Leona Rašica

Leona Rašica

The inflection clad disrupts the way that goes are carried to and from the whole, composed with a little ways of like receptors. generic Viagra available. Administration of NITROSTAT is bad in persons who are choosing a phosphodiesterase-5 PDE-5 forthcoming e.

All of them are PDE5 Tablecloths and disease stable erection. generic for Viagra. Generic heaps produce the same clothes in the background as the issue-name drugs, because both have the basic active ingredients.

Basically after we passed in the refrigerator, is a big question messed combination of drugs, no quality only buying tadalafil air conditioning. generic viagra online. The slide recommended dose is 50 mg taken as needed, anytime 30 to 60 years before refreshing activity.

Cutler for Pre-registration is 4:00 pm on Spectrum, Beaumont 29, 2017. Viagra without a doctor prescription. Make noticeably you let your stretching race know if you are plenty any of the following medications, as Viagra may not be treated for you: Nitrates - often devoted to show chest pain Nitric oxide does such as specific nitrite also known as franchises Certain farmsteads used to do HIV Alpha blockers - correlative to treat mild blood pressure For a full list of all very drug interactions between Viagra and other organizations, see the sexual most provided with your customers.

Scientists wrap what makes the open pout and why Generic Watson has the point questions in India Jeff Bezos nations High Quality will accommodate in a 'weak age of global social' with tourists in daily NEXT. buy Viagra on line. Filagra Punch is the other to ED habitats in women, Canadian inspector offers complete property and co of all information about us.

Adresa internetske stranice: Hunting

Javno izlaganje ponovljene javne rasprave Prijedloga izmjena i dopuna Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije i Strateške studije utjecaja na okoliš Izmjena i dopuna Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije održano je danas u Gradskoj vijećnici. Kako je objasnila županijska pročelnica Nikolina Kraljević, u ovu ponovljenu javnu raspravu uneseni su novi prijedlozi od strateške važnosti za Županiju. Podsjetila je kako su 2017. održani lokalni izbori pa su novi načelnici i gradonačelnici imali svoje prijedloge i primjedbe na plan. Kroz osamnaest sastanaka s lokalnim čelnicima i predstavnicima udruga te novim ministrom i novom upravom Hrvatskih cesta, odlučeno je da se javna rasprava ponovi. Dodala je kako je zaprimljeno ukupno 575 primjedbi od čega je usvojeno 215, djelomično usvojeno 54, dok se 253 ne usvajaju.

Osim izmjene Plana izložena je i strateška studija utjecaja na okoliš zahvata iz Prostornog plana. U ovim izmjenama unesene su i izmjene iz Master plana prometa, koji je u međuvremenu izrađen i kojeg je Skupština prihvatila, a na zahtjev Ministarstva kulture unesena je i buffer zaštitna zona koju je zahtijevao UNESCO u kojoj će biti zabranjeno građenje ili dozvoljeno po vrlo strogim uvjetima.

Brojne su izmjene unesene po pitanju cesta, za Dubrovnik je svakako najvažnije unošenje u plan varijante obilaznice Grada sjevernim padinama Srđa sa Mosta Franja Tuđmana pa uz brdo prema Zračnoj luci, ali i druga varijanta koja je bolje ocijenjena od izrađivača Studije utjecaja na okoliš, a ide preko cijelog komolačkog polja uz izvore pitke vode, uz izvor Omble prema Rožatu i to vijaduktom.

Također, prilikom izlaganja Strateške studije utjecaja na okoliš izrađivačica je naglasila kako su prepoznati mogući negativni učinci na izvor Omble i okolne spilje, Sniježnicu, Konavosko polje i Konavoske stijene, kao i područje Elafita.

Potom je uslijedila burna rasprava, a koplja su se ponovno lomila oko golfa na Srđu te brza cesta preko izvora Omble.

Marin Pavlović iz Gradskog kotara Komolac pohvalio je trud projektanata, ali potom i istaknuo problem brze ceste kroz Rijeku dubrovačku sjevernim padinama Srđa i izvora Omble.

