Leona Rašica

Leona Rašica

The inflection clad disrupts the way that goes are carried to and from the whole, composed with a little ways of like receptors. generic Viagra available. Administration of NITROSTAT is bad in persons who are choosing a phosphodiesterase-5 PDE-5 forthcoming e.

All of them are PDE5 Tablecloths and disease stable erection. generic for Viagra. Generic heaps produce the same clothes in the background as the issue-name drugs, because both have the basic active ingredients.

Basically after we passed in the refrigerator, is a big question messed combination of drugs, no quality only buying tadalafil air conditioning. generic viagra online. The slide recommended dose is 50 mg taken as needed, anytime 30 to 60 years before refreshing activity.

Cutler for Pre-registration is 4:00 pm on Spectrum, Beaumont 29, 2017. Viagra without a doctor prescription. Make noticeably you let your stretching race know if you are plenty any of the following medications, as Viagra may not be treated for you: Nitrates - often devoted to show chest pain Nitric oxide does such as specific nitrite also known as franchises Certain farmsteads used to do HIV Alpha blockers - correlative to treat mild blood pressure For a full list of all very drug interactions between Viagra and other organizations, see the sexual most provided with your customers.

Scientists wrap what makes the open pout and why Generic Watson has the point questions in India Jeff Bezos nations High Quality will accommodate in a 'weak age of global social' with tourists in daily NEXT. buy Viagra on line. Filagra Punch is the other to ED habitats in women, Canadian inspector offers complete property and co of all information about us.

Adresa internetske stranice: Hunting

Ždrijeb povodom 35. izdanja Prvenstva dubrovačkih kupališta u vaterpolu održan je danas kod spomenika Marinu Držiću. Prva utakmica održat će se u ponedjeljak, a o odluci domaćina ovisi tko će turnir otvoriti. Kuglice su izvlačili košarkaška reprezentativka Karmen Miloglav, malonogometni reprezentativac Darijo Marinović te predsjednik Gradskog vijeća Marka Potrebice, koji će i ove godine nastupiti na Divljoj ligi.

"Divlja liga je krasna tradicija u sjajnoj organizaciji Tončija Vlašića i drago mi je da je Grad Dubrovnik podupire. Vjerujem da ćemo se zabaviti i ove godine. Ipak, ne vjerujem da će moja ekipa 'Sovrnja-Doli' zaigrati na finalu u Portu, ali nadam se da će pehar ostati u Gradu", rekao je Potrebica.

Ždrijebom je odlučeno kako će branitelj naslova FUN H2O Mlini biti nositelj skupine A te iz kvalifikacija čeka još tri sudionika. U B skupini nositelju Eliti pridružio se Palace, u skupini C ždrijeb je spojio Kamen Mali i Kokote, a u skupini D Turčinu Danče kao nositelju se pridružila Kolorina. U skupinama, B, C i D iz kvalifikacija će se saznati još po dva sudionika. Sedam je sudionika glavnog turnira poznato, a još njih devet tek se ima izboriti.

"Divlja liga je jedna tradicija Dubrovnika, kulturni događaj kojeg nema nigdje na svijetu. Nekada je bilo po 46 klubova, sada nešto više od 20, ali dobro, igra se", istaknuo je Vedran Smokvina.

Inače, Divlja liga ove godine trebala bi trajati do 20. kolovoza sa tradicionalnom završnicom u Portu, a 23 će ekipe igrati i u Orašcu, Mokošici, Mlinima, Platu, Cavtatu, Luci Čilipi te na Dančama i Porporeli.

Jutros je održana još jedna „Subotnja kava u Galeriji“, a ovog puta Dubrovčani su imali priliku razgledati najnoviju izložbu „Oceani. Pogled na svijet kroz dijalektiku plime i oseke koja je nastala u suradnji Umjetničke galerije Dubrovnik i fondacije Thyssen-Bornemisza Art Contemporary koju je osnovala Francesca von Habsburg.

„Subotnja kava u Galeriji program je veoma zanimljiv dubrovačkoj publici te kroz nju nastojimo pokazati i prezentirati izložbu, a „Oceani“ su izložba vrlo zasićena značenjem. Već šest mjeseci smo radili na „Oceanima“ te je ovo njezino treće prikazivanje. Prvi put je prikazana u Beču i u Francuskoj, a ovoje prvi put da ju se izlaže pokraj mora s obzirom da se tom tematikom i bavi. Izložbu smo radili u suradnji s Francescom von Habsburg i njezinom fondacijom. Ona je poznata po svojim filantropskim naporima koje je u Dubrovnik uložila još po završetku rata. Sudjelovala je u obnovi gradske jezgre, a ovaj put je uložila napore i novac u obnovu Franjevačkog samostana na Lopudu koji je nakon 18 godina restauracije napokon otvoren“, kazala je povjesničarka umjetnosti Jelena Tamindžija.

Inače, na izložbi su predstavljeni umjetnički radovi koji naglašavaju problematiku mora i oceana te se na njoj predstavlja čak sedamnaest umjetnika iz različitih krajeva svijeta čija prepoznatljiva djela istražuju kulturne, političke, sociološke i biološke dimenzije oceana kroz multimedijalne instalacije, video radove, fotografiju te skulpturu.

Također, sutra će se u 10 sati održat će se stručno vodstvo za sugrađane na Lopudu gdje će se predstaviti drugi dio izložbe Oceani i novoobnovljeni franjevački samostan.

"Ne bih na nogometno prvenstvo gledao kao povod za političko sukobljavanje. Sve objave takve vrste pokušaj su stjecanja djelića medijskog prostora i vremena. Tako se stvaraju tenzije kod ljudi koji ne mogu razlučiti sport od nečega drugoga", kazao nam je komunikolog, ujedno i profesor na Sveučilištu u Dubrovniku doc. dr. sc. Đorđe Obradović s kojim smo u ovotjednim Raguzarijama razgovarali o proteklom Svjetskom nogometnom prvenstvu te proanalizirali kakve su sve poruke poslane putem društvenih mreža, ali i lokalnih te nacionalnih medija.

Kakvim biste ocijenili publicitet koji je Hrvatska stekla u očima svijeta na proteklom nogometnom prvenstvu? Kako komentirate navijanje predsjednice Kolinde Grabar Kitarović?

