Leona Rašica

Leona Rašica

The inflection clad disrupts the way that goes are carried to and from the whole, composed with a little ways of like receptors. generic Viagra available. Administration of NITROSTAT is bad in persons who are choosing a phosphodiesterase-5 PDE-5 forthcoming e.

All of them are PDE5 Tablecloths and disease stable erection. generic for Viagra. Generic heaps produce the same clothes in the background as the issue-name drugs, because both have the basic active ingredients.

Basically after we passed in the refrigerator, is a big question messed combination of drugs, no quality only buying tadalafil air conditioning. generic viagra online. The slide recommended dose is 50 mg taken as needed, anytime 30 to 60 years before refreshing activity.

Cutler for Pre-registration is 4:00 pm on Spectrum, Beaumont 29, 2017. Viagra without a doctor prescription. Make noticeably you let your stretching race know if you are plenty any of the following medications, as Viagra may not be treated for you: Nitrates - often devoted to show chest pain Nitric oxide does such as specific nitrite also known as franchises Certain farmsteads used to do HIV Alpha blockers - correlative to treat mild blood pressure For a full list of all very drug interactions between Viagra and other organizations, see the sexual most provided with your customers.

Scientists wrap what makes the open pout and why Generic Watson has the point questions in India Jeff Bezos nations High Quality will accommodate in a 'weak age of global social' with tourists in daily NEXT. buy Viagra on line. Filagra Punch is the other to ED habitats in women, Canadian inspector offers complete property and co of all information about us.

Adresa internetske stranice: Hunting

"Držić u očima gimnazijalaca" naziv je programa koji su mladi Dubrovčani danas izveli u Domu Marina Držića Vidri u čast.

Kako je objasnio ravnatelj Doma Marina Držića Nikša Matić, riječ je o projektu koji je započeo tijekom prošle godine te se razvijao tako što je jedna aktivnost vodila drugoj.

"Od dramsko-scenskih igri, recitacija pa sve do likovnih radionica. I ove godine u ovoj kući u suradnji s Gimnazijom Dubrovnik i njezinih vjernih mentora profesora. U ovo je uključen niz aktivnosti, učenici Gimnazije sudjelovali su u zajedničkom polaganju vijenaca u Italiji i to na velebni spomenik Boškovića u Milanu, zatim su položili vijence u Veneciji na posljednje počivalište Marina Držića u Crkvi sv. Ivana i Pavla", podsjetio je ravnatelj Matić.

Dubrovčani su tako danas mogli uživati u izvedbi Ulomka iz Držićeve komedije Skup (5,1) u kojoj je Kamila glumio učenik 3. e razreda Karlo Krilanović, dok je Skup bio Antonio Mustahinić. Potom su uslijedile recitacije iz Držićeve zbirke Pjesni ljuvene. "Dvi zvizde ljuvene na ličcu rajskomu", izveo je Antun Spajić (1. e), "Pogled tvoj ljuveni, gospoje od svih vil" - Nina Knego (2. c), "O svite, ti si pun tamne tamnosti" - Mia Jović (2. c), "U smrt od Fiore Martinove Šumičić" - Adna Hebib (1. a) i Romana Dominković (2. a), "Epitaphio" - Hana Mujdžić (1. d).

Također, izloženi su radovi polaznika Likovne radionice Tirena (sukob dobra i zla). Autori radova su Lucija Vragolov (3. c), Karmen Krželj (3. d), Paula Matić (3. d), Gabrijela Milinović (3. d), Valentina Obrad (3. e), Mihaela Gavrić (3. e), Mauro Lovrić (4. e), Marta Pendo (1. d).