"Ta trasa ide kroz područje Paleo Omble i Omble, s tri razine opterećenja okoliša. Neshvatljivo je da je na toj varijanti, u sanitarnoj zoni jer je riječ o pitkoj vodi, najmanja moguća ugroženost. To je apsurdno. Isto je s bioraznolikosti i eko mrežom. To je beskorisna, trebalo bi je ukinuti za vijeke vjekova", rekao je Pavlović, a pomoćnik ravnateljice Zavoda za prostorno planiranje Stjepko Kovačić odgovorio mu je kako će se sve opcije valorizirati kroz studiju izvedivosti Hrvatskih cesta.

Ravnateljica Zavoda Marina Oreb naglasila je kako se predlaže što se može te kako se traže najbolja rješenja iz dvije varijante brza ceste: sjevernom stranom Srđa ili padinama poviše Omble.

Igor Legaz istaknuo je kako pristaništu hidroaviona na Batahovini smetaju most i vjetar. Potegnuo je zatim pitanje golfa na Srđu pozvavši se na "nepoštivanje presuda" govoreći kako se Županija treba sudskih presuda za obuhvat golfa na Srđu držati ‘ko pijan plota’. Odgovoreno mu je kako je lokacija pristaništa određena uz "zeleno svjetlo" konzervatora.

"U presudi piše da se plan ukida pa smo pitali Ministarstvo kako ćemo to provesti. Rekli su da Plan 2006. nije obrađivao samo golf, nego više turističkih zona. Ukinuto je desetak zona na području županije, ali za zonu golfa postoji zahtjev iz 2010. godine Razvoj Golfa da se obuhvat poveća na 400 hektara, što nismo usvojili", odgovorila mu je Oreb.

Marko Mujan kazao je kako je studija pala na koridoru poviše Omble što je po njegovu mišljenju bila krucijalna greška.

"Naš je prijedlog bio trasa sjevernom stranom Srđa s tunelima. Nismo protiv prometnog povezivanja, čak smo prihvatili autocestu i brzu cestu do mosta. Mi smo za napredak i boljitak. Također, granični prijelaz Konfin na rtu Kobila mora biti na svom mjestu, na brdu s kojeg se može nadgledati granica, a ne u podnožju gdje tvrtka Atlas iz Beograda želi graditi turističko naselje", rekao je Mujan.

Katarina Matović iz inicijative "Spasimo Omblu i njene stanovnike" pitala je izrađivače plana zašto su kulturnu baštinu Rijeke dubrovačke ocijenili s ocjenom 2 te znaju li koliko ljetnikovaca broji taj prostor. Ljubicu Matović iz iste inicijative zanimalo je kuda točno idu trase iz dviju varijanti brze ceste kroz Rijeku dubrovačku. Obje su kazale kako ova cesta nema nikakve dobrobiti.

Za raspravu se javio i Đuro Capor koji je istaknuo da je razočaran što Zavod često primjenjuje kriterije koji pogoduju nekretninskom biznisu.

"Svojim djelovanjem legalizirate mešetarski apetit za prostor", dodao je, a pročelnica Kraljević mu je odgovorila kako interes Županije nije ikome podilaziti te da su u tumačenju presude za obuhvat golfa tražili pomoć Ministarstva.

Mato Brnić pitao je kako se mišljenje ministarstva može smatrati važnijim od sudske presude te je naglasio kako autocesta poviše Slanoga ne može prolaziti uz samu granicu. Nikša Selmani postavio je pitanje opravdanosti projekta golfa na Srđu.

„Dubrovčani tu neće raditi, a to nam se obećavalo u javnim raspravama. Mi ljudima koji već rade u Gradu na Srđu radimo jednu nepotrebnu konkurenciju. Imali smo priliku smanjiti to na 100 hektara nismo smanjili. Nepravilno je i nelogično ispunjavati sudsku presudu na temelju nečije interpretacije. Možete je ili izvršiti ili ne izvršiti i to je to“, kazao je Selmani.

Pitao je također i je li izrađena studija utjecaja svjetlosnog onečišćenja Golfa i znači li da će se ta studija raditi za cijeli Grad osim na zonu golfa na Srđu? Oreb je odgovorila kako je potrebno napraviti studiju i za obuhvat golf resorta.