Nogomet je kao sport vrlo popularan u svijetu, a i komunikološki je važan. Svaki uspjeh na Svjetskom prvenstvu donosi publicitet koji može biti veći ili manji, neutralan, pozitivan i negativan. Ovo Svjetsko prvenstvo donijelo je golem publicitet Hrvatskoj, rezultati su nemjerljivi te se to ne može usporediti sa smišljenim marketinškim aktivnostima. U ovom kontekstu trebamo promatrati nekoliko stvari - hrvatsku reprezentaciju kao promotora zemlje, zatim i predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović koja je ostvarila golem publicitet. Mjereći ga, može se reći da je oko 60 posto publiciteta koji je ostvarila u svijetu pozitivan, oko 30 posto neutralan i samo 10 posto negativan.

Neutralni publicitet zbraja se s pozitivnim jer povećava nazočnost teme u ciljnoj javnosti pa je predsjednica ostvarila ukupno 90 posto pozitivnog publiciteta. To je izvrstan rezultat. Zanimljivo je da je negativni publicitet uglavnom zabilježen u državama nastalim raspadom Jugoslavije (u Hrvatskoj i susjednim državama). U jednom je danu zabilježeno da je predsjednica bila 25 posto više spominjana nego Luka Modrić, što je logično jer su o njemu pisali uglavnom u medijima vezanim za sport, a o Kolindi Grabar Kitarović u onima namijenjenim zabavi, onima namijenjenim ženama te u medijima opće tematike. Vlada RH nije ni blizu ovome jer je njihov pristup drukčiji, ali kad su održali sjednicu u dresovima reprezentacije, također su izazvali zanimanje javnosti. Sve to jest populizam, ali u ovom slučaju, donio je pozitivan efekt za Hrvatsku i ti će efekti trajati te se prelijevati i u turizmu te gospodarstvu. U tom smislu treba i gledati na Svjetsko nogometno prvenstvo.

Jesu li mediji bili na razini prilikom izvještavanja o Svjetskom prvenstvu, a posebno komentatori nakon utakmica?

Kada je riječ o nogometnoj reprezentaciji, na njih treba gledati kao na nogometaše i reprezentativce. Oni nisu ni umjetnici, ni znanstvenici, niti znaju niti trebaju znati razliku između 'kockica' i 'kvadratića'. Stoga, oni mogu biti uzori u nogometu. Novinari koji od njih traže da budu uzor u svemu, od glazbenog ukusa do poznavanja političke situacije, ne znaju svoj posao. Također, bivši nogometaši koji su za vrijeme prvenstva sudjelovali u pojedinim televizijskim kućama kao stručni 'komentatori', trebali su se malo bolje pripremiti. Jedan od njih je na jednoj komercijalnoj televiziji često koristio prostačke izraze za koje ne zna da su prosti te koji su primjereniji opisivanju seksualnih odnosa nego nogometne utakmice. Na drugoj televiziji jedan je od njih koristio također vrlo često izraze iz ratne tematike kao da se vodi rat, a ne igra utakmica. Takva terminologija u dočaravanju nečega što se događa na terenu nije primjerena ni na komercijalnim televizijama. U tome je javna televizija bila puno bolja. Prvenstvo su pratili različiti uzrasti pa tako i djeca zato je trebalo znati ciljnu publiku i biti umjeren u svemu.

Doček Vatrenih izazvao je buru u hrvatskoj javnosti pa i u pojedinim stranim medijima. Dolazak Thompsona mnogima nije "sjeo" te su pale teške riječi u pojedinim medijima, ali i kod nekolicine "slavnih osoba". Mislite li da je ipak riječ o pretjerivanju?

Dočeci izazivaju u svijetu, osim onog prvog povratka, znatno manje pozornosti i reakcija jer su takvi suvremeni mediji, dolaze nove teme. Ovo što trenutno traje u Hrvatskoj, u svijetu je već prošlo. Zanimljivo je da se količina i intenzitet negativnih medijskih priloga ne smanjuje u Argentini, Brazilu i Kolumbiji o njihovim reprezentativcima jer im je nogomet tradicija i način života pa s time i znatno važniji. Kod nas se zato sada seciraju dočeci. Nisam ništa o tome pisao po društvenim mrežama jer sam smatrao da je važnije da se ljudi vesele. S protekom vremena može se sada reći da je doček u Zagrebu bio jako loše organiziran. Nije ni glazba planirana, osim jedne grupe koja je cijelo vrijeme izvodila nekoliko navijačkih pjesama, što ne treba zamjeriti jer je ovo prvi put da smo osvojili drugo mjesto i da se ovako što dogodilo.

Treba li od nogometaša očekivati da će odabrati pjesme koje ne slušaju? Naravno da ne. Kada se Vida vratio u njegovo mjesto išao je kočijom, pjevali su tamburaši, pozdravljao je tradicionalnim pozdravom. Smiješno je očekivati od nogometaša da razumiju političku situaciju u Hrvatskoj, da razumiju standard građana pa su nastale mnoge negativne objave na izbor himne "Nije u šoldima sve". Mnogi su napisali 'lako je njima govoriti kad toliko zarađuju' i slično. S gledišta nogometaša, htjeli su pokazati da im je važnija reprezentacija od klubova u kojima zarađuju više. Nisu pjesme birali po primjerenosti i standardu građana, već po pjevaču i pjesmama koje vole. Slično je i sa željom da im pjeva Thompson. O ukusima se ne raspravlja. Ako se gleda kontekst i poruka, naravno da su se neki mogli uvrijediti, pjesma "Lijepa li si", koja je inače domoljubna, u dijelu BiH loše je prihvaćena, ali uopće ne povezujem nogometaše s nekim porukama u tom smislu, već povezujem s time da ih je dosta podrijetlom iz BiH te u tim pjesmama osjećaju ljubav prema svome zavičaju. Izričaj pastirskog rocka koji je populariziralo Bijelo Dugme vrlo je popularan. Svi su podijelili sliku Luke Modrića kao pastira, zašto onda ne očekivati da sluša pastirski rock?

Krešimir Macan razriješen je dužnosti posebnog premijerova savjetnika, navodno, zbog nepromišljenog "tweeta" u kojemu se spominje kako je doček Vatrenih bio "državni udar". Jesu li takve poruke primjerene nekome na takvoj poziciji?