Privatni smještaj posljednjih nekoliko godina sve više "cvjeta" u Dubrovniku. Iz Turističke zajednice Grada Dubrovnika izvijestili su tako da je u samo pet mjeseci 2018. zabilježeno 70.504 dolazaka, tj. 21 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine u ovoj vrsti smještaja. Prema podacima TZ-a, u protekloj godini na području Grada Dubrovnika bilo je ukupno 2.761 obveznika – sada 2.985 (index 108) privatnog smještaja, 2.848 objekata čiji je broj porastao u 2018. na 3.082, 4.309 smještajnih jedinica, dok ih je sada 4.651, zatim 11.013 kreveta čija je brojka narasla na 11.907 (index 108) i 3.744 pomoćnih kreveta kojih je trenutno u gradu 4.068.

S obzirom na rapidan porast, čini se da je svatko tko je mogao prenamijeniti i najmanju garsonijeru to i učinio kako bi je mogao iznajmljivati turistima. Na popularnim stranicama gdje se vlasnici apartmana oglašavaju može se doista naći šarolika ponuda - od luksuznih stanova s više soba pa sve do onih od 32 metra kvadratna po cijeni od 1800 kuna. I dok neki od Dubrovčana imaju praksu ljeti se iseliti iz vlastitog stana te poći u podstanare, a u međuvremenu iznajmljivati turistima, ima i onih koji se odlučuju za drukčiju varijantu te se tako na Booking.com-u, Airbnb-u ili Trip Advisoru mogu pronaći oglasi za iznajmljivanje privatnih soba unutar pojedinog stana ili kuće.

Naravno, na ovim stranicama veliku ulogu imaju ocjene turista koji su boravili u određenom smještaju, iako, sudeći po dostupnim recenzijama, ni oni nisu uvijek objektivni. Zanimljivo je primijetiti kako gostima najmanju ulogu pri biranju smještaja igra izgled apartmana. Tako su mnogi prelijepi i luksuzni stanovi, s pogledom na grad i more dobili niske ocjene jer, primjerice,gosti nisu imali WiFi cijelo vrijeme, iako je navedeno da je osiguran, stanovi nisu izgledali poput onih na fotografijama stranica za bookiranje, ili pak nije radila klima.

Jedan od takvih koji nije bio ni približno obećanome, stan je u povijesnoj jezgri koji u imenu nosi oznaku "luxury". Ipak, prema komentarima posjetitelja, ovaj smještaj bio je sve samo ne to.

"Ovaj apartman nije bio uopće nalik onome koji su oglašavali, a soba na tavanu je bila toliko mala da se nismo mogli u njoj uspraviti", kazuje jedna od gošća. Drugi posjetitelj pak ističe, kako bi s obzirom na cijenu koju traže trebali poraditi na svjetlima koja ne rade, vratima od toaleta koja se ne mogu zatvoriti. Jedan im Britanac pak zamjera što su mu rezervaciju otkazali samo tri dana prije dolaska.

Druga pak lokacija u povijesnoj jezgri izgleda vrlo pristojno, ali gosti nisu bili nimalo zadovoljni te su je ocijenili s 1, a cijena smještaja iznosi 581 kunu po noćenju. "Prvi dojam je bio jako loš, ulaz je bio prljav. Ostali smo tu osam dana, ali smo samo dolazili prespavati. Nisam mogao podnijeti ostati u toj sobi jer je bila prljava i puna paučine. Nisu nam mijenjali ručnike ni toaletni papir, a najgora je bila kupaonica. Odvodi su užasno smrdjeli", kazuje jedan Britanac. Vrlo sličan komentar na ovaj apartman ostavio je i jedan Rumunj istaknuvši kako ih je iznajmljivač prevario jer je cijena bila previsoka za ono što im je bilo ponuđeno.

Jedan izgledom luksuzni apartman na Pločama s dvije sobe i terasom također je dobio najnižu ocjenu, a gost koji je u njemu odsjeo ostalima je poručio "Bježite, to je zamka". Predivan pogled, istaknuo je, jedino je što je dobro kod ovog apartmana.