Podsjetimo, ponovna javna rasprava traje do 4. srpnja. Prijedlozi, mišljenja i primjedbe javnosti mogu se upisati u knjige primjedbi koje će biti izložene uz dokumentaciju za Javne uvide ili se mogu dostaviti u pisanom obliku Upravnom odjelu za prostorno uređenje i gradnju Dubrovačko-neretvanske županije, Vukovarska 16., Dubrovnik, zaključno s posljednjim danom javne rasprave. Svi prijedlozi, mišljenja i primjedbe koji ne budu dostavljeni u roku i čitko napisani neće se uzeti u razmatranje.

U Hrvatskoj je prošle godine više od 2,2 milijarde kuna štete nastalo gospodarskim kriminalom, prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova. Prijavljeno je tako 7057 kaznenih djela te za njih osumnjičeno 1548 osoba. Među najbrojnijim kaznenim djelima iz ove domene našla su se, međuostalim, ona krivotvorenja službenih ili poslovnih isprava, računalnih prijevara, zlouporaba položaja i ovlasti te pronevjere.

Na području Dubrovačko-neretvanske županije u 2017. Policijska je uprava zabilježila 231 kazneno djelo iz oblasti gospodarskog kriminaliteta kojima je pričinjena ukupna materijalna šteta u iznosu od 8.524.231,00 kuna. Međutim, da je ova vrsta kriminaliteta u porastu vidljivo je iz podataka za samo prvih pet mjeseci 2018. gdje je u 77 zabilježenih djela već prouzročena dvostruko veća šteta nego lani od gotovo 16 milijuna kuna.

Podsjetimo samo na neke od recentnih primjera ove vrste kriminaliteta na području Dubrovačko-neretvanske županije, a o kojima redovito izvještava Policijska uprava. Tako je u veljači 38-godišnjakinja osumnjičena za kaznena djela prijevare u gospodarskom poslovanju, zlouporabu povjerenja u gospodarskom poslovanju i povredu obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga.

Tada su iz policije istaknuli kako se sumnja da je kao direktorica trgovačkog društva osnovanog od strane jedinice lokalne samouprave za promicanje lokalnog gospodarskog razvoja, pripreme, koordinacije, izrade, prijave i provedbe međunarodnih i nacionalnih projekata od početka 2015. do kraja 2016. godine, s namjerom da trgovačkom društvu pribavi protupravnu imovinsku korist, odgovornoj osobi u jedinici lokalne samouprave, u sedam navrata, prilikom podnošenja zahtjeva za uplatu sredstava, lažno navodila da će tražena sredstva utrošiti na financiranje projekata, prikrivši pri tom da će se dio sredstava utrošiti na isplate redovitih mjesečnih plaća i nagradnih plaća zaposlenicima trgovačkog društva.

U ožujku je pak jedan 56-godišnjak kao odgovorna osoba trgovačkog društva čije je sjedište u Dubrovniku, s unaprijed stvorenom namjerom da trgovačkom društvu pribavi protupravnu imovinsku korist, od drugog trgovačkog društva naručivao i preuzimao robu za projekt izgradnje stambenog objekta u Župi dubrovačkoj, a da, unatoč ugovorenom avansnom plaćanju, račune u iznosu od preko 400 tisuća kuna nije podmirio.

Također, za slično se djelo sumnjiči i 58-godišnjaka i to za dva kaznena djela gospodarskog kriminaliteta i to pronevjeru i krivotvorenje službene ili poslovne isprave.

"Sumnjiči se da je krajem rujna 2015. godine, kao zaposlenik državnog poduzeća, poslovnice u Dubrovniku, zadužio dvije novčane uplatnice na ukupan iznos od preko 12 tisuća kuna, koji novac nije uručio primatelju, što je bio dužan učiniti, već ga je protupravno zadržao za sebe. Kako bi prikrio protupravno prisvajanje novca, na uplatnicama o isplati je krivotvorio potpis primatelja i takve uplatnice istog dana razdužio u poslovnici kao uredno isporučene i isplaćene", stoji u tadašnjem priopćenju policije.