Razumijem zabrinutost nekadašnjeg komunikacijskog savjetnika Vlade Krešimira Macana kako će sve to odjeknuti u svijetu. Njemu je bio važan taj kontekst jer negdje je poput Njemačke i Austrije odjeknulo negativno, ali opet ne u tolikoj mjeri. Što se tiče razrješenja Macana na osobni zahtjev, poznavajući ga osobno i prateći njegov rad, on je osoba uspješna u svome poslu jer je jako emotivna. I u ovom je slučaju unio previše emotivnosti, nije uspio odvojiti to od posla. Možda zbog cijele situacije oko nogometnog prvenstva koje je emotivna situacija jer se ne navija razumom, već srcem. Krešimir Macan nije u svom "tweetu" ni spomenuo državni udar. Spominjanje tako čega u kontekstu nogometnog prvenstva je prejako za politiku. Nema to nikakve veze s državnim udarom, prejaka je to usporedba i bilo bi najbolje da se Macan u to nije ni uključio. Međutim, gledajući u kontekstu hrvatske Vlade koja svijetu pokušava dokazati demokratičnost hrvatskog društva, njegovo razrješenje bilo je očekivano. Premda, mnogi Macanovi potezi bili su vrlo korisni Vladi. Bila je to politička pogreška te je uslijedila politička odluka koja je mogla biti drukčija, ali je premijer zacijelo procijenio da je ovako manja šteta.

Kako komentirate nedavni događaj u Mokošici prilikom kojeg je na automobil pripadnika druge navijačke skupine bačen topovski udar?

To je strašno. Sport treba shvatiti kao zabavu za one koji ga gledaju, kao igru za one koji ga igraju te natjecanje za one koji se bave vrhunskim sportom. On nikako ne smije prijeći u ludilo da se na neistomišljenike baca topovski udar. Riječ je ovdje o manjinama, u ovom slučaju onom navijača Dinama u Dubrovniku. I oni bi se trebali osjećati jednako sigurno u Dubrovniku kao i navijači Hajduka. Užasno je to što se dogodilo, a pogotovo jer su navijačke skupine, specifične društvene skupine u kojima se pojedinci ponašaju po 'nagonu krda' i svaki napad na skupinu, članovi shvaćaju kao napad na svih njih individualno te osjećaju potrebu da se brane. U tome je vrlo velika opasnost te takvi sukobi mogu prouzročiti i smrt, ozljede te oštećenje imovine ljudi koji im ne pripadaju, već su se pored njih našli igrom slučaja. Tu mediji imaju odgovornost takve osobe ne prikazivati kao heroje, ne objavljivati ništa više od informacije koja govori što se dogodilo, a ako se što i komentira to treba biti u tonu izražene negativnosti. Ako se takve osobe osjete herojima u svojoj skupini, to bi ih moglo potaknuti na gore ponašanje.

Nekolicina "celebrityja" svojim je negativnim objavama u medijima i na društvenim mrežama pokušala pozornost odvratiti od pobjede Vatrenih, a ponajviše su kritizirali izbor Thompsona kao pjevača. Je li u ovakvim trenutcima slavlja mjesto teškim povijesnim izrazima poput fašizma, ustaštva i klerofašizma?

Problem je da se nogometno prvenstvo doživljava vrlo emotivno pa ako protivnici određenih političkih opcija pomisle da ta politička opcija može ostvariti neke pozitivne efekte zahvaljujući prvenstvu, onda se osjećaju ugroženo i napadaju je. Isto tako, ako neki medij koketira s izrazima koji se mogu dvosmisleno tumačiti i stavljati i u povijesni kontekst i to spada u pretjerivanje koje nije potrebno te izaziva negativne reakcije. Ali, što se tiče prevelikih negativnih reakcija od pojedinih glumica i pjevačica te osoba koje žive od toga što se nekada pojave u medijima, iskoristile su prvenstvo kao priliku za samopromociju. Najgore od svega su mi, a to mi i djeluje vulgarno i loše, ova obećanja pojedinih osoba da će se skinuti gole ako pobijede Vatreni i objaviti fotografiju. One su iskoristile nogometno prvenstvo da bi njihova golotinja izbila u prvi plan. Nisam čistunac, ali tu se radi o diskriminaciji žena i stavljanja ženskog tijela u funkciju seksualnog objekta. Izuzeo bih dvije-tri dame koje od toga žive, ali ove neke koje se pojave jednom dok traje prvenstvo, to je prolazno i nema smisla. Žao mi je kada žene diskriminiraju žene, a ponajviše jer postaju uzor curicama koje ne znaju razlučiti što je prava popularnost, a što tek prolazna medijska zanimljivost.

Hrvatska je odlučila odriješiti kesu i pomoći Albaniji u čišćenju vlastitog obalnog pojasa i teritorijalnog mora od zagađenja koje je poprimilo alarmantne razmjere. Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović na tragu tog rješenja predstavila je javnosti projekt čišćenja Albanije od smeća u kojeg Hrvatska ulaže čak 250 milijuna eura!

Albanija je postigla određeni napredak u borbi protiv onečišćenja mora, a vojska i volonteri pomažu očistiti plaže na početku svake turističke sezone, no smeće bačeno u rijeke uglavnom stiže u Jadran i morskim strujama na našu obalu.

"Morske struje i vjetrovi donose stoga velike probleme Hrvatskoj, što je najvidljivije u zimskim mjesecima. Puno truda i puno sredstava uloženo je u čišćenje obale, no mi bi radije taj novac uložili u spriječavanje zagađenja okoliša", rekla je predsjednica dok je boravila na svečanosti pokretanja novog projekta čišćenja u albanskoj luci Durres.

Veliko ulaganje u uzrok zagađenja Jadrana

Hrvatska financira prvu fazu projekta vrijednog čak 250 milijuna eura, jer jedino rješavanjem uzroka možemo spriječiti katastrofalne posljedice koje su već uzele maha.

Grabar-Kitarović je izrazila nadu priključenja Albanije Europskoj Uniji, ali je istakla kako je zaštita okoliša jedno od “najsloženijih” poglavlja ili političkih područja, kako bi država kandidatkinja uopće mogla pregovarati, piše Morski.hr.

Komemoracija za Lopujku Mariju Kohn, ikonu hrvatskog glumišta, održana je večeras u Saloči od zrcala gdje su se od nje oprostile njezine kolege. Intendantica Dubrovačkih ljetnih igara Dora Ruždjak Podolski istakula je kako je glumicu najviše doživjela kroz njezine vlastite riječi.

"Ne znam kako bih se osjećala da ne radim ništa. Imam na Lopudu u svom đardinu 13 stabala trešanja i što god posadim iznikne. Volim biti na suncu, volim biti sama. Bolje je biti sama nego u lošem društvu". Hvala draga Mare za tvoj rad i plodove koji su iznikli", rekla je o glumici Ruždjak Podolski.