"Stan nema zavjesa, koša za smeće, jednu kupaonicu nude za pet osoba, nema klime, osim u boravku, bojler je zahrđao, skalina je bilo previše", napisao je posjetitelj iz Dubaija na Trip Advisoru.

Iako su se pojedini turisti bunili na buku iz obližnjih lokala ili žalili jer su smješteni u samom srcu grada za ljetnih gužvi, za to krivnju privatni iznajmljivači ne mogu preuzeti. Ipak, za prljave i neuredne apartmane koji ne odgovaraju fotografijama pomoću kojih ih se oglašava itekako mogu.

Naime, prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu postoje minimalni kriteriji koje svaki privatni iznajmljivač mora zadovoljiti. Tako objekt mora omogućiti sigurnost i funkcionalnost. Okoliš i vanjski izgled objekta moraju biti uređeni, a uređenje, oprema i uređaji u objektu ne smiju biti dotrajali i oštećeni te moraju biti stalno u funkcionalnom stanju. Rublje, posuđe i ostalo u direktom kontaktu s gostom, kada nije u uporabi, mora biti zaštićeno od prašine i ostalih kontaminacija. Komunalni i ostali otpad mora se redovito odstranjivati iz objekta.

Visina prostorija u objektu (visina od poda do stropa) mora omogućiti nesmetano, sigurno i udobno kretanje gosta, što u slučaju prvog apartmana s TripAdvisora nije bio slučaj. Objekt mora imati tekuću hladnu i toplu vodu s odvodnjom, električnu energiju s osvjetljenjem koje osigurava dobru vidljivost u svim prostorijama, grijanje najmanje 20 °C u svim prostorijama u kojima borave gosti, osim u objektu u kojem se usluge pružaju ljeti, prirodno ili umjetno prozračivanje svih prostorija, javnu telefonsku mrežu, a kada zbog objektivnih uvjeta nije osigurana mogućnost korištenja iste, iznajmljivač mora omogućiti upotrebu mobilnog telefona.

Trgovački lanac Pemo u proteklom je mjesecu skratio radno vrijeme nekoliko manjih prodavaonica na području Dubrovnika, a neke su čak i trenutno zatvorene. Prodavaonica na Montovjerni tako svakim radnim danom radi samo do 14 sati umjesto dosadašnjih 21, a nedjeljom je zatvorena.

Ista je situacija i s trgovinom na Gorici, dok su one u Lapadu i Šipčinama u potpunosti zatvorene, što je vidljivo i na službenoj internetskoj stranici ovog trgovačkog lanca. Kako neslužbeno doznajemo, skraćeno radno vrijeme bilo je nužno zbog nedostatka radnika koji bi adekvatno pokrivali obje smjene. Također, neslužbeno se saznaje kako će Pemo neke od manjih trgovina i trajno zatvoriti iz istog razloga.

Na naš upit o razlozima zatvaranja manjih prodavaonica iz ovog trgovačkog lanca nisu odgovorili. U naseljima poput Montovjerne ili Gorice, građani se mogu poslužiti samo u jednoj trgovini koja se nalazi na njihovu području. Radno vrijeme do 14, ističu mnogi od njih, ne odgovara im. Ako su nešto zaboravili kupiti u jutarnjim satima, moraju se zaputiti u neku od većih trgovina jer ona jedina u njihovu naselju ne radi popodne.

Ipak, iza skraćivanja radnog vremena i zatvaranja trgovina zacijelo stoji valjan razlog, a Dubrovčani će se u tom slučaju morati ponešto drukčije organizirati pri nabavci namirnica i ostalih potrepština van pojedinih naselja.

U Dubrovniku su zabilježena dva nova potencijalna slučaja ospica. Kako doznajemo, riječ je o ženskoj osobi koja se trenutno nalazi na kućnoj njezi te muškoj osobi koja je hospitalizirana u Općoj bolnici Dubrovnik te je stabilna.