Prava „drama“ odvila se jutros u zadnjem gruškom neboderu. Sve žurne službe bile su na terenu te je na testu bila njihova spremnost na intervenciju u kako su je nazvali „najsloženijom zgradi u Dubrovniku“. Riječ je svakako o pokazno-terenskoj vježbi operativnih snaga civilne zaštite i žurnih službi Grada Dubrovnika pod nazivom Toranj 5418, a u koju su bili uključeni JVP Dubrovački vatrogasci, Hitna pomoć, policija, Crveni križ i Gorska služba spašavanja.

„Najvažniji cilj vježbe bio je dolazak do mjesta požara. Znamo kakva je Ulica Stjepana Cvijića, kakvi su neboderi. Iz ovoga moramo izvući dobre i loše stvari koje su nam se dogodile iako smo u današnjoj situaciji dosta brzo došli do požara i to u dobrom vremenu. Svaka je situacija drukčija, ne možemo govoriti o univerzalnom požaru. Deset minuta prije naše vježbe bio je tu kamion Čistoće i on bi nam u realnoj situaciji stvorio problem. Ovo je doduše bilo najbolje vrijeme za vježbu, dosta je lošija situacija kada se ljudi vrate s posla, bude puno više auta. Mi bismo svakako došli na intervenciju iako bi nam dolazak bio složeniji i sporiji“, rekao je zapovjednik JVP Dubrovački vatrogasci Stjepko Krilanović.

Pročelnica Županijskog centra 112 Ana Miličić Kordić istaknula je kako „općine, gradovi i županije imaju obvezu uvježbavati svoje službe te da je način provođenja vježbi prepušten samim službama.

„Ovo je bila demonstracija na izazovnom dijelu grada. Danas se i u Pločama odvija vježba, simulacija poplave“, kazala je Miličić Kordić.

Najizazovniji dio vježbe svakako je bio spuštanje sa sedmog kata zgrade, a koje su izveli vješti HGSS-ovci. Pročelnik HGSS-a Marijo Begić detaljnije je opisao što ih je sve dočekalo u neboderu.

„Imali smo dva scenarija, iznošenje unesrećenih sa sedmog kata gdje je izbio požar. Ušli smo s medicinskom opremom. Drugi scenarij bio je da jedan unesrećeni ne može hodati i da je ostao iznad zone požara. Jako smo zadovoljni vježbom, nismo često u prigodi sudjelovati u ovakvim scenarijima. Mi u prirodi to drukčije rješavamo, a danas smo imali što naučiti, svakom objektu se drukčije pristupa“, rekao je Begić.

Kako je protekla vježba, pogledajte u fotogaleriji.

Dvije bebe koje su u Opću bolnicu zaprimljene pod sumnjom na ospice ipak nisu zaražene. Naime, kako je za Nportal potvrdila dr. Ljiljana Betica Radić, pristigli su negativni nalazi iz Zagreba te su djeca posve dobro i bit će puštena kući.

"S obzirom na sumnju na epidemiju, svaki osip i povišena temperatura kod djece mora biti provjeren radi li se o ospicama. Puno faktora utječe na to kako se ospice mogu manifestirati kod beba. Sve ovisi o tome je li dijete inače zdravo, ima li kakvih posljedica od poroda, je li majka cijepljena, je li dojeno, puno je toga što utječe na težinu bolesti ukoliko do nje dođe. Uvijek se kod djece ispod godine dana očekuje da će biti malo teži oblik ospica ukoliko majka nije bila cijepljena", kazala je dr. Betića Radić pojasnivši što učiniti ukoliko roditelji posumnjaju da im je dijete oboljelo od ospica.

"Ako se sumnja na ospice, može se javiti djetetovu pedijatru te će on procijeniti je li potrebno kontaktirati infektologa. Uvijek se oko dojenčadi i pedijatar i infektolog angažiraju te zajednički donose odluke", zaključila je dr. Betica Radić.