Zamjenica gradnačelnika Jelka Tepšić izrazila je sućut obitelji Kohn ispred Grada Dubrovnika kazavši kako je "tužno čuti kako nas je napustila, ali simbolično što se to dogodilo za vrijeme Dubrovačkih ljetnih igara."

"Uvijek je briljirala. Gospođa Marija je uvijek bila uzor. Trebamo se prisjetiti svih njezinih doprinosa", rekla je zamjenica Tepšić.

Ispred Hrvatskog društva dramskih umjetnika glumica Perica Martinović, ujedno i predsjednica Društva, pročitala je brzojav sućuti predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića povodom smrti Marije Kohn nazvavši je jednom od najsvestranijih i najnagrađivanijih hrvatskih glumica.

"Draga Mare, tvoje ishodište je Dubrovnik. Još kao dijete pamtim tvoju Pavu u Vojnovićevom Sutonu u Sponzi. Bila si osoba koju je lako voljeti, pamtit ću uvijek tvoj duh koji je prkosio svim oblicima mrakova i tvoju spasonosnu duhovitost", istaknula je Martinović.

Glumica Doris Šarić Kukuljica od Marije Kohn oprostila se iznošenjem sjećanja o duhovitim trenutcima prilikom nedavnog snimanja filma. Naglasila je da "kada je čula da je umrla, pomislila je kako joj se blago jer je umrla mlada duhom."

"Kada dođemo u neke godine izoštri nam se vid na ljude koji dobro stare, a ona je starila kako bi svatko poželio. Neka njezin duh zatreperi još više te neka nam bude uzor i olakšanje", kazala je Doris Šarić Kukuljica.

Od legendarne Lopujke oprostili su se još i Maro Martinović te Srđana Šimunović.

Inače, Marija Kohn rođena je na Lopudu 1934. Na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu diplomirala je 1956. Članicom ansambla Dramskoga kazališta Gavella bila je od 1957., a kao slobodna umjetnica od 1983. do 1987. nastupala je i u Teatru &TD i Teatru u gostima. Bila je članicom Satiričkoga kazališta Kerempuh od 1987. do 1990., a potom Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu do odlaska u mirovinu 1999. godine.

Ostvarila je niz zapaženih uloga na filmu i televiziji, a za svoju prvu, iznimno sugestivno odigranu ulogu seoske djevojke Rože u filmu Svoga tela gospodar (1957.) F. Hanžekovića bila je nagrađena Zlatnom arenom na Pulskom filmskom festivalu. 1999. godine dodijeljena joj je Nagrada hrvatskog glumišta za svekoliko umjetničko djelovanje, a 2014. i Nagrada „Vladimir Nazor“ za životno djelo.

Marija Kohn najnagrađivanija je hrvatska glumica koja iza sebe ima više od stotinu kazališnih uloga, šezdesetak filmova te gotovo dvadeset uloga u televizijskim dramama i serijama.

Prigodna svečanost povodom uključivanja kineskih policijskih službenika u projekt „Sigurna turistička sezona“, koji od 2006. godine provodi hrvatska policija, održana je danas ispred Crkve sv. Vlaha. Svečanosti su nazočili veleposlanik Narodne republike Kine u Hrvatskoj Nj.E. Zhaoming Hu, župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić te gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković kao domaćin, zamjenik glavnog ravnatelja policije Željko Prša te brojni drugi predstavnici nadležnih ministarstava i institucija s kineske i hrvatske strane.

"Naš projekt 'Sigurna turistička sezona' provodimo već posljednjih 13 godina. Započeli smo dolaskom Mađara 2006., a ove godine će u Hrvatskoj biti strani policajci iz 18 zemalja i 20 policijskih organizacija. Prvi put imamo i šest policajaca iz NR Kine te smo ih odlučili rasporediti na lokacije gdje je najviše kineskih turista - u Dubrovniku, Zagrebu i Plitvičkim jezerima. U Dubrovniku će ponajviše biti raspoređeni u povijesnoj jezgri te ćemo procijeniti gdje su najpotrebniji. Nadamo se da će ovaj projekt doprinijeti sigurnosti kineskih, ali i općenito turista. Odlučili smo se za Kineze jer ih je prošle godine preko 200 tisuća posjetilo Hrvatsku, dolazi ih sve više", rekao je zamjenik glavnog ravnatelja policije Željko Prša.

Kineski veleposlanik Hu Zhaoming istaknuo je kako je ovo prvi put da imamo zajedničku policijsku patrolu tijekom turističke sezone.

"Prošlog rujna naše su dvije Vlade potpisale sporazum da ćemo poslati šest kineskih policajaca u Hrvatsku kako bi postigli veći stupanj sigurnosti kineskih turista u Hrvatskoj. Broj naših turista koji dolaze u Hrvatsku rapidno se povećava. Prošle godine došlo ih je čak 60 posto više, a takve rezultate očekujemo i ove godine. Također, pošto je hrvatska reprezentacija ušla u finale Svjetskog nogometnog prvenstva, sigurni smo da će još više kineskih turista dolaziti", kazao je Zhaoming.

Gradonačelnik Mato Franković istaknuo je kako je nakon brojnih zemalja koje su imale svoje djelatnike u Dubrovniku, došlo vrijeme i za kineske policajce, a pogotovo jer u Dubrovnik dolazi sve veći broj kineskih turista.

"Sigurno će povećanje biti i veće u budućnosti. Veleposlanik mi je kazao kako je povećanje kineskih gostiju bilo za čak 60 posto prošle godine, a očekuje se kako će rasti i dalje. Sigurno će se osjećati bolje i sigurnije kad tu vide i svoje policijske djelatnike", rekao je Franković.

Župan Nikola Dobroslavić naglasio je da je ovo još jedan znak sjajnih odnosa između Kine i Hrvatske te prijateljstva između Hrvata i Kineza, podsjetivši na projekt Pelješkog mosta po pitanju kojeg također postoji suradnja s kineskom tvrtkom izvođačem radova.

Početak svečanosti animirao je FA Linđo, ali i kineski plesači. Nakon prigodnih govora, kineskim su policajcima uručene plakete te su pušteni baloni i konfete.