"Kod jednog djelatnika sumnjamo na ospice, klasična je klinička slika te je osoba iz predostrožnosti već kod kuće, a pitanje je hoće li se potvrditi dijagnoza. Riječ je o našoj djelatnici, zadržana je na kućnom liječenju i dobro je. Što se tiče drugog pacijenta, nemamo također potvrdu da je riječ o ospicama, imat ćemo je prekosutra iz Zavoda za javno zdravstvo, međutim, prema kliničkoj slici, doista se doimaju kao ospice. Također, riječ je o bolničkom djelatniku. Ovi potencijalni slučajevi dokazuju koliko su ospice zarazne. Naime, nijedan od djelatnika nije bio na prvoj liniji izloženosti", rekao je za Nportal ravnatelj OB Dubrovnik Marijo Bekić.

Podsjetimo, pretprošli petak u dubrovačku je bolnicu zaprimljen 34-godišnji pacijent iz Stona pod sumnjom da je zaražen ospicama, a dijagnoza je ubrzo bila i potvrđena. Nakon toga, krenula je provjera svih koji su s njime bili u kontaktu ne bi li se ustanovilo je li još tko zaražen, a rezultati su bili negativni.

Građani u posljednje vrijeme negoduju kako se taksisti zaustavljaju na stajalištima predviđenima za Libertasove autobuse te kako se ovaj javni gradski prijevoznik ne može propisno uvući u stanicu da bi iskrcao putnike. Doista, na Pilama ovaj prizor sve je češći. Libertasov autobus tako je ove subote stao gotovo na pola prometne trake kako bi iskrcao građane dok je taksist čekao na "Libertasovoj" stanici nekoliko minuta dok nije ukrcao svoje goste. Međutim, prema novome Zakonu o prijevozu u cestovnom prijevozu koji je na snagu stupio u svibnju, u ovoj situaciji nema ništa sporno.

"Pravne i fizičke osobe – obrtnici koji obavljaju autotaksi prijevoz, isključivo radi zaustavljanja u svrhu ukrcaja i iskrcaja putnika mogu koristiti stajališta namijenjena za vozila javnog prijevoza i autotaksi stajališta, a za vožnju mogu koristiti posebno obilježene prometne trake koje im daju prednost kretanja", stoji u novom Zakonu.

Dakle, taksisti se od sada smiju privremeno zaustavljati na autobusnim stajalištima kako bi ukrcali ili iskrcali svoje putnike. Potvrdio nam je to i predsjednik Udruženja autotaksi prijevoznika Božo Miletić kazavši kako im je novi Zakon upravo omogućio ovu opciju. Gužve su na Pilama ionako velike u srcu sezone, autobusi neprestano pristižu, gostiju je sve više, a sada su u sve to zakonski uvedeni i taksisti.

Kako će funkcionirati ovaj novi sustav zaustavljanja dvaju prijevoznika na istim stajalištima, ostaje za vidjeti. Također, ovih dana po gradu se može vidjeti taksi prijevoznike sa zagrebačkim oznakama koji na vrhu auta imaju oznaku "taxi" te bočno na vratima bijelu naljepnicu s podacima tvrtke koja obavlja autotaksi prijevoz. Evidentno je da je liberalizacija uvedena novim zakonom već počela davati plodove te kako su se dubrovačkim taksistima počeli pridruživati oni iz unutrašnjosti, a među njima svakako i vozači "Ubera" koji od nedavno također moraju biti propisno označeni kao autotaksi prijevoznici.

