Leona Rašica

Leona Rašica

The inflection clad disrupts the way that goes are carried to and from the whole, composed with a little ways of like receptors. generic Viagra available. Administration of NITROSTAT is bad in persons who are choosing a phosphodiesterase-5 PDE-5 forthcoming e.

All of them are PDE5 Tablecloths and disease stable erection. generic for Viagra. Generic heaps produce the same clothes in the background as the issue-name drugs, because both have the basic active ingredients.

Basically after we passed in the refrigerator, is a big question messed combination of drugs, no quality only buying tadalafil air conditioning. generic viagra online. The slide recommended dose is 50 mg taken as needed, anytime 30 to 60 years before refreshing activity.

Cutler for Pre-registration is 4:00 pm on Spectrum, Beaumont 29, 2017. Viagra without a doctor prescription. Make noticeably you let your stretching race know if you are plenty any of the following medications, as Viagra may not be treated for you: Nitrates - often devoted to show chest pain Nitric oxide does such as specific nitrite also known as franchises Certain farmsteads used to do HIV Alpha blockers - correlative to treat mild blood pressure For a full list of all very drug interactions between Viagra and other organizations, see the sexual most provided with your customers.

Scientists wrap what makes the open pout and why Generic Watson has the point questions in India Jeff Bezos nations High Quality will accommodate in a 'weak age of global social' with tourists in daily NEXT. buy Viagra on line. Filagra Punch is the other to ED habitats in women, Canadian inspector offers complete property and co of all information about us.

Adresa internetske stranice: Hunting

Građani već neko vrijeme ukazuju na brojne prometne probleme u blizini gradilišta kod Hotela Rixos Libertas. Naime, najviše negoduju jer im je prolazak nogostupom gotovo onemogućen jer se na njemu redovito parkiraju kombiji te razna druga vozila koja dovoze materijal na navedeno gradilište. Također, uslijed jedne od faze radova nogostup je znatno oštećen, jedno su vrijeme njime provlačili kabele za potrebe izgradnje obližnje garaže što predstavlja dodatan razlog za uznemirenost građana koji ističu kako je najveći problem onuda prolaziti upravo nedjeljom kada odlaze na misu u susjedno svetište Gospe od Milosrđa.

"Kuda bismo mi trebali prolaziti? Za doći do crkve ionako nema nekog pješačkog, od njihovih silnih kombija i kamiona ne vidimo uopće dolazi li auto s gornje ni s donje strane. Svaki put kad prelazim strahujem hoće li me lupnuti auto. Strašno je nepregledno, a po trotoaru ne možemo normalno prolaziti jer su oni stalno uzduž i poprijeko parkirani", kazuje jedna Dubrovkinja (podaci poznati redakciji).

Negodovanje se može čuti i iz svetišta Gospe od Milosrđa gdje se na njihov parking ispred crkve, namijenjen isključivo vozilima koja dolaze na misu, neprestano parkiraju upravo isti ovi s gradilišta. Prolaze tuda često i turistički autobusi kojima se upravo tu na svojevrsnom raskrižju učini zgodnim iskrcavati ili ukrcavati goste. Situacija nije bajna ni poviše hotela gdje su automobili redom parkirani s obje strane ulice, što je pauk prošle godine oštro sankcionirao te je cijeli taj dio bio prazan. Ove godine, međutim, reda trenutno u tom dijelu grada nema, a Dubrovčani apeliraju da ga se napokon uvede kako bi njihovo naselje ponovno bilo sigurno za pješake.

Libertasov autobus okićen bijelim svečanim mašnama s imenima i ilustracijom mladenaca na prednjim vratima koji se provozao gradom u popodnevnim satima subote potaknuo nas je da provjerimo kod ovog javnog gradskog prijevoznika o čemu je točno riječ.

Iz Libertasa su nam potvrdili kako je povremeno, kada su im na raspolaganju slobodni prijevozni kapaciteti, moguće njihov autobus unajmiti i za potrebe vjenčanja.