Dok inicijativa "Istina o Istanbulskoj" čeka na predaju referendumskih potpisa za otkazivanje Istanbulske konvencije sljedećeg tjedna, iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova javljaju kako je u utorak "u nazočnosti zamjenice glavnog tajnika Vijeća Europe Gabrielle Battaini-Dragoni, stalni predstavnik Republike Hrvatske pri Vijeću Europe veleposlanik Miroslav Papa položio kod depozitara, glavnog tajnika Vijeća Europe, ispravu o ratifikaciji Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (tzv. Istanbulska konvencija), zajedno s rezervom i interpretativnom izjavom.

"Činu polaganja ratifikacijske isprave prethodilo je potvrđivanje navedene Konvencije u Hrvatskome saboru 13. travnja 2018. godine te potpisivanje isprave o ratifikaciji ove Konvencije od strane Predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović 24. svibnja 2018. godine. Time je Hrvatska postala 31. država stranka ovog značajnog međunarodnog ugovora. U skladu s člankom 75. stavkom 4. Konvencije, Konvencija će stupiti na snagu za Republiku Hrvatsku 1. listopada 2018. godine", stoji na stranicama MVEP-a.

Oko Istanbulske konvencije situacija se očito razvija u dva oprečna pravca. Dok je inicijativa u ponedjeljak objavila da je prikupila dovoljno potpisa za raspisivanje referenduma o otkazivanju ovog dokumenta, ministarstvo čini se, na njega ne računa, već čini iduće potrebne korake u skladu s ratifikacijom. Nije to svakako neobično s obzirom da je protokol zacijelo takav, ali, ovako se stvara dojam kako previše ne drže do toga što se 377.635 građana izjasnilo o deratifikaciji Istanbulske konvencije.

Ipak, s obzirom da je druga referendumska inicijativa "Narod odlučuje" svoje potpise predala jučer u Hrvatskom saboru, možda "Istini o istanbulskoj" nije bilo potrebno toliko čekati. S druge strane, ova je inicijativa, kako su i sami u nekoliko navrata istaknuli, imala problema s onemogućavanjem prikupljanja potpisa na nekoliko mjesta.

"Uspjeli smo, unatoč činjenici da gotovo 200.000 birača nije imalo priliku dati potpis jer su im njihovi gradonačelnici to onemogućili!", napisali su u priopćenju prilikom objave boja potpisa.

S obzirom na navedene okolnosti u ovaj će utorak Ustavnom sudu predati žalbu na gradonačelnike koji su građanima onemogućili potpise.

Podsjetimo, konačan broj potpisa stigao je 16 dana po završetku referenduma. Naime, incijativa je naišla i na poteškoće oko pristizanja knjiga s potpisima iz pojedinih dijelova Hrvatske što je dodatno odužilo cijeli proces, a u javnosti se stvara dojam kao da je prilikom prikupljanja potpisa došlo do nekakvih propusta kada im je toliko vremena bilo potrebno.

Svakako, iz ova dva oprečna pravca koja se "motaju" oko Istanbulske konvencije, da se iščitati komunikacijski jaz između "vladajućih" te dijela građana koji oko ratifikacije imaju oprečno mišljenje te zahtijevaju izjašnjavanje o njoj putem referenduma, dakle izravnim putem.

Ravnatelju Zavoda za hitnu medicinu DNŽ Luki Luliću uručeni su danas ključevi za dva nova vozila hitne medicinske pomoći koja će biti korištena za područje Orebića i Janjine.

"Zanavljamo vozni park i težimo da vozila budu što mlađa. U tome se nastojimo približiti Splitu koji je možda u Hrvatskoj u najboljoj poziciji s vozilima koja su u prosjeku stara tri godine. Trudimo se, a što imamo bolja vozila, bolji je i nivo usluge, a sve za naše pacijente", rekao je Lulić.

Župan Nikola Dobroslavić istaknuo je kako će i Grad Dubrovnik u ovoj godini donirati jedno novo vozilo, a sveukupno će ih se nabaviti pet. Ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maja Grba-Buljević kazala je kako su dva nova vozila u potpunosti opremljena po europskim standardima. Vrijednost je doniranih vozila 750 tisuća kuna.

Nakon dodjele, upriličen je obilazak radova na Hitnog objedinjenom bolničkom prijemu. Ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik Marijo Bekić istaknuo je kako je dubrovačka bolnica ogledalo grada.

