dan virtualnim putem, iako po potrebi odlazimo i na teren. Tako smo u raznim dijelovima županije do sada organizirali više informativnih događanja za mlade u suradnji s osnovnim i srednjim školama, udrugama i jedinicama lokalne samouprave.

Kakva su vam dosadašnja iskustva? Je li ovo dobar način rada s mladima?

Zbog spomenute geografske rascjepkanosti mislim da u našoj županiji nije moguće organizirati kvalitetno informiranje i savjetovanje mladih iz jednoga centra, bez obzira na raspoloživa sredstva i tko god da to radi. A što se tiče naše države u cjelini, mislim da informiranje i savjetovanje mladih nije održivo ovakvo kakvo je sad – prepušteno dobroj volji i kapacitetima nekolicine lokalnih udruga. Zbog toga se godinama zalažem da se informiranje mladih u Hrvatskoj institucionalizira, odnosno da postane zakonska obveza jedinica lokalne samouprave, a ne da tu važnu djelatnost obavljaju organizacije civilnoga društva, kako stignu, i to više-manje isključivo uz potporu iz državnog proračuna, koja je jako mala – oko milijun kuna za cijelu državu.

Po meni, svaki bi grad i općina trebali organizirati informiranje i savjetovanje mladih na svom terenu, i to putem osposobljavanja nekog od svojih zaposlenika, a ako nemaju osobe odgovarajućih profila, neka sklope ugovore o obavljanju tih poslova s pravnim osobama koje bi to mogle kvalitetno obavljati: npr. knjižnicama, društvenim poduzećima, udrugama. Tako se već desetljećima radi u većini država članica EU, i ne vidim razloga da ne preuzmemo njihova dobra iskustva i konačno se ne odmaknemo od običaja u balkanskim državama, u kojima se informiranje mladih odvija na isti ovakav stihijski način kao i kod nas.

Jedinice lokalne samouprave troškove bi dogovorno mogle dijeliti s obzirom na broj stanovnika, pa bi pružatelji usluga mogli organizirati iste aktivnosti u nekoliko gradova i općina. Na primjeru naše županije to bi moglo izgledati ovako: Konavle i Župa zajedno, Primorje i Pelješac zajedno, otoci svaki zasebno, dolina Neretve zasebno i Dubrovnik zasebno. No ovakav dogovor između općina i gradova mogao bi biti postignut već i sada, kada im informiranje mladih još nije zakonska obveza, ali za to treba imati malo političke volje, odnosno malo više sluha za mlade.

Na natječaju MDOMSP-a prošao je i projekt izrade županijskog programa za mlade, što ga je u partnerstvu s Europskim domom Dubrovnik prijavila Dubrovačko-neretvanska županija. O čemu je tu riječ?

Početkom srpnja prošle godine Županija je odlučila krenuti u izradu županijskog programa za mlade. Projekt se na natječaj spomenutog Ministarstva mogao prijaviti isključivo u parnerstvu s nekom udrugom koja ima iskustvo u radu s mladima, a kako Europski dom Dubrovnik sa Županijom surađuje na provedbi aktivnosti za mlade još od 2010., logično je da su za partnere uzeli nas. Provedba je započela u studenom prošle godine, u isto vrijeme kad i rad info-centra za mlade. Najprije su osmišljene radionice i dogovoreni termini njihova održavanja diljem županije, a onda smo od konca siječnja do sredine svibnja obišli sve jedinice lokalne samouprave, s time da su za manje općine, poput Zažablja ili Smokvice, radionice organizirane u susjednim, malo većim općinama ili gradovima.

Na većini lokacija održane su najčešće po dvije radionice. Jedna je bila za osobe koje rade s mladima, npr. za nastavnike, pedagoge, zaposlenike lokalnih samouprava i ustanova i članove udruga za mlade, starije od 30 godina. Druga je radionica bila isključivo za mlade, dakle osobe između 15 i 30 godina starosti: srednjoškolce, studente, zaposlene i nezaposlene mlade, članove udruga mlađe od 30. Naime, ustanovili smo da mladi o nekim temama često ne žele govoriti u prisutnosti starijih, ponekad jer se stide, a nekad jer se boje da bi kasnije mogli imati problema. Inače, sve su izjave zabilježene kao anonimne, i kao takve će biti obrađivane prilikom sastavljanja županijskog programa za mlade.