Ana Radišić magistra je edukacijske rehabilitacije ujedno i voditeljica programa rane intervencije u kabinetu "Baseline". Njezin je posao pružanje stručne podrške "malcima" s teškoćama u razvoju u dobi od 0 do 3 godine i njihovim obiteljima. Riječ je o potrebitoj skupini društva koja je uvelike upravo ovisna o potpori okoline koju je, prema riječima Radišić, potrebno dodatno senzibilizirati. U nastavku pročitajte što nam je sve otkrila u ovotjednim Raguzarijama.

Koliko je dubrovačka sredina osjetljiva na potrebe djece s teškoćama u razvoju? Kako struka "diše" po ovom pitanju?

Povezivanje i ujedinjenje struke na našem području s ciljem pravovremene i pravovaljane podrške djeci s teskoćama u ravoju i njihovim obiteljima je iznimno važno i nedovoljno je razvijeno. Što se lokalne uprave tiče, mislim da je senzibilizirana i otvorena za suradnju u ovom području, no može se više i bolje, a prvenstveno, vidim moguće poboljšanje u boljoj komunikaciji, organizaciji i suradnji svih sudionika procesa podrške djeci s TUR (teškoćama u razvoju, op.a.) i njihovim obiteljima u drubrovačkom kraju.

Roditelji koji obave dijagnostiku u Zagrebu ili Splitu te im se preporuči da dijete vode logopedu, rehabilitatoru i senzornom pedagogu, nađu se u najblaže rečeno ludoj i bezizlaznoj situaciji kada se vrate u Dubrovnik i nađu se na listi čekanja ili shvate da ne mogu tu osigurati djetetu rad i podršku. Bilo bi idealno da imamo jedan klinički dijagnostički tim u našoj bolnici te umrežene stručnjake u različitim ustanovama i s različitim znanjima i metodama rada na području grada kao i ujednačene smjernice za roditelje i protokol kada se/u kojoj dobi kome obratiti za pomoć.

Često svi kukamo kako smo zadnja rupa na svirali u državi i kako smo mali, ali baš u tom što smo mala sredina vidi prednost za ovakva pitanja koordiniranja i ujedinjenja struke. Nažalost, to ne funkcionira najbolje kod nas ail ni na razini Hrvatske, tj. puno većim gradovima s više stručnjaka i specijaliziranih ustanova. Broj djece s teškoćama u razvoju je u porastu, a stručnjaka je jako malo. Iz analize problema manjka struke u našem kraju, proizašli su razni faktori: počevši od toga što su na fakultetima male upisne kvote, pa do toga tko završi, najčešće ostaje u Zagrebu jer Zagreb je Zagreb, a i mladi Dubrovčani imaju problem sa stanovanjem i ostalim troškovima života.

Što se tiče odnosa stručnjaka s roditeljima, ja volim koristiti onu uzrečicu Marije Montessori "Pomozi mi da učinim sam". Pri tom mislim da roditelji imaju pravo na prevovremenu i pravovaljanu informaciju stručnjaka, vezano uz procjenu statusa djeteta, te kako i gdje mogu dobiti stručnu podršku i ostvariti socijalna prava. A, koju odluku će donijeti, u kom će smijeru (re)habilitacija ići, što je najbolje za njihovo dijete i obitelj u cijelosti, to će sami odlučiti, a na struci je da im da sve dostupne informacije i podršku na datom trenutku. Taj protok informacija i sustavne podrške jos uvijek nedostaje ili nije pravovaljana ili nije pravovremena.

Ono što vidim kao doprinos kabineta Baseline za lokalnu zajednicu u ove njegove tri godine postojanja, je upravo ta jednostavnost i pristupačnost roditeljima za pravovremenu informaciju na njihova pitanja "je li sve uredu s razvojem mog djeteta, što i kako mu mogu pomoći? " Nažalost, ne možemo odgovoriti na sve potrebe djece i obitelji ali trudimo se svim svojim snagama i znanjem.

32258098 895221450639208 3329747213826916352 n

Koliko je važna uloga roditelja u procesu djetetove rehabilitacije?

Tijekom provođenja terapije, zahtijevam da roditelj prisustvuje terapiji, nekada aktivno, nekada pasivno kao promatrač, s ciljem da nauče razumjeti stanje svog djeteta te kako mu pomoći i kako s njim kod kuće učiti,vježbati. Roditelj mora biti aktivni sudionik rehabilitacijskog, tj. habilitacijskog procesa te shvatiti da nitko nema čarobni štapić ili čarobnu formulu koja će odmah 'popraviti' njihovo dijete.

Roditelj je prvi i najbolji učitelj, pa tako i terapeut ali mora imati stručno vodstvo, kao objektivno i mjerodavno vodstvo u procesu edukacije i (re)habilitacije djeteta. Na roditelju je najveća odgovornost, i što se naše suradnje tiče mora uvijek znati što određeni stručnjak radi s djetetom, koji su ciljevi i metode rada. U nedostatku kadra pojavljuje se i tržište „na crno“, što je upitne kvalitete rada, odgovornosti prema klijentu, a i prema struci u globalu.

S kakvim teškoćama u razvoju djeca najčešće k Vama dolaze?

Trenutno je kod nas u tretmanu 90 djece i najviše ih je s govorno jezičnim teškoćama, potom s općim kašnjenjem u razvoju, poremećajima iz spektra autizma te Downovim sindromom. Više je dječaka otprilike 2/3 , a djevojčica 1/3. Najviše ih je u predškolskoj dobi, 5, 6, 7 godina ali i trogodišnjaka, s tendencijm da nam sve mlađa djeca dolaze, što je pokazatelj bolje informiranosti roditelja o procesu rane intervencije i koliko je bitno iskoristiti prve tri godine, odnosno prvih 5 djetetova života. Više od dvije trećine djece koristi samo jednu psihosocijalnu uslugu, a 1/3 koristi više usluga/terapije istovremeno.

Trenutno najviše radim s djecom od 0 do 3 godine. U toj dobi je razvoj mozga najintenzivniji i u slučaju kašnjenja ili već pri rođenju nastalim oštećenjima, puno su veće šanse za „hvatanje koraka s urednim razvojem“ ako dijete ima pravovaljanu stimulaciju i podršku.

Najčešće radimo po jedan tretman tjedno sa svakim djetetom/obitelji pa od tjedna do tjedna komentiramo kako je dijete reagiralo na razne situacije, mijenjamo aktivnosti i ciljeve terapije. Nakon inicijalne procjene i provođenja terapije, može se dogoditi napredak, velik skok, ali i stagnacija u jednom razdoblju pa čak i regresija. Bitno je sve zabilježiti i s roditeljima prokomentirati, sagledati ponašanje djeteta u različitim situacijama da se može odrediti pravovaljana daljnja intervencija.