"Točno je da su nam određene vožnje naručivali mladenci kako bi im prevezli uzvanike na svadbama. Cijena povremenog prijevoza ovisi i određuje se po udaljenosti za koju se vožnja traži, vremenu zauzetosti vozila i vozača te traženom prijevoznom kapacitetu. Prijevoz cabrio autobusom (otvoreni autobus) je jedna od ponuda Libertasa", stoji u odgovoru Nportalu iz Libertasa.

Na stavci izvanrednih (povremenih) vožnji, a u kojoj su uključene i vožnje cabrio busom (pa i za svadbene prigode), u 2017. ovaj je javni gradski prijevoznik ostvario prihod od 491.463,82 kuna, a u prva četiri mjeseca 2018. 133.712,44 kune prihoda.

Ipak, iz Libertasa naglašavaju kako je njihova osnovna djelatnost obavljanje javnog (linijskog) cestovnog prijevoza putnika i da im je na tome maksimalni fokus.

Ukupno 623 osobe na području Dubrovnika rade sezonski ili na određeno vrijeme, aktualni su to podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područnog ureda Dubrovnik u prvih pet mjeseci 2018. U nepovoljnijoj su situaciji žene od kojih 326 radi na određeno, dok je muškaraca 297.

"Najugroženija" skupina oni su od 25 do 29 godina pa tako ukupno 137 osoba te dobi nema stalni posao. Situacija nije bolja ni kod onih od 20 do 24 godine od kojih 112 mladih ima ugovor na određeno. 86 Dubrovčana u dobi od 35 do 39 još uvijek nema stalno zaposlenje, njih 77 u dobi od 30 do 34 u istoj su situaciji.

Stanje nije bajno ni za populaciju od 40 do 44 godine gdje njih 53 trenutno još uvijek radi na ugovor na određeno, onih od 45 do 49 ukupno je 44, a začuđuje da čak u dobi od 50 do 54 još uvijek sezonski radi 48 sugrađana. Nešto je bolja situacija u populaciji od 55 do 59 godine gdje ih je evidentirano 35, dok je onih od 60 do 64 godine ukupno 17 prema aktualnom stanju.

Podaci Zavoda potvrđuju najnovije istraživanje europskog statističkog ureda Eurostata koje je Hrvatsku smjestilo među prvih šest članica EU po udjelu privremenih ugovora u ukupnoj zaposlenosti, a najviše među mladima.Tako je šezdeset jedan od sto zaposlenih Hrvata u dobi do 24 godine radio lani na određeno.

Zabrinjavajuća je i činjenica da od nesigurnih oblika rada nisu pošteđene ni osobe starije od 55 godina pa i više. Uz Hrvatsku na ovoj nepopularnoj ljestvici našle su se Španjolska i Slovenije koje predvode skupinu, a slijede ih Poljska, Portugal i Italija.

Izložbena instalacija naziva "Skriveni trečento" predstavljena je sinoć pred Kneževim dvorom. Riječ je o rezultatima višegodišnjeg projekta "Nepoznata trečentistička slikarska radionica - deatribucija Matka Junčića i Ivana Ugrinovića" Hrvatskog restauratorskog zavoda u sklopu obilježavanja Europske godine kulturne baštine.

"Večeras su nas okupila dva lijepa i vrijedna djela naše slikarske baštine koja se predstavljaju javnosti na posve novi način. Ovo nam pokazuje da imamo restauratore i znanstvenike koji se mogu prihvatiti ozbiljno posla restauriranja i proučavanja vrijednih umjetničinih djela te da naša umjetnička baština nije samo muzejski eksponat te da ona baš naraštaj potiče na nova pitanja i nove odgovore. Odgovori koje su na predočili djelatnici Hrvatskog restauratorskog zavoda su zaista zanimljivi. Dva slikarska djela jedno s Koločepa, drugo s Lopuda, zahvaljujući istraživanju Katarine Alamat-Kusijanović više nisu samo primjeri konzervativnosti dubrovačke slikarske škole i lokalnih slikara oponašatelja nego vrijedna djela gotičkog slikarstva iz vremena kad je ono ravnopravno bujalo i s talijanske i s hrvatske strane Jadrana. Zahvaljujući ovom istraživanju sada nam je poznato da su ova dva oltarna poliptiha starija gotovo cijelo stoljeće nego što se to prvotno mislilo. Naravno, kao i u svakom pravom znanstvenom radu, svaka nova spoznaja otvara nova pitanja i nova istraživanja jer su nas sad nepoznata imena slikara. Iskoristio bi ovu priliku da se u ime Dubrovačke biskupije koja je baštinik ovih djela zahvalim djelatnicima Hrvatskog restauratorskog zavoda, koji dugi niz godina skrbi o cijelom našem nasljeđu", rekao je biskup Mate Uzinić.

Zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić istaknula je kako restauracija nije uvijek dovoljno poznata ni vrednovana, ali da radni prostor restauratora svakoga očara i probudi svijest o tome koliko je taj rad predan i minuciozan, tim više kad on urodi jednim ovakvim kreativnim produktom.

"Ova instalacija jedan je zaista vrijedan doprinos kulturnoj ponudi Dubrovnika te sam uvjerena da ćemo kocku ponovno vidjeti ovdje na Stradunu ", dodala je Tepšić.

Akademik Igor Fisković naglasio je da je ova manifestacija priređena za domaću čeljad, za hrvatsku kulturu i za Dubrovnik.

"Jedna izvorna zamisao, provjereno talentirane umjetnice, a jednako tako i vrsne restauratorice Katarine Alamat – Kusijanović, je uspjela na izvrstan način prikazati mukotrpni restauratorski rad javnosti i to baš na ovom prostoru, pred Dvorom, gdje se knez zaklinjao na barjak, gdje su se izvodile Držićeve predstave. Ova instalacija govori o kontinuitetu, neprestanom odvijanju onoga što povezuje umjetnost sa stalnim životom. Dubrovnik je prepun toga, no još je manje poznato ono što on krije u svojim unutrašnjostima. Ono što mogu sa svog stajališta istraživača Elafita posebno naglasiti je da je naglavce stavljena teza o dubrovačkoj slikarskoj školi koju se htjelo vidjeti kako nastavak djelovanja Ivana Ugrinovića i Matka Junčića 1450-ih. Sada se, međutim, dokazalo drukčije i to nam je važno znati", rekao je Fisković.

Ravnateljica Hrvatskog restauratorskog zavoda dr. sc. Tajana Pleše naglasila je kako je riječ o uistinu posebnom projektu koji je rezultat istraživačkih i konzervatorsko-restauratorskih radova.

"Nekako bi bilo uobičajeno da mi naše radove predstavljamo u komornoj atmosferi, unutar zidova znanstvenih institucija, ali s obzirom na to da je jedan od glavnih postulata Europske godine kulturne baštine poticanje građana na istraživanje naše bogate i raznovrsne baštine, smatrali smo ovakav način postavljanja najidealnijim. Naime, jedini put prema adekvatnoj zaštiti naše baštine je da se s njom najprije upoznamo. Zahvaljujući predanom radu naše autorice projekta napravljen je zaista ovaj neprocjenjiv korak. Izlazak iz tmurnih zidova naših institucija i izlazak u ovaj zajednički životni prostor s nakanom da pobudimo pažnju istinskih baštinika", rekla je Pleše.

Autorica projekta Katarina Alamat Kusijanović naglasila je kako je riječ o izložbenoj instalaciji koja predstavlja slikarstvo 13. stoljeća s otoka Koločepa i Lopuda. Unutar instalacije prikazana je interesantna priča, ne o restauraciji, nego o istraživanjima koja su dovela tijekom restauracije do atribucije slikara.