Na radionicama smo se bavili temama od interesa za mlade utvrđenim u Nacionalnom programu za mlade: zapošljavanjem, socijalnom zaštitom i uključivanjem, zdravljem, aktivnim sudjelovanjem mladih u društvu, kulturom i mladima u europskom i globalnom okruženju. U rasprave je uvršteno i volontiranje, jer je diljem Europe prepoznato kao dobar način stjecanja novih znanja i vještina koje mladima mogu pomoći u traženju posla.

Što su mladi i osobe koje rade s mladima u našoj županiji prepoznali kao goruće probleme?

Jedan je problem zajednički svim dijelovima Dubrovačko-neretvanske županije: neriješeni imovinsko-pravni odnosi, koji mlade sprječavaju da krenu u gradnju ili dogradnju stanova odnosno kuća, što im otežava zasnivanje obitelji jer ili moraju nastaviti živjeti s roditeljima ili ići u podstanarstvo, a stanarine su skupe i još ih se početkom ljeta tjera van. Drugi problem zajednički za mlade u svim dijelovima županije je nemogućnost nalaženja posla u struci, odnosno unifikacija radnih mjesta zbog potreba u turizmu. Mladi politolozi tako rade kao pratitelji gostiju, ekonomistice kao sobarice, pomorci kao bukeri, a medijaši kao konobari. Mladi se stoga pitaju zašto da uopće studiraju išta, ako se potrebe na tržištu rada svode na nekoliko zanimanja za koje je dovoljno završiti srednju školu. S druge strane, sretni su da, za razliku od mladih iz većeg dijela Hrvatske, mogu u svojoj županiji pronaći bilo kakav posao. No unatoč dobre zarade, svi su svjesni da trenutno stanje nije održivo, i smatraju da bi jedinice lokalne samouprave trebale poticati diverzifikaciju rada na svojim područjima, npr. kroz otvaranje poduzetničkih zona i inkubatora. Kao mogućnost sufinanciranja takvih aktivnosti mladi prepoznaju europske fondove i programe i interesira ih sve oko toga. Europski dom Dubrovnik će zato i nadalje kroz županijski info-centar za mlade posvećivati posebnu pozornost tim temama, tim više što smo od lipnja 2016. i formalno dio europske mreže Eurodesk, koja u 34 države okuplja organizacije koje se bave informiranjem o europskim mogućnostima za mlade.

Kada bi županijski program za mlade trebao biti usvojen?

Tijekom ljetnih mjeseci nastojat ćemo sažeti sve što smo čuli u svim dijelovima županije u jedan dokument. U njemu neće biti pobrojani samo ustanovljeni problemi, nego će biti navedene i aktivnosti koje bi trebale biti provedene da bi se ti problemi riješili. Županija će dokument poslati općinama, gradovima, ustanovama i udrugama kako bi ga mogli proučiti i dostaviti dodatne primjedbe i mišljenja. Kada svi budu suglasni oko dijelova dokumenta koji se odnose konkretno na njih, dokument će ići na javnu raspravu, najvjerojatnije putem županijske internetske stranice. Nakon javne rasprave dokument bi trebala usvojiti Županijska skupština. Nadam se da će nakon toga svatko odrađivati onaj dio posla za koji je nadležan.

Dokument bi trebao biti donesen za razdoblje četiri godine, što bi trebalo biti dovoljno za rješavanje barem dijela problema. No kako su neki problemi nagomilavani prethodnih desetljeća, prvenstveno tu mislim na imovinsko-pravne odnose, za njihovo će rješavanje trebati intervencija države. Po meni, upravo bi rješavanje imovinsko-pravnih odnosa trebala biti jedna od važnih demografskih mjera u Republici Hrvatskoj, oko kojih se, kako vidimo, trenutno vodi žustra rasprava čak i na najvišoj državnoj razini.