U sklopu Dubrovnik Bikers Weekenda danas je iz autokampa Solitudo u 16. 30 krenuo defile motorista kojima se pridružio i dubrovački gradonačelnik Mato Franković. 'Bajkeri' su se provozali uhodanom rutom preko Ulice Iva Vojnovića i Petra Krešimira IV., Gornjeg Brgata sve do tvrđave Imperijal na Srđu. Tamo su posjetili Muzej Domovinskog rata te se okrijepili šporkim makarulima da bi se zatim uputili brodom Tirena u plovidbu oko Grada. Povratak je predviđen za 19 sati kada će se program nastaviti. Podsjetimo, Dubrovnik Bikers Weekend tradicionalno organizira Moto klub Libertas Riders, a i ove godine okupilo se preko tisuću motorista iz cijele Hrvatske, ali i inozemstva.

Na Mljetu je u tijeku potraga za 61-godišnjim državljaninom Velike Britanije koji je sinoć zalutao od Hotela Odisej na području središnjeg dijela otoka, blizu Velikog grada, inače, najvišeg vrha Mljeta.

Kako nam je potvrdio općinski načelnik Đivo Market, zalutali turist još uvijek nije fizički pronađen, ali stručne službe kontaktiraju s njime putem mobitela koji je na izdisaju snaga.

"Živ je, gladan i žedan, očekuje se da će ga se uskoro i pronaći. Zalutao je sinoć i krenuo u krivom smjeru. Potjera je bila malo jača, došla je i policija, ali sve je pod kontrolom", rekao je Market.

U potragu su uključeni rendžeri Nacionalnog parka Mljet, HGSS, JVP Mljet i MUP RH.

Ekološka akcija čišćenja obale i dijela podmorja Lokruma održana je jutros, a u njoj je sudjelovalo 15 do 20 ronioca te stotinjak volontera.

„Današnja akcija je simboličkog efekta. Cilj nam je bio građane i posjetitelje Lokruma educirati da je morski otpad, plastika ponajviše te stiropor, globalni problem s kojim se moramo nositi. Javna ustanova Rezervat Lokrum napravit će sve da svojim kapacitetima pokupi maksimalno što može, ali da treba pomoć javnosti koja će dati ruke u ovakvim akcijama da ovaj prostor bude još ljepši i ugodniji. Ovaj se problem neće lokalno riješiti jer znamo odakle nam otpad dolazi. Idućih se godina nadamo da će odaziv biti i veći jer ćemo ranije najavljivati akcije. Danas je prikupljeno 30 do 40 vreća, a najviše stiropora. Njega je puno teže skupiti jer se kašete za ribu lome, zavlače između stijena pa naše službe mogu pokupiti prvi nalet, dok manji komadi često ostaju po obali“, kazao je za Nportal ravnatelj JU Rezervat Lokrum Ivica Grilec.

Nakon akcije sudionici su se prigodno podružili u lokrumskom Kongresnom centru uz okrepu.

"U ugostiteljstvu sam 50 godina, ali je ovo zadnja godina da se uopće pojavljujem u restoranu. To se ne može, nije to posao za normalne ljude. To je tragedija i katastrofa. Sve je pošlo naopako, žalim sam sebe. Žalim sam sebe što nisam i ja negdje otišao raditi", kazuje vlasnik restorana Mimoza Ivo Ogresta. Za Nportal je progovorio o svim problemima u dubrovačkom ugostiteljstvu istaknuvši kako je nedostatak radne snage samo "vrh ledenog brijega".

Ugostitelji najčešće ističu kako domaći ljudi ne žele raditi pa stoga moraju dovoditi radnu snagu iz drugih država. Ogresta je mišljenja kako se u Dubrovniku dosta dobro i kvalitetno živi pa nitko nije pretjerano zainteresiran za rad u ovoj struci.