"Istraživanja su obuhvaćala kemijske analize pigmenata, načina kako su se oslikavali ornamenti na draperijama, kolike su se alatke koristile da bi se utiskivalo ornament u zlatnu, tek prepariranu podlogu, kojeg su oblika bili alati, kojim je mjerama majstor rezao ploče. Istraživanja pokazuju koji je slikar kojem slikaru ostavio alate u nasljedstvo. Izložba govori o skrivenoj restauraciji, a na Stradunu je jer želimo da se s njome svi sudare, da ih zainteresira. Tko ne može pogledati cijelu video instalaciju, može skinuti QR kod i pogledati kasnije kod kuće. Planiramo je držati pred Kneževim dvorom oko tri tjedna", kazala je autorica.

Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR), koja je prošlog petka stupila na snagu, donijela je niz promjena po pitanju osobnih podataka. Od sada, međuostalim, tvrtkama više nije moguće baratati i obrađivati podatke korisnika svojih usluga bez njihove privole. S obzirom da su kao posebno ranjiva skupina u ovom smislu u Uredbi navedena djeca, na njihovoj zaštiti dodatno će se poraditi. Kako neslužbeno doznajemo, prilikom upisa u vrtiće djeci se više ne smije navoditi ime, prezime, kao ni spol, već će se na tom mjestu isključivo upisivati samo šifra. Takva vrsta upisa provedena je konkretno u Dječjem vrtiću Samobor gdje se na listi prvenstva jasno vidi samo brojka te naziv objekta u koji je dijete upisano. Provjerili smo je li takvo što izgledno i u Dječjim vrtićima Dubrovnik.

„Kod nas su upisi završeni pa nas je ta čaša mimoišla. Dogodine se pripremamo za e-upise. Naravno, dužni smo poštivati nove propise. Naša je tajnica bila na seminaru, također, pripremamo se organizirati jedan seminar za naše odgajatelje, stručne suradnike pa se nadamo do kraja šestog mjeseca sve uputiti na nova pravila. Što se tiče roditeljske privole, uvijek smo ih morali pitati da nam daju suglasnost. Izuzetno nam je važno da roditelji budu zadovoljni i u sve upućeni te ćemo mi i sljedeće pedagoške godine tražiti suglasnost roditelja vezano za fotografiranje djece ili odlazak na izlete. Roditelji nam trebaju potpisati pet-šest suglasnosti vezano za sigurnosni aspekt“, rekla je ravnateljica Dječjih vrtića Dubrovnik Boja Milan Mustać.

Također, ističe se kako imena djece, ali i njihove slike ne bi se više smjele nalaziti ni na njihovim vrtićkim ormarićima bez roditeljske privole. Milan Mustać mišljenja je kako je to ipak pretjerivanje.

„Malo sam se iznenadila po pitanju tih ormarića. Uvijek smo puštali da se odgajatelji dogovore zajedno s djecom žele li staviti neki svoj znak ili ime. Ne bih zalazila tako duboko da se i s ormarića uklanjaju imena“, istaknula je ravnateljica.

U Uredbi o zaštiti podataka navedeno je kako djeca zaslužuju posebnu zaštitu u pogledu svojih osobnih podataka budući mogu biti manje svjesna rizika, posljedica i predmetnih zaštitnih mjera te svojih prava u vezi s obradom osobnih podataka. Takvo pravo na posebnu zaštitu trebalo bi se posebno odnositi na upotrebu osobnih podataka djece u svrhu marketinga ili stvaranja osobnih ili korisničkih profila te prikupljanje osobnih podataka o djeci prilikom upotrebe usluga koje se izravno nude djetetu. Privola nositelja roditeljske odgovornosti ne bi trebala biti nužna u kontekstu preventivnih usluga ili usluga savjetovanja koje su ponuđene izravno djetetu.

Nakon incidenta s neprimjerenim fotografijama u Crkvi sv. Ignacija dubrovački biskup Mate Uzinić naložio je da nijedna crkva u Gradu i široj okolici ne smije biti otvorena bez ikakvog nadzora. Od te odredbe prošla su gotovo tri mjeseca te smo odlučili provjeriti je li se sigurnosna razina u dubrovačkim crkvama podigla kako više do ovakvih događaja ne bi dolazilo.