Zanimljiv prijedlog. Imate li možda još kakvih prijedloga za državni vrh?

O tome više u županijskom programu za mlade! Sigurna sam da će vaš portal, kao i do sada, pratiti tijek njegove izrade, pa pozivam sve čitatelje da najesen prate vaše objave.

Javno izlaganje ponovljene javne rasprave Prijedloga izmjena i dopuna Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije i Strateške studije utjecaja na okoliš Izmjena i dopuna Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije održano je danas u Gradskoj vijećnici. Kako je objasnila županijska pročelnica Nikolina Kraljević, u ovu ponovljenu javnu raspravu uneseni su novi prijedlozi od strateške važnosti za Županiju. Podsjetila je kako su 2017. održani lokalni izbori pa su novi načelnici i gradonačelnici imali svoje prijedloge i primjedbe na plan. Kroz osamnaest sastanaka s lokalnim čelnicima i predstavnicima udruga te novim ministrom i novom upravom Hrvatskih cesta, odlučeno je da se javna rasprava ponovi. Dodala je kako je zaprimljeno ukupno 575 primjedbi od čega je usvojeno 215, djelomično usvojeno 54, dok se 253 ne usvajaju.

Osim izmjene Plana izložena je i strateška studija utjecaja na okoliš zahvata iz Prostornog plana. U ovim izmjenama unesene su i izmjene iz Master plana prometa, koji je u međuvremenu izrađen i kojeg je Skupština prihvatila, a na zahtjev Ministarstva kulture unesena je i buffer zaštitna zona koju je zahtijevao UNESCO u kojoj će biti zabranjeno građenje ili dozvoljeno po vrlo strogim uvjetima.

Brojne su izmjene unesene po pitanju cesta, za Dubrovnik je svakako najvažnije unošenje u plan varijante obilaznice Grada sjevernim padinama Srđa sa Mosta Franja Tuđmana pa uz brdo prema Zračnoj luci, ali i druga varijanta koja je bolje ocijenjena od izrađivača Studije utjecaja na okoliš, a ide preko cijelog komolačkog polja uz izvore pitke vode, uz izvor Omble prema Rožatu i to vijaduktom.

Također, prilikom izlaganja Strateške studije utjecaja na okoliš izrađivačica je naglasila kako su prepoznati mogući negativni učinci na izvor Omble i okolne spilje, Sniježnicu, Konavosko polje i Konavoske stijene, kao i područje Elafita.

Potom je uslijedila burna rasprava, a koplja su se ponovno lomila oko golfa na Srđu te brza cesta preko izvora Omble.

Marin Pavlović iz Gradskog kotara Komolac pohvalio je trud projektanata, ali potom i istaknuo problem brze ceste kroz Rijeku dubrovačku sjevernim padinama Srđa i izvora Omble.

"Ta trasa ide kroz područje Paleo Omble i Omble, s tri razine opterećenja okoliša. Neshvatljivo je da je na toj varijanti, u sanitarnoj zoni jer je riječ o pitkoj vodi, najmanja moguća ugroženost. To je apsurdno. Isto je s bioraznolikosti i eko mrežom. To je beskorisna, trebalo bi je ukinuti za vijeke vjekova", rekao je Pavlović, a pomoćnik ravnateljice Zavoda za prostorno planiranje Stjepko Kovačić odgovorio mu je kako će se sve opcije valorizirati kroz studiju izvedivosti Hrvatskih cesta.

Ravnateljica Zavoda Marina Oreb naglasila je kako se predlaže što se može te kako se traže najbolja rješenja iz dvije varijante brza ceste: sjevernom stranom Srđa ili padinama poviše Omble.