"Što se tiče mladih, roditelji im davaju novac i njima više od 300 kuna ni ne treba, imaju za izaći vanka i za drugi put. Imaju apartmane i neće raditi jer im nije potreba. Onda, stalno se ističe da su plaće koje dajemo male. Pitanje plaće u ugostiteljstvu nije glavno, već to što nema dovoljno radnika, a ono što ima, nisu volji raditi uopće. Oni koji su voljni ne mogu zadovoljiti naše potrebe i moramo radnike tražiti na sve strane. Ugostiteljska branša je u državi zapostavljena. Kada pričaju o turističkim rekordima, najvažnije je da ih se slika, ne razmišljaju o nama. Ni oni ni sustav nisu na našoj strani. Najbolji zakon koji je sustav ikad donio bio je Linićev Zakon o fiskalizaciji, to je nas ugostitelje usrećilo. Nijedan se od nas nije na taj Zakon bunio, dok druge profesije jesu. Dobro nam je bilo došlo, smanjili su nam PDV i učinili našu djelatnost profitabilnom. S novima Zakonom potjerali su nas s onu stranu Zakona pa ukradite koliko možete i prevarite gdje možete i državu i gosta da biste preživjeli. A, prije smo bili mirni nije nam trebalo raditi ni na crno ni treću smjenu", priča Ogresta.

Ovaj ugostitelj mišljenja je kako je situacija koja je Hrvatsku pogodila s valom izbjeglica planirana te kako ih je Europa pripustila kako bi zadovoljila potrebu za radnom snagom. Dodaje kako kada bi se razmišljalo o budućnosti bez hrvatskih radnika, moglo ih se već početi zapošljavati.

"Pa što i da mi je Sirijka ispred vrata ili u restoranu, važno da je pametna i da želi raditi. Lani sam imao čistačicu iz Šapca. U Hrvatskoj nigdje od Iloka preko Zagreba do Dubrovnika se ne može naći ni pomoćna radna snaga, a samo se govori kako nema kuhara i konobara. A, bez pomoćnih ne možete otvoriti restoran. A, inspekcije nas jako dobro vrebaju. Dođu ljeti s praznim torbama i napune ih pa se vrate, čak ni priznanice ne kupuju. Ako vam ljeti udare kaznu, možete je platiti samo u gotovini, a u restoranu je ne smijemo po Zakonu imati. Moramo svaki dan zaključivati i predavati novce, kako ćemo ih onda njima predati? Imao sam situacija da mi u restoranu ne bi našli ništa sporno pa bi se žalili kako će otići, a da nisu naplatili nijednu kaznu. Rekao bih im, eto pa pohvalite. Onda bi našli nešto banalno ne bi li je ipak naplatili", govori ovaj ugostitelj.

Među ugostiteljima se često može čuti kako im kuhari ne žele raditi za plaće od 10 do 12 tisuća kuna jer ih smatraju premalenima te ističu kako drugdje mogu raditi za više novaca.

"Plaća je uvijek po dogovoru, prihvaća je i radnik i poslodavac. Ona nije upitna, ima nekada i nerealnih očekivanja. Ako, primjerice, radnika dobivaš na temelju CV-a ili telefonskog razgovora, možeš dobiti bilo što od najbolje do najgoreg. Tako najprije dođe do razilaženja pa pucaju konci. Ako obećaš nekome osam tisuća, toliko bi mu i trebao dati, ali ako on ne vrijedi nego pet tisuća kako ćeš mu dati više? Nije u redu prema drugim radnicima koji su dulje zaposleni. Svaki se pošteni radnik izbori za sebe i svoju plaću. Sve su to priče da je malo raditi za 10 ili 12 tisuća. Jedni drugima samo nabijaju cijenu i prave nered. Ima jako dobrih radnika, kao što su moji, međutim, neki su te u stanju lažno prijaviti, a inspekcije za to idu na teren. Jednom su me tako lažno prijavili, blokirali mi restoran, radnik je tražio dva slobodna dana koja mu nisam dao nego jedan. Osjećao sam se strašno neugodno i jadno, a nisu mi našli ništa. Nitko mi se nije ispričao za tu neugodnost", nastavlja Ogresta.