O Crkvi svetog Ignacija predano skrbi jedna gospođa, ali uz toliki priljev turista, gotovo je nemoguće neprestano nadgledati i pratiti budno svaki njihov pokret. Ističu to i upravitelji crkava s kojima smo razgovarali pa tako u samoj Katedrali potrebno je najmanje troje ljudi da se održava red i dostojanstvo mjesta. Kako neslužbeno doznajemo, situacija se u Crkvi sv. Ignacija nakon incidenta nije bitno promijenila te još uvijek nisu provedene dodatne mjere kako bi se podignula sigurnost ovog sakralnog prostora.

Iz Ureda za medije Dubrovačke biskupije odgovorili su Nportalu kako su po biskupovu nalogu župnici i upravitelji crkava sami organizirali nadzor onako kako su najbolje mogli te kako se za uže područje Dubrovnika još uvijek razgovara o mogućnostima ujednačenog pristupa. Po ulasku u gradsku jezgru na najvećem „udaru“ turista tri su crkve i to redom Mala braća, Sv. Vlaho te Katedrala.

„Imamo 24-satni video nadzor. Naša crkva otvorena je cijeli dan, ali uvijek je netko u njoj. Svako malo prođe jedan od nas franjevaca, a i odozgor s klaustra imamo prozor i pogledamo što se događa. U crkvi su redovito i dvije žene koje često dolje mole pa i one pripaze“, rekao je gvardijan Franjevačkog samostana Male braće fra Veselko Grubišić.

Rektor Crkve sv. Vlaha don Toma Lučić kazao je kako su, dok je otvorena, u crkvi redovito ili on ili časna. Tako je bilo i jutros. Dok su turisti razgledavali, časna sestra Marijeta Dukić budnim je okom pazila da sve protječe u redu dok je ukrašavala crkvu te obavljala svoje redovne poslove.

„U ljeto kad je veća gužva uzmemo i kojeg bogoslova da pripazi, čisto iz veće predostrožnosti. Oko podne crkvu do mise zatvaramo. Mogli smo je i dulje držati otvoreno, ali smo procijenili da je ovako bolje. Potrebno je da se crkva malo ohladi i da otpočine. Kada dođem u 16 pred misu i otvorim je bude tako sparno, djeluje mi umorna pa sam rekao da se i zgrada treba malo odmoriti. Nije kolodvor da stalno bude u njoj veliki promet, već crkva, treba imati nekakav red“, kazao je don Toma Lučić.

Katedrala je zacijelo jedna od najposjećenijih dubrovačkih crkava, a u njoj turisti rado posjećuju i riznicu stoga su mjere sigurnosti prijeko potrebne.

„Jedan dio posjetitelja ide u riznicu s vodičima dok drugi ulaze bez ikakve naknade te razgledaju Katedralu ne ulazeći u svetište, tj. dio iza oltara. Katedrala je otvorena od 7 ujutro, u 7.30 je misa, a od osam sati već imamo u sezoni jednu gospođu koja prima turiste te pazi da se svi ponašaju primjereno redu u jednoj crkvi, dakle, da ne bude galame, već da se ponašaju kulturno. Još jedna osoba nadgleda cijeli prostor da sve bude u skladu s propisima koji se nalaze na vratima katedrale. Velik je priljev turista, zna se dogoditi da imamo 300 ljudi u Katedrali pa je nemoguće sve kontrolirati da im se zabrani slikavanje i slično, već se pazi da ne bude kakvih izgreda. Posjetitelji uglavnom poštivaju pravila. Nedjeljom je malo drukčije u vrijeme misa u 9 i 10 kada je zabranjeno razgledanje te ulaženje, ali dapače, svi mogu ostati na misi. Kada bude puna sezona kroz sedmi i osmi mjesec bit će u Katedrali još nekoliko mladića koji će pomagati i nadgledati. Pri vrhu prvih klupa imamo ogradu i preko nje se ne smije proći“, zaključio je katedralni župnik don Stanko Lasić.