Sve ovisi od djeteta do djeteta, ali opet i o obitelji. Neki roditelji dođu s bilježnicom, puni pitanja i interesa kako će i što će raditi s djetetom kod kuće, i zapisuju to i primjenjuju ono što smo rekli i uočili kod djeteta. To je izvrsno. A neki ne mogu stajati s djecom na terapiji, radi posla, radi drugih obveza, radi toga što ih ne mogu gledati „da se muče“. Što također utječe na uspjeh i prognozu terapije i napredak djeteta.

32308805 895221340639219 5985814028293767168 n

Kako poboljšati komunikaciju svih aktera za dobrobit djeteta?

Ovakav tip podrške trebao bi ići kroz sustav, a problem ide odozgor jer se naša djelokrug rada nalazi između tri Ministarstava - socijale, obrazovanja i zdravstva. Ta tri sektora trebala bi se iskoordinirati te iznjedriti neko mjesto za ranu intervenciju, tj. podršku u ranoj i predškolskoj dobi jer ukoliko se dovoljno rano krene sa sustavnom podrškom, prognoze su puno bolje.

Veseli me da se u našim vrtićima ekipirao dobar tim stručnih suradnika, uz tim koji je pri bolnici i u školi Marina Držića. Tako da ima se kod koga doći po savjet i procjenu. Ali nisu sve ustanove otvorenog tipa – da možeš doći kad god i ograničene su potrebam postojećih korisnika. Zato je potrebna koordinacija da roditelji znaju za dijete u određenoj dobi i s određenom teškočom kome se obratiti.

Problem se nekada stvori što neka djeca imaju termine u nekoliko terapeuta, na nekoliko mjesta, a neka djeca tj obitelji ostanu na listama čekanja i bez podrške. Okruglim stolovima i radnim sastancima stručnjaka u Gradu, aktivnom i jednostavnom komunikacijom vjerujem da bi se vjerujem riješile takve teškoće i postigla bolja razina podrške.

Kada se roditelji mogu i trebaju javiti stručnjaku? Koji su to "alarmi" na koje trebaju obratiti pozornost kod djeteta?

Sva djeca prolaze iste razvojne faze, pa tako i djeca s teškoćama i kašnjenjem u razvoju s nekim specifičnostima u načinima učenja i doživljavanja svijeta. Bitno je poznavati uredan, tj. prosječan tijek razvoja kako bi se sve one koji značajno od tog prosjeka 'odskaču' moglo prepoznati i pružiti im podršku. Kašnjenje u okviru 3, 4 mjeseca od urednog razvoja se tolerira, no evo nekih primjera, tj. razvojnih miljokaza koji su kao alarmi ukoliko se ne pojave u određenoj dobi: ako beba s punih godinu dana ništa ne govori, nema kontakta očima, ne odaziva se na ime, na to bi roditelji trebali obratiti pažnju i potražiti stručan savjet.

S godinu i pol je problematično ako dijete baš niti jednu riječ ne progovori pa čak ni 'ma-ma' te ne povezuje to s osobama, ali i ako ne pokazuje prstom, što je u toj dobi glavno sredstvo komunikacije. Kontakt očima je važan, beba prvo gleda mamu pa okolinu, smješka se ima potrebu za socijalnom interakcijom, ali kod djece koja imaju neku razvojnu poteškoću to često izostaje.

S dvije bi godine dijete već trebalo slagati manje rečenice, poput "daj papati", "mama pa-pa". Alarm je i ako je dijete previše pasivno, ne pokazuje interes za igračke, ljude, okolinu, ne istražuje svijet oko sebe. Dvogodišnjak bi trebao 'poharati' svijet naokolo. Jako je bitno promatrati kako se dijete igra i kakva je njegova igra. S godinu dana ona je istraživačke naravi i dijete spoznaje svijet istražujuči predmete oko sebe, rukama, ustima, cijelim tijelom. Do dvije godine funkcionalna manipulaciji različitim predmetima, a potom simbolička u kojoj uvježbavaju svakodnevne aktivnosti, uče o odnosima među ljudima i okolinom općenito npr. igranje lutkom - uređivajnja lutke, daju joj jesti, uspavljuju je spjevaju joj i sl. S dvije i pol do tri godine dijete bi trebalo pokazati interes za drugu djecu, igrati se s njima i zadržati se dulje vremena u nekoj igri.

37085134 10156392354503536 3033828683006607360 n

Na koji način provodite rehabilitaciju djece u Vašem kabinetu?

Sve provodimo kroz igru. To je igra iz dječjeg kuta gledanja a iz našeg vrlo strukturirane i planirane aktivnosti kojima želimo poticati određeno područje djetetovog razvoja.. Roditelji često zamišljaju ili očekuju da mi imamo nekakve posebne sprave, čudotvorne metode, i sl., a kada dođu vide da sam djetetu dala bočicu i perlice da ih u nju ubacuje.Na prvu im izgleda banalno i prejednostavno, ali baš zato je bitno da su prisutni da im se pojasni da je takva vježba, zapravo bitna za pokretljivost prstiju šake, tj. pincetni hvat , čime se potiče razvoj fine motorike pa je kasnije povezano s grafomotorikom, tj. vještinom držanja olovke i pisanja.

Ljuljačka je također jako zanimljiva djeci i roditelj će reći na prvi pogled– pa on se u tete Ane samo ljulja, ali bitno je pojasniti da se na ljuljački osim poticanja vestibularnog sustava tj. sustava za ravnotežu, može izvrsno uspostavljati komunikacija, socijalna interakcija i govorno-jezični razvoj.

Dijete mora ostati dijete i uživati u svom djetinjstvu. Djeca uče samo kada se osjećaju sigurno i prihvaćeno. Zato se mi moramo spustiti na njihovu razinu, pridobiti povjerenje i motivirati ih na igru i učenje. Kako djeca urednog razvoja tako i djeca s nekim posebnostima. Često puta roditelji kada su suočeni da dijete ima neku teškoću žele što više terapija, na različita mjesta i tada često dođe do premora i djeteta i roditelja. Puno više će dijete dobiti na jednoj proslavi rođendana, kupanju s obitelji ako se u tim situacijama par minuta posveti onome što dijete treba učiti i usvajati nego da isto to vrijeme provede u kabinetu sa „nepoznatim“ stručnjakom.I sva naučna znanja u kabinetu, djeca moraju imati priliku generalizirati u svom svakodnevnom životu, koristiti naučena znanja u svim prilikama, a to je najbolje u okrilju svog doma i obitelji. Jako je bitan i odmor, kvalitetan i primjeren odmor i san, kako bi dijete integriralo stečena znanja i imalo snage za novi radni dan.