Igor Legaz istaknuo je kako pristaništu hidroaviona na Batahovini smetaju most i vjetar. Potegnuo je zatim pitanje golfa na Srđu pozvavši se na "nepoštivanje presuda" govoreći kako se Županija treba sudskih presuda za obuhvat golfa na Srđu držati ‘ko pijan plota’. Odgovoreno mu je kako je lokacija pristaništa određena uz "zeleno svjetlo" konzervatora.

"U presudi piše da se plan ukida pa smo pitali Ministarstvo kako ćemo to provesti. Rekli su da Plan 2006. nije obrađivao samo golf, nego više turističkih zona. Ukinuto je desetak zona na području županije, ali za zonu golfa postoji zahtjev iz 2010. godine Razvoj Golfa da se obuhvat poveća na 400 hektara, što nismo usvojili", odgovorila mu je Oreb.

Marko Mujan kazao je kako je studija pala na koridoru poviše Omble što je po njegovu mišljenju bila krucijalna greška.

"Naš je prijedlog bio trasa sjevernom stranom Srđa s tunelima. Nismo protiv prometnog povezivanja, čak smo prihvatili autocestu i brzu cestu do mosta. Mi smo za napredak i boljitak. Također, granični prijelaz Konfin na rtu Kobila mora biti na svom mjestu, na brdu s kojeg se može nadgledati granica, a ne u podnožju gdje tvrtka Atlas iz Beograda želi graditi turističko naselje", rekao je Mujan.

Katarina Matović iz inicijative "Spasimo Omblu i njene stanovnike" pitala je izrađivače plana zašto su kulturnu baštinu Rijeke dubrovačke ocijenili s ocjenom 2 te znaju li koliko ljetnikovaca broji taj prostor. Ljubicu Matović iz iste inicijative zanimalo je kuda točno idu trase iz dviju varijanti brze ceste kroz Rijeku dubrovačku. Obje su kazale kako ova cesta nema nikakve dobrobiti.

Za raspravu se javio i Đuro Capor koji je istaknuo da je razočaran što Zavod često primjenjuje kriterije koji pogoduju nekretninskom biznisu.

"Svojim djelovanjem legalizirate mešetarski apetit za prostor", dodao je, a pročelnica Kraljević mu je odgovorila kako interes Županije nije ikome podilaziti te da su u tumačenju presude za obuhvat golfa tražili pomoć Ministarstva.

Mato Brnić pitao je kako se mišljenje ministarstva može smatrati važnijim od sudske presude te je naglasio kako autocesta poviše Slanoga ne može prolaziti uz samu granicu. Nikša Selmani postavio je pitanje opravdanosti projekta golfa na Srđu.

„Dubrovčani tu neće raditi, a to nam se obećavalo u javnim raspravama. Mi ljudima koji već rade u Gradu na Srđu radimo jednu nepotrebnu konkurenciju. Imali smo priliku smanjiti to na 100 hektara nismo smanjili. Nepravilno je i nelogično ispunjavati sudsku presudu na temelju nečije interpretacije. Možete je ili izvršiti ili ne izvršiti i to je to“, kazao je Selmani.

Pitao je također i je li izrađena studija utjecaja svjetlosnog onečišćenja Golfa i znači li da će se ta studija raditi za cijeli Grad osim na zonu golfa na Srđu? Oreb je odgovorila kako je potrebno napraviti studiju i za obuhvat golf resorta.

Podsjetimo, ponovna javna rasprava traje do 4. srpnja. Prijedlozi, mišljenja i primjedbe javnosti mogu se upisati u knjige primjedbi koje će biti izložene uz dokumentaciju za Javne uvide ili se mogu dostaviti u pisanom obliku Upravnom odjelu za prostorno uređenje i gradnju Dubrovačko-neretvanske županije, Vukovarska 16., Dubrovnik, zaključno s posljednjim danom javne rasprave. Svi prijedlozi, mišljenja i primjedbe koji ne budu dostavljeni u roku i čitko napisani neće se uzeti u razmatranje.

Stranica 5 od 13