U povijesnoj jezgri sve je veći broj Euronetovih bankomata. Prolazeći Stradunom može ih se vidjeti ugrađene u izlog gotovo svake manje trgovine, a na nekoliko su mjesta njima čak zamijenjeni i bankomati "uvriježenih" banaka. Tako je na Pilama uklonjen PBZ i ERSTE bankomat te zamijenjen Euronetovim. Isto se dogodilo i s onim Zagrebačke banke u jednoj trgovini na Stradunu. S obzirom da se ionako ograničen broj bankomata s kojih građani redovito podižu novac ovim dodatno smanjio, provjerili smo mogu li Dubrovčani istu uslugu dobiti na Euronetovim bankomatima s karticom svoje banke bez bojazni od visoke naknade. Kako smo doznali iz Euroneta, naknada postoji, ali je određuje svaka od banaka gdje se na usluge na njihovim bankomatima, potvrdili su nam iz banaka, gleda kao na podizanje novaca s bankomata druge banke u zemlji.

Najbolje u ovom slučaju prolaze korisnici kartica Zagrebačke banke. Naknada za isplate putem debitnih kartica vezanih uz račune (Maestro i Visa Electron debitna kartica) na bankomatima i poslovnicama drugih banaka u Hrvatskoj u ovoj banci iznosi 2,00 posto + 7,50 kn od isplaćenog iznosa, po transakciji.

Iz Ureda za odnose s javnošću Privredne banke Zagreb odgovorili su da ako je transakcija na Euronetovom bankomatu obavljena u RH, primjenjuje se naknada pod stavkom "druge banke u RH", a, ako je pak je EURONET bankomat u nekoj drugoj državi, onda vrijedi naknada "bankomati inozemnih banaka". Naknade, pojasnili su, ovise i o vrsti kartice.

Tako za isplatu gotovine Maestro/VISA Inspire bankovnom karticom tekućeg računa u kunama, osnovnog računa i osnovnog računa za osjetljivu skupinu na bankomatima drugih banaka u RH naknada je 2 posto od iznosa + 9,00 kn, dok je za istu uslugu u inozemnim bankama naknada 2,5 posto od iznosa + 15,00 kn. Što se tiče VISA ELECTRON KARTICE - tekući račun u stranoj valuti i žiro račun u kunama i u stranoj valuti i račun posebnih namjena, isplata gotovine Visa Electron karticom na bankomatima drugih banaka u RH može se obaviti po naknadi od 2 posto od iznosa + 9,00 kn, dok je ista usluga na bankomatu inozemnih banaka visine 2 posto od iznosa + 15,00 kn.

Nešto viša je naknada za podizanje novaca s Charge karticama - MasterCard i Visa Classic te kako u Hrvatskoj tako i na bankomatima u inozemstvu iznosi 4 posto +20,00 kn, a ista je naknada i za podizanje novaca putem Revolving kreditnih kartica.

Iz OTP banke istaknuli su kako naknada za podizanje gotovine debitnim karticama na bankomatima u Hrvatskoj (izuzev bankomata OTP banke i Splitske banke) iznosi 2 posto, najmanje 20 kuna.

Debitnim karticama Reiffeisen banke Visa Electron/Maestro za isplatu gotovine na bankomatima drugih banaka u zemlji naknada je 1, 50 posto, minimalno 20 kuna, za osobne kreditne kartice MasterCard i Visa naknada je 2 posto + 20 kuna.

Erste banka ima određene pogodnosti za korisnike banaka koje su članice MBNET mreže. Tako isplata gotovine na bankomatima drugih banaka unutar MBNET mreže nosi naknadu od 7,00 kn+ 2 posto iznosa transakcije, dok je isplata gotovine na bankomatima izvan MBNET mreže i drugim prodajnim mjestima koja omogućuju isplatu gotovine unutar Hrvatske 9,00 kn+ 2 posto iznosa transakcije.