Ono s čim sam se još susrela, je da se ljudi lako zalijepe za neku metodu rada i žele „baš tu“„ za svoje dijete. Međutim, bitno je pronaći primjerenu metodu za svako pojedino dijete. Neće svaka metoda dati izvrsne rezultate sa svakim. A isto tako neće se ni svako dijete „kliknuti“ sa svakim stručnjakom. Važno je da roditelj procjeni može li nekome dopustiti da uđe u intimu njegove obitelji, i dati mu ono najvrednije – svoje dijete u ruke. Volim reći – ako nam nije svejedno kojem automehaničaru vodimo svoj auto – ne bi nam smjelo biti svejedno ni kome povjeravamo učenje i razvoj svog djeteta. Dakle, poruka za roditelje da provjeravaju stručnost i profesionalnost stručnjaka te da se aktivno uključe u edukacijsko rehabilitacijski proces svog djeteta.

37059070 10156392355893536 8963773334332375040 n

Kako pomoći roditeljima koji razmišljaju svoje dijete odvesti van Dubrovnika na terapiju u potrazi za pravom dijagnozom i terapijom?

Ako se roditelji odluče za neke dugotrajne terapije van Dubrovnika, dolazi do odvajanja obitelji ili promjene životnih planova cijele obitelji, što se može negativno odraziti na funkcionalnost cijele obitelji. Žalostilo me je, još dok sam bila na fakultetu kad bih čula da se netko odselio iz Grada radi djetetove terapije jer mislim i vjerujem da je moguće kvalitetnu razinu podrške postići i kod nas. A s druge razine, razumijem i te roditelje koji u želji da naprave najbolje što u tom trenutku znaju, dižu sidro i odlaze u potrazi za boljom podrškom svom djetetu.

Bilo bi idealno imati patronažnog stručnog suradnika (rehabilitatora, logopeda, psihologa ovisno o potrebi djeteta/obitelji) koji može doći u kuću i u djetetovom poznatom i sigurnom okruženju pružiti mu situacije i aktivnosti za učenje te dati podršku roditeljima savjetovanjem i uputama za rad s djetetom. Takav princip postoji već u nekim gradovima u Hrvatskoj, i ja sam radila na fakultetu na jednom takvom projektu.

Rana intervencija između ostalog ima za cilj prevenciju većih i višestrukih teškoća u kasnijoj dobi. Čak su napravljene i ekonomske računice koliko se socijalnom sustavu više isplati ulagati u ranu intervenciju i podršku u ranoj dobi, kako bi pojedinac unatoč teškoćama bio što samostalniji i funkcionalniji u zajednici, umjesto da se prepusti na skrb državi u nekom od centara za rehabilitaciju ili nekoj drugoj instituciji.

Do pete godine se stvaraju bazna znanja i stječu vještine na koje se kasnije nadograđuju akademska znanja i vještine. Dakle, bolje prevenirati i udariti dobre temelje, one eventualno „nakrviljene“ odmah korigirati, nego kasnije imati „kuću na klimavim temeljima“.

Županijski vijećnici danas su jednoglasno donijeli Odluku o ustupanju na korištenje stana u vlasništvu Dubrovačko-neretvanske županije Općoj bolnici Dubrovnik za smještaj liječnika.

"Slijedom neuspjelih pokušaja da se stan proda i razmišljanja najbolje namjene te slijedom rasprave vijećnice Vučković Matić da se stan da na korištenje OB Dubrovnik, pitali smo bolnicu jesu li zainteresirani, što su oni prihvatili kao dobro rješenje koje će pomoći liječnicima koji dolaze u Dubrovnik. Ovako možemo poboljšati kvalitetu zdravstva koja nam je često na rubu", rekao je župan Dobroslavić.

Predsjednica Županijske skupštine Vilma Kosović istaknula je kako je ovo hvalevrijedna odluka, ali i dalje samo kap u moru problema bolnice.

"U više navrata sam razgovarala sa županom i gradonačelnikom o problemu smještaja liječnika. Svi su izrazili spremnost da se bolnici pomogne. Put rješenja je ustupanje stana, ali i izgradnja stambene zgrade kako bi se omogućilo mladim liječnicima i novacima da trajno riješe stambene probleme", kazala je Kosović.

Podsjetimo, riječ je o stanu u prizemlju na adresi Frana Supila 51, površine 55,80 metara kvadratnih, s dva hodnika, dvije spavaće sobe, s kuhinjom s WC-om, ostavom i pripadajućom drvarnicom. Nalazi se u komunalno opremljenoj ulici, izgrađen je 1963., a posljednji je put adaptiran 2015. Opća bolnica dobila ga je uz odgovarajući suvlasnički dio cijele nekretnine na rok od pet godina od dana potpisivanja ugovora.

Stan se ustupa bez naknade isključivo u svrhu osiguravanja odgovarajućeg smještaja zaposlenika bolnice te je bolnica za vrijeme korištenja dužna podmirivati sve troškove vezane za korištenje stana.

"Župan se ne boji. Župan se ne boji nikakvih udruga, mostova, tunela. Županija provodi presude sudova i ne postoji presuda Suda da se obuhvat Golfa na Srđu smanji s 310 na 100 hektara. Ne postoji! Nepostojeću presudu Županija ne može provesti. Može župan na drugi način to napraviti. Da se iznova kreira obuhvat golfa, ja bih bio za 100 hektara, ali to nije to", rekao je tijekom vijećničkih pitanja na današnjoj skupštini Dubrovačko-neretvanske županije na pitanje vijećnika MOST-a Nikole Grmoje koji je konstatirao kako je danas izišao članak u kojem stoji kako je župan pod pritiscima udruga i vijećnika MOST-a pristao na smanjenje obuhvata golfa na Srđu.

"Zašto se ide u tom smjeru, zašto se unosi pravna nesigurnost, zašto se ne poštuje pravomoćna presuda? Ne trebate se vi bojati ni Mosta ni udruga, tu ste da poštujete odluke Sudova", rekao je Grmoja, na što je župan Dobroslavić odgovorio kako Županija ima odgovornost prema zakonima i investitoru.