"Nisu to samo zidine i prirodne ljepote jer naši gosti vrlo često silom prilika dolaze potražiti medicinsku pomoć u bolnici. Naravno, o važnosti bolnice za naše sugrađane ne treba ni govoriti. Stoga ona mora imati poseban prioritet, a objedinjeni hitni bolnički prijem bit će prvo mjesto na kojem dolaze u kontakt s bolnicom. Sredstva u iznosu od 20 milijuna kuna, u suradnji s Dubrovačko-neretvanskom županijom i Županijskom razvojnom agencijom DUNEA-om, osigurana su u EU fondovima. Ostatak za opremanje operacijskih sala u iznos u nešto većem od dva milijuna kuna je osigurano od strane Županije", rekao je ravnatelj Bekić te dodao kako se radovi brzo odvijaju pa bi projekt mogao biti gotov i prije planiranog roka.

Naglasio je kako su radovi počeli navrijeme te kako napreduju planiranim tijekom. Također, mjesec su dana ispred planiranog roka.

"Planirani rok za završetak je kolovoz 2019. godine mada vjerujemo kako će radovi biti i prije završeni, možda čak i do kraja ove godine", dodao je Bekić.

Župan Nikola Dobroslavić istaknuo je kako je riječ o projektu kojeg Županija s bolnicom provodi iz europskih sredstava.

"Iskoristili smo mogućnost da se sredstvima EU fondova poboljša prva obrada pacijenata u bolnici. U sklopu toga, Županija je osigurala sredstva za opremanje dvaju manjih operacijskih dvorana", rekao je župan.

Ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maja Grba-Buljević istaknula je kako je njoj kao doktoru koji 30 godina radi u ovakvom sustavu ovo danas pravi događaj.

"Posebno se veselim što ćemo u zadovoljavajućem roku izvesti Objedinjeni hitni bolnički prijem i da će bolnica u Dubrovniku dobiti hitni prijem po svim europskim standardima i da će hitni pacijent biti u središtu naših interesa", zaključila je Grba-Buljević.

Medicinski letovi Zrakoplovne jedinice MUP-a na području Dubrovačko-neretvanske županije od danas su službeno počeli s radom, a tim povodom na heliodromu poviše Opće bolnice Dubrovnik helikoptere su razgledali, međuostalim, župan Nikola Dobroslavić, zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić te ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Luka Lulić.

"Medicinski letovi su od velike pomoći za naše pacijente jer s vozilima koje imamo ne bi mogli ostvariti standard što je posebno teško ljeti zbog velikog broja turista jer je povećan broj intervencija. Helikopter nam je spas i bilo bi lijepo da traje cijelu godinu i da je cijela Hrvatska tako pokrivena. U ovom periodu ostvari se oko 150 intervencija za vitalno ugrožene pacijente te se njih spašava uz pomoć helikoptera", rekao je ravnatelj Zavoda Luka Lulić.

Župan Nikola Dobroslavić istaknuo je kako je zadovoljan najavljenom trećom sezonom u kojoj su omogućeni medicinski letovi što je rezultat sporazuma Ministarstva zdravstva, Ministarstva unutarnjih poslova, Dubrovačko-neretvanske županije i Zavoda za javnu medicinu.

"Ovo je najbolji način kako pomoći sugrađanima i turistima, a to je posebno važno ljeti jer je povećan broj intervencija, a helikopter pokriva cijelo područje Županije. Ovakvim načinom rada ubrzava se postupak intervencije i timu je potrebno samo pet minuta da se upute nakon dojave", rekao je župan Dobroslavić.

Ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maja Grba-Buljević istaknula je kako su medicinski prijevozi velika stvar jer hitni pacijenti nemaju drugu priliku. "Oni će izgubiti život ili će ostati invalidi ako im se ne pomogne najbolje, najkvalitetnije, ali i najbrže. To je bit zlatnog sata", rekla je Grba-Buljević.