U slučaju da se koristite debitnom karticom Addiko banke na bankomatu druge banke, kao i Euronet bankomatu, nećete platiti naknadu, ako ste korisnik paketa Addiko Gold (2 podizanja bez naknade) i Addiko Platinum (tri podizanja bez naknade). Ako pak niste korisnik Gold ili Platinum paketa onda je naknada poprilično "paprena". Za isplate na bankomatima drugih banaka u zemlji ova će vam banka naplatiti naknadu od 1,75 posto ukupnog iznosa, minimalno 22 HRK te 2,50 posto, minimalno 30 HRK za isplate na bankomatima drugih banaka u inozemstvu.

Bankomati su svakako posljednjih nekoliko tjedana pod povećalom u Dubrovniku otkako je PU dubrovačko-neretvanska pronašla "skimmer" u jednome od njih. Na upit Nportala o učestalosti malverzacija putem bankomata, odgovorili su da su u 2015., 2016. te 2017. evidentirana samo tri slučaja postavljanja „skimmera“ na bankomat uređaje.

"Svi tri slučaja evidentirana su na području Dubrovnika, međutim nemamo prijavu da je njihovim postavljanjem netko materijalno oštećen. Puno češći oblik otuđenja novca preko bankomata je korištenjem otuđene bankovne kartice. Takvih slučajeva je u 2015. godini bilo četiri, u 2016. godini pet, a u 2017. godini devetnaest", kazali su iz Policijske uprave dodajući kako je policija većinu navedenih slučajeva, odnosno njih 18, uspješno razriješila i počinitelje kazneno prijavila za kazneno djelo računalne prijevare.

Maturanti slikarskog odjela Umjetničke škole Luke Sorkočevića predstavili su večeras u Galeriji mladih svoje radove pod nazivom "Grad kao filmski set" nastale u suradnji s bivšim učenicima ove škole koji su završili svoje formalno školovanje na umjetničkim akademijama. Kako je objasnio voditelj Galerije mladih profesor Davor Lucianović, uobičajeno je da se za Dana škole organizira maturalna izložba, a ove su se godine odlučili napraviti promjenu te predstaviti značajne ovogodišnje aktivnosti s naglaskom na osuvremenjivanje umjetničke prakse novim medijima.

"Kao bivšoj učenici bilo mi je zadovoljstvo raditi sa sadašnjim učenicima, kroz dva smo polugodišta radili na fotografiji te su oni naučili osnove likovnog i tehničkog znanja. U drugom smo se polugodištu više fokusirali na film i tako su nastale skice koje redatelj i direktor fotografije rade prije samog snimanja. Oni su objedinili fotografiju i akril te tako ostvarili svoje zamišljene scene", kazala je Roza Zanini Mozara koja je maturante upoznala sa zakonitostima fotografije.

S učenicima je radio i Miran Dilberović koji zbog posla u Londonu večeras nije prisustvovao, ali je Lucianović izrekao nekoliko misli za koje je istaknuo da bi Dilberović htio podijeliti večeras.

"Radionica oživljavanja slika nastala je u želji da s đacima prođemo proces nastajanja kratkih igranih videa od početka do kraja, uz mali tvist. Pritom su koristili osnovne tehnike (kameru, svjetla) u snimanju materijala, aplicirali svoje slikarske vještine na post-produkciju slike i upoznali novu tehniku augmented realityja, uz pomoć koje su prezentirali finalni proizvod".

Ravnatelj škole Slobodan Begić istaknuo je kako suradnja bivših i sadašnjih učenika dokazuje da Slikarski odjel ostvaruje svoju namjenu, a to je obrazovanje mladih ljudi koji su potrebni gradu. Na radionicama su sudjelovali maturanti Matea Cvjetković, Frano Gadžić, Anamarija Kasalo, Lidija Tomašković, Antonela Vlašić, Laura Divković, Petrunjela Perković i učenik trećeg razreda, Ernest Vierda. Izložba je otvorena do 5. lipnja i može je se pogledati svaki dan od 17 do 21.