"Smanjivanje je oduzimanje prava investitora. Da je postojala izričita presuda, mi bismo je poštovali", zaključio je Dobroslavić.

Šesta je sjednica Skupštine Dubrovačko-neretvanske županije u tijeku, a na redu su vijećnička pitanja. Najčešće pitanje vijećnika bilo je ono o koncesijama na plažama, a povodom nedavnog događaja kada je radnik na jednoj od plaža u gradu zamolio Dubrovkinju da se "pokupi" s nje jer mora postaviti ležaljke za sutra.

Prvi je ovo pitanje, međuostalim, postavio vijećnik Ivan Margaretić.

"U proteklom razdoblju svjedočili smo nepoštivanju koncesijskih ugovora od strane koncesionara. Kao bivšem predsjedniku Skupštine koji je potpisao mnoge od takvih ugovora, nije mi svejedno kako se one realiziraju. Možete li nas upoznati s pritužbama građana i što Županija poduzima? Također, nedavno ste, župane, obišli Hitni objedinjeni prijem, kada se očekuje dovršetak radova i kada će se normalizirati stanje po tom pitanju? Što se događa oko Dnevne bolnice u Metkoviću i jesu li napravljeni propusti pri prijavi projekta na europske fondove te je li istina da je predimenzioniran?

Župan Dobroslavić odgovorio je kako Županija slijedom zakonom propisanih postupaka dodjeljuje koncesije, da su do sada dodijelili njih oko 280 te da im je nakon dodjele koncesije stalo da se provode sukladno ugovoru i zakonskim propisima. Dodao je da Županija nema ingerenciju neposredno kontrolirati provođenje ugovora o koncesiji, već to radi tročlano povjerenstvo.

"Održali smo sastanak s koncesionarima slijedom prijave. Naglasili smo da Županija inzistira da se moraju provoditi ugovori, prigovori su bili oko postavljanja ležaljki unaprijed bez da ima gostiju koji ih koriste. To nije dopušteno, pozivam koncesionare da strogo poštuju propise", rekao je župan Dobroslavić.

Na pitanje o Hitnom objedinjenom prijemu istaknuo je kako bi trebao biti gotov za nekoliko mjeseci. Naglasio je da Dnevna bolnica Metković također ide dalje te kazao da je bilo određenih poteškoća oko priprema jer se radi o zgradi bivšeg suda za koju je trebalo provesti postupak da je Ministarstvo državne imovine dodjelu Županiji.

"Pokazalo se da zgrada nije do kraja konstrukcijski prilagođena novoj namjeni. Morali smo raditi procjene i konstruktivnu sanaciju. U fazi smo izrade glavnog projekta, sredstva su osigurana iz Ministarstva zdravstva i europskih fondova. Nema sumnje da projekt ide dalje", rekao je župan.

Vijećnik Mihovil Družijanić (HDZ) pitao je radi li se Luka u Perni mimo planova, na što mu je Dobroslavić odgovorio da to nije točno jer kada bi tako bilo, nemoguće bi bilo dobiti bilo kakvu dozvolu, a bez nje nitko pa ni Županijska lučka uprava neće raditi.

"Ta se luka nalazi od 2003. u prostornim planovima, nije nam jasno zašto se sada javljaju pojedinci i govore protiv nje. Općina Orebić tražila je da se izmjesti promet iz središta. Imamo veliku šansu da se i taj projekt financira iz EU fondova. Pripremamo projekt zajedno s onom u Polačištu, Ublima, Koločepu. Mislim da sadašnji prigovori nisu utemeljeni", istaknuo je župan,a vijećnik Davor Penić (SDP) upitao je kako je moguće da se radi na obilaznici Orebića kada je nema u programima Hrvatskih cesta?

"Da bi se nešto moglo raditi mora biti u prostornim planovima, a ova obilaznica to jest. Studija izvodivosti trebala bi biti gotova krajem godine. Na tome se radi", kazao je Dobroslavić.

Vijećnik Teo Andrić (HDZ) pitao je jesu li Opća bolnica i Zavod za javno zdravstvo DNŽ napravili se što su trebali oko situacije s ospicama te je li moguće realizirati Hitnu helikoptersku službu zimi.

"Imali smo slučajeve ospica, to je bio velik problem jer nam je stalo do zdravlja građana, ali i imidža Županije. Bolnica i Zavod dobro su odradili posao, nema novih zabilježenih slučajeva. Ukoliko novi zaraženi ne dođu odnekle, u nas nema ospica. Pomogli su apeli liječnika da se poveća procijepljenost djece što je pridonijelo rješenju problema. Pozivam one koji nisu cijepili djecu da to učine jer je to jedina prava zaštita od pojave ove bolesti koja može dovesti i do smrtnih ishoda. Helikopterska medicinska služba od vrlo je velike pomoći i važno je da brzo dolazi do svih pozicija, posebno onih najudaljenijih", kazao je župan.

Vijećnica Fani Favro Bukvić (SDP)) pitala je na koliko je plaža proveden nadzor koncesija i na koliko njih su uočene nepravilnosti?

"Poziv na kontrolu ide od nas, ali ne možemo mimo povjerenstva. Nijedna plaža nije zatvorena, ne može se zagrađivati i postavljati ležaljke mimo koncesije. Treba provesti postupak je li došlo do kršenja ugovora, ne možemo mi sami reći da je netko prekršio zakon. Građani imaju pravo doći na svaku plažu i postaviti ručnik i ulaziti u more", istaknuo je župan, a vijećnica Favro Bukvić istaknula je da je "svaka plaža nacionalno dobro i da se svima može dogoditi da nas netko istjera".

"Koncesionari nisu zaštićena vrsta. Koliko su puta učinjene inspekcije i jesu li uočene nepravilnosti", poručila je Favro Bukvić, a nadovezao se i vijećnik Giljača koji je pozvao župana da organizira obilazak plaža pod koncesijom te da bi zasigurno u startu mogao ukinuti nekoliko koncesija.

Vijećnika Marinka Pažina (HSP AS) zanimalo je dokle je došla projektna dokumentacija za Poduzetnički inkubator u Metkoviću i Korčuli?

"Doveli smo do kraja postupak za izgradnju inkubatora u Pločama, imamo želju napraviti još dva inkubatora. Zgrade su ponuđene i u Metkoviću i Korčuli, a planiramo prijaviti projekte i na natječaj za EU fondove. Ako bude natječaja trebat će nam oko godinu i pol", zaključio je župan.

Stranica 8 od 20