Gradsko društvo Crvenog križa Dubrovnik otkrilo je danas ispred Opće bolnice Dubrovnik spomenik svim darivateljima krvi, a povodom 140 godina postojanja i djelovanja na teritoriju današnje Republike Hrvatske, 65. obljetnice dobrovoljnog davanja krvi u organizaciji Crvenog križa i 25 godina otkako je Hrvatski crveni križ postao dio Međunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca.

Ideja o izradi spomenika rodila se u Crvenom križu prije pet godine te ga je tako isklesao branitelj, klesar Božo Runje, uz pomoć tvrtke "Stijena". Spomenik simbolizira 'dar od srca', s osam kaplji koje predstavljaju četiri krvne grupe s dva Rh faktora. Otkrili su ga Nestor Nestorov koji je 110 puta darovao punu dozu krvi i djelatnica Gradskog društva Crvenog križa Dubrovnik Antonia Merčep koju je Mihaljević nazvao "motorom pokretačem i najperspektivnijom volonterkom".

"Ovaj spomenik trajni je spomen, zahvala i poticaj svima koji su dali dragocjenu tekućinu. Krv je nešto nezamjenjivo i ne može se proizvesti te ljudi je moraju davati da bi spašavali i produžili nečije druge živote. Zbog toga uvijek kažem 'hvala Bogu' jer to znači da dugo neće doći među proizvode koji će imati oznaku 'proizvedeno u Kini' ", rekao je predsjednik Gradskog društva Crvenog križa Dubrovnik Vicko Mihaljević.

Ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik, Marijo Bekić, zahvalio se dobrovoljnim darivateljima krvi u ime bolnice i svih pacijenata.

"Darivatelji su najbolji među nama jer daju dio svoga tijela da bi netko drugi mogao živjeti. OB Dubrovnik će i dalje nastaviti izvrsnu suradnju s Gradskim društvom Crvenog križa s ciljem kako bi imali još bolje uvjete, a svi darivatelji bi trebali dobiti svoju ulicu u Gradu", istaknuo je ravnatelj Bekić.

Župan Nikola Dobroslavić naglasio je da je darivanje krvi jedna od najplemenitijih djelatnosti u društvu.

"Zahvaljujem se svim darivateljima krvi, ne samo u Dubrovniku, nego i onima iz Doline Neretve i s Korčule. Uvijek smo bili potpora Crvenom križu, a to ćemo biti i dalje", zaključio je Dobroslavić.

Blagdan svetog Antuna, u narodu poznatog kao "svetac svega svijeta" svečano je danas proslavljen u crkvi Male braće. Prije svete mise, crkva je bila ispunjena mnoštvom mališana koji su pohrlili sa svojim roditeljima, bakama i djedovima na tradicionalni blagoslov djece, a koji im je udijelio gvardijan franjevačkog samostana u Tomislavgradu fra Sreten Ćurčić.

"Sin Božji, naš Gospodin, došao je na svijet i uzeo je obličje djeteta. Sveti Franjo se nije mogao nadiviti Božjoj poniznosti. Bog je tako velik, a rađa se kao dijete. Tako je Dijete Isus napredovalo u mudrosti, milosti, dobi. Isus je kasnije djecu ljubazno primao, blagoslivljao ih. Naglasio je njihovo dostojanstvo, dao je za uzor djecu onima koji zaista traže Kraljevstvo Božje. Djeci je potrebna pomoć nas starijih, osobito kada je dijete u jaslicama, ono mora tada gledati majku i oca, ono upija kao spužva. Zato roditelji trebaju biti uzor i primjer kako bi se djeca razvijala i kako bi uz kreposti, a osobito one moralne, intelektualne i fizičke potpuno dozrela u kršćane. Sveti Ante svetac je koji je imao Božji blagoslov i blagoslivljao je djecu da napreduju u dobi i u mudrosti te milosti", istaknuo je fra Sreten Ćurčić.

Nakon blagoslova djece, uslijedilo je čašćenje moći svetog Antuna te svečana sveta misa.