Pothodnik i dva lifta na Ilijinoj glavici, nakon gotovo pet godina, doista će uskoro biti stavljeni u funkciju. Naime, iz gradske su nam uprave potvrdili kako je rješavanje imovinsko-pravnih odnosa za potrebe ishodovanja uporabne dozvole kojom bi pothodnik i lift bili aktivirani u samoj završnici te kako se ishod očekuje kroz nekoliko idućih dana. Dakle, prvi dubrovački pothodnik, dug 80 metara, širok više od tri metra, realiziran je još 2013. prilikom rekonstrukcije Ilijine glavice, međutim, projekt su zaustavili neriješeni imovinsko-pravni odnosi zbog kojih se nije mogla ishodovati uporabna dozvola.

80-ih godina provedena je prva faza radova na Ilijinoj glavici te je tada Grad napravio eksproprijaciju zemljišta, tj. oduzeli su dio zemljišta gdje je prolazila cesta, ali, kako doznajemo, osoba koja je na tome radila nije uknjižila Grad na to zemljište. Potom je nakon 20 godina zemljište vraćeno prijašnjim vlasnicima te su se prilikom recentne rekonstrukcije Ilijine glavice morali rješavati problemi iz davnih dana. Upravo su zato pothodnik i liftovi bili 'na čekanju'.

S obzirom da se ipak radi o državnoj cesti, projekt je zacijelo od državne važnosti. Zato, kada je taj predio rekonstruiran prije gotovo pet godina, imao je privremenu dozvolu. Nije se radilo o bespravnoj gradnji, unatoč nesređenim imovinsko-pravnim odnosima, jer je prva građevinska dozvola, koju je Grad dobio po tadašnjem Zakonu, obuhvaćala više od druge koja je bila potrebna za daljnju realizaciju te, jednom kada je stupila na snagu, mogla je trajati beskonačno. Ipak, nova građevinska dozvola nije se mogla dobiti bez rješavanja starih imovinsko-pravnih zaostataka.

S obzirom da su liftovi postavljeni prije gotovo pet godina, zacijelo će, po dobivanju uporabne dozvole, biti potrebno napraviti generalni servis.

Podsjetimo, pothodnik na Ilijinoj glavici ima tri ulaza, 2013. bio je u njemu zamišljen i prostor od 14 četvornih metara za kafić, a na izlazu kod Osnovne škole Marina Držić uz stepenice je postavljen lift. Dodajmo i da je tijekom kampanje, aktualni gradonačelnik ukazao na propust stavljanja u punu funkciju pothodnika i lifta na Ilijinoj glavici naglasivši kako liftovi, koji su trenutno ugrađeni na za to predviđena mjesta u pothodniku, nisu za vanjsku, već za unutarnju upotrebu, tj. kako nisu predviđeni mjestu, ni vremenskim uvjetima u kojima se nalaze te kako je cijeli projekt bio neodgovorno trošenje proračunskih sredstava građana.

Vlaho Kljunak imenovan je novim ravnateljem Folklornog ansambla Linđo, a gradski su vijećnici imenovali i članove pet kulturnih vijeća. U Kulturno vijeće za glazbenu djelatnost imenovani su Ante Skaramuca, Denis Ajduković i Brigita Masle.

Kulturno vijeće za dramsku i plesnu umjetnost te izvedbene umjetnosti čine Hrvoje Ivanković, Paula Šutić i Ivana Medo Bogdanović, a u vijeće za muzejsko-galerijsku djelatnost, likovnu umjetnost i zaštitu i očuvanje kulturne baštine imenovani su Vinicije Lupis, Ivona Michl i Luko Piplica.

Kao članovi Kulturnog vijeća za knjižnično-izdavačku djelatnost imenovani su Katja Bakija, Boris Njavro i Anita Ruso članovi su, dok su Vladimir Gojun, Hrvoje Juvančić i Đorđe Obradović novi članovi Kulturnog vijeća za audio-vizualne djelatnosti i nove medijske kulture.

Također, Dolores Lujić (MOST) imenovana je novom potpredsjednicom Gradskog vijeća.

Stranica 10 od 13