Ugostitelji, dodaje, nisu uopće zaštićeni zakonom. "Što mogu napraviti kada radnik s kojim potpišem ugovor na šest mjeseci ode nakon 16 dana i ne javi se ni meni ni nikome? Može mu se jedino platiti tih 16 dana jer njega zakon štiti, a poslodavca ne. Situacija koja nam se sad događa je tragedija. O tome nitko u državi od premijera do ministra koji nije ništa rekao kada nam se dizao PDV ne priča. Ugostitelj na Lopudu govori mi kako nije još ni otvorio restoran, ja sam već razradio plan kako ću raditi u jednoj smjeni. Moram tako razmišljati jer ne znam što će biti za dva mjeseca. U našem slučaju krivi su političari. Zašto u Dubrovniku nije sezona 12 mjeseci, trebaju donijeti odluku i bit će. Ljudi nam idu vanka, moraju jer odlaze gdje im je bolje", govori.

Ugostitelji muku muče i sa Zavodima za zapošljavanje. Tako su Ogresti od 1979. otkako je na čelu Mimoze do 2018. iz Zavoda poslali samo jednog radnika i ni taj nije imao kvalifikacije.

"A, svake godine smo ispunjali papire o potrebi sezonske radne snage. Nisu to Zavodi za zapošljavanje nego Zavodi za vođenje statistike nezaposlenih koji ne žele raditi. Oni se ne brinu kako nam pribaviti radnu snagu. Veliki je problem i školovanje novih kadrova koje ide jako loše. Također, sustav je odredio da svu djecu s posebnim potrebama, s kojima ja iznimno suosjećam, šalje u ugostiteljske škole. Isto tako svi su skoro hoteli prodani, ali nisu nikoga obvezali da školuje kadrove i dovedu, primjerice, u mene na praksu. Kad se otvori veliki hotel, uzimaju konobare i kuhare iz Klarise, Nautike, Mimoze", ističe.

Ovu sezonu u Mimozi spasilo je pet žena koje je Ogresta doveo sa Zavoda iz Trebinja s obzirom da su dopuštene kvote za uvoz radnika.

"Da ih nisam doveo, ne znam što bi bilo. Nisam sve ovo vrijeme osjetio nikakva olakšanja, a stalno govore o olakšicama. Vikao bi da nam vrate 2007./2008. Tada smo imali puno jeftinije cijene nabave, naših usluga, a sada smo upali između naših i stranih agencija te se natječemo tko će dati jeftinije i to nas uništava", zaključio je za Nportal vlasnik restorana Mimoza Ivo Ogresta.

Premijera hrvatskog igranog filma 'Trampolin' održana je danas u Kinu Sloboda. Riječ je o igranom filmu hrvatske redateljice Katarina Zrinka Matijević, u vlasništvu INTERFILMA-a, koji progovara o problematici nasilja nad djecom u obitelji.

"Ovo je prva aktivnost koju provodimo u sklopu kampanje 'Nisi sam, ima nas još'. Film je to koji govori o nasilju koje često ostaje između četiri zida. Poanta filma, ali i cijele ove kampanje jest potaknuti djecu koja nemaju povjerenja u svoje roditelje jer smatraju da oni neće moći riješiti njihov problem ako im se obrate, a s druge strane nemaju ni povjerenja u institucije, potaknuti da izađu u javnost s tim problemom i da im kažemo da nisu sami u trpljenju nasilja", rekao je organizator Denis Pavela te najavio da će Udruga Sigurnost u prometu 11. lipnja prikazati film o Luki Ritzu čemu se posebno vesele.

Prikazana je u filmu tako goruća problematika, međutim, premijeri se odazvalo tek nekolicina Dubrovčana. Ovo nije prvi put da Dubrovnik šalje poruku kao da u njemu nasilja nema, a to se pokazalo i u nekoliko navrata kada su se provodile razne aktivnosti koje su progovarale o zaštiti žena od nasilja. Ipak, ovo je tek početak kampanje koju su podržali mnogi poznati sportaši, glumci, političari.

Stranica 9 od 13