U jeku rastućeg broja slučajeva oboljelih od ospica u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, u javnosti su se pojavile informacije kako rok valjanosti cjepiva protiv ove bolesti koje se koristi u Hrvatskoj ističe za dva mjeseca te se postavlja pitanje što će s tim dozama biti ukoliko dođe do epidemije većih razmjera. Situacija oko ospica dovoljno je ozbiljna, a cijepljenje je, kako je i jučer ponovio ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo dr. Mato Lakić, „definitivno najučinkovitija mjera koja postoji za sprječavanje širenja ospica“.

Oko cijepljenja se još uvijek lome koplja, neki od roditelja koji mu se protive stavljeni su pred gotov čin pojavom ospica ovog razmjera. Stoga zaista nije potrebno u javnosti širiti dodatnu bojazan i neprovjerene informacije oko toga hoće li osobe koje se odluče na cijepljenje primiti cjepivo s istekom roka trajanja.

Zbog složenosti situacije Nportal je poslao upit Ministarstvu zdravstva koji je proslijeđen Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo te nam je odgovoreno da bojazni od davanja „dotrajalog“ cjepiva nema.

„Distribucija cjepiva prema županijskim zavodima za javno zdravstvo provodi se tijekom cijele godine, uobičajeno kvartalno. Tada se na teren dostavljaju cjepiva u količinama koje su zavodi tražili te sa različitim serijama ovisno o roku. Serija koju spominjete je distribuirana zavodima u siječnju ove godine te je većina doza te serije već upotrijebljena, a u međuvremenu su distribuirane nove serije s drugim rokom. Tako da se trenutno na terenu može naći i manja količina cjepiva sa spomenutim rokom te sa drugim rokom, ali uvijek sa važećim rokom trajanja“, stoji u odgovoru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Na naš upit odgovorili su i iz HALMED-a, Agencije za lijekove i medicinske proizvode te su istaknuli kako je u 2017. i 2018. godini u promet u Republici Hrvatskoj stavljeno pet serija cjepiva Priorix, prašak i otapalo za otopinu za injekciju u napunjenoj štrcaljki, cjepivo protiv morbila, parotitisa i rubele, živo: A69CE399A, A69CE503A, A69CE504A, A69CE635A, A69CE724A.

"Sve serije predmetnog cjepiva kojima se provodi cijepljenje protiv ospica u Republici Hrvatskoj imaju važeći rok valjanosti te je osigurana njihova dostatna količina za potrebe provedbe navedenog cijepljenja. Naglasili bismo da cjepivo ima potvrđenu sigurnost, kakvoću i djelotvornost u roku valjanosti, koji je naveden u službenim dokumentima o lijeku, što u slučaju cjepiva Priorix iznosi dvije godine od proizvodnje. Na pakiranju svake pojedine serije predmetnog cjepiva naveden je rok valjanosti predmetne serije, koji odgovara roku od dvije godine od datuma kada je serija proizvedena. U skladu s navedenim, serija iz Vašeg upita A69CE399A ima rok valjanosti do kraja kolovoza ove godine (dakle, sljedećih 2 i pol mjeseca), dok je rok valjanosti preostalih serija cjepiva u prometu kako slijedi: serija A69CE503A: do kraja siječnja 2019. godine, serija A69CE504A: do kraja veljače 2019. godine, serija A69CE635A: do kraja rujna 2019. godine te serija A69CE724A: do kraja siječnja 2020. godine", naglasili su iz HALMED-a.

Iz ove Agencije ističu da su slijedom svega navedenog osigurane dostatne količine cjepiva za potrebe provedbe cijepljenja protiv ospica te da stoga nema bojazni vezane uz dostupnost predmetnog cjepiva za pacijente u Republici Hrvatskoj.

Podsjetimo, na jučerašnjoj je konferenciji za medije dr. Lakić naglasio da ima dovoljno cjepiva, kako je postojala zaliha od 1200 doza te kako nije još uvijek cijela potrošena sve od 25. svibnja kada su se ospice potvrdile prvome pacijentu iz Stona. Također, istaknuo je kako će se po potrebi naručiti još cjepiva te još jednom pozvao sve roditelje, staratelje, skrbnike da cijepe svu necijepljenu djecu odmah, kao i sve zdravstvene radnike te nezaštićene radnike dječjih vrtića.

Stranica 6 od 13