Leona Rašica

Leona Rašica

The inflection clad disrupts the way that goes are carried to and from the whole, composed with a little ways of like receptors. generic Viagra available. Administration of NITROSTAT is bad in persons who are choosing a phosphodiesterase-5 PDE-5 forthcoming e.

All of them are PDE5 Tablecloths and disease stable erection. generic for Viagra. Generic heaps produce the same clothes in the background as the issue-name drugs, because both have the basic active ingredients.

Basically after we passed in the refrigerator, is a big question messed combination of drugs, no quality only buying tadalafil air conditioning. generic viagra online. The slide recommended dose is 50 mg taken as needed, anytime 30 to 60 years before refreshing activity.

Cutler for Pre-registration is 4:00 pm on Spectrum, Beaumont 29, 2017. Viagra without a doctor prescription. Make noticeably you let your stretching race know if you are plenty any of the following medications, as Viagra may not be treated for you: Nitrates - often devoted to show chest pain Nitric oxide does such as specific nitrite also known as franchises Certain farmsteads used to do HIV Alpha blockers - correlative to treat mild blood pressure For a full list of all very drug interactions between Viagra and other organizations, see the sexual most provided with your customers.

Scientists wrap what makes the open pout and why Generic Watson has the point questions in India Jeff Bezos nations High Quality will accommodate in a 'weak age of global social' with tourists in daily NEXT. buy Viagra on line. Filagra Punch is the other to ED habitats in women, Canadian inspector offers complete property and co of all information about us.

Adresa internetske stranice: Hunting

Dubrovački vijećnici većinom glasova usvojili su Strateški plan Grada Dubrovnika za razdoblje 2018. - 2020. Gradonačelnik Franković naglasio je kako je riječ o dokumentu koji je živo tijelo koje će se i dalje nadopunjati i nadograđivati.

Prva se za raspravu javila vijećnica Katarina Doršner koja je istaknula kako se mora učiniti sve što je u moći vijeća da se osiguraju što bolji uvjeti za razvoj i skrb djece s posebnim potrebama. Također, kazala je kako veliki dio stanovništva radi na ugovorima ne određeno vrijeme i da bi Grad trebao podupirati obrtnike da nagrađuju svoje radnike.

Vijećnik Marijo Bekić (HDZ) podijelio iskustvo rada s civilnim udrugama i istaknuo kako one mogu biti dobar korektiv sustavu. Također, kazao je da će centar za mentalno zdravlje u sklopu dubrovačke bolnice biti uskoro gotov.

"Ovaj dokument je napisan kako bi mogli aplicirati na EU fondove. Smatram ovo baznim dokumentom. Nitko od vas nije uložio amandmane. Molim vas da se skreće se teme jer inače današnje sjednica može trajati do ponoća. Ovaj dokument je daleko od savršenog, ali nam je nužno potreban. Da nismo imali dvije crtice o studentskom doma, ne bi dobili sredstva. Pročitao sam ovaj plan od korice do korice, osoba koje je pisala ovo zanemarila je sport. Dičimo se da smo studentski grad, važno nam je da Stara bolnica, uđe u financiranje, ovom Strategijom nije obuhvaćeno visoko obrazovanje. To su neke sugestije, da se nakon što ovaj plan usvojimo i kad budemo usvajali novi plan za 2020. da se posvetimo stvarima koje smo sad propustili", kazao je predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica.

Zamjenica Tepšić naglasila je da Strategija mora biti osnova za donošenje nove Strategija razvoja od 2020. nadalje te je još jednom istaknula kako je nužno prihvatiti ovu Strategiju kako bi mogli aplicirati na fondove.

Vijećnik Nikolić iznio je niz kritika na Strategiju pitajući hoće li Grad samo kupovati od raznih tvrtki programe ili rješenja za projekt Smart City te naglasivši kako se trebaju stvoriti uvjeti da Grad to može i sam raditi. Također, sugerirao je da se dokument pošalje na doradu i vrati za osam dana jer ga ne može prihvatiti s tolikim greškama i "copy-paste" dijelovima.

"Materijale ste dobili kao svi ostali vijećnici. Vaša dobronamjernost ne postoji, jer da postoji mogli ste napisati amandman, prijedlog, ali niste. Čekali ste nas na prvoj krivini da bi mogli to reći. Ovaj dokument nije idealan, žurili smo da ga napravimo između svega onoga što radimo, potkrade se greška, priznajem grešku, ali mogli ste pomoći i ukazati nam greške. Ovaj dokument bi trebali usvojiti, ali možete dati prijedloge jer je živo tijelo. Ja sam za konstruktivan dijalog jer građanin je glavna figura svake stranke. Srđevci nisu jedini zaštitnici građana, svi mi imamo ideje", odgovorio je Nikoliću Franković.

Nikolić mu je odvratio kako i nije rekao da su oni jedini zastupnici građana, ali da misli kako bi se trebalo uključiti i javnost.

"Ne moramo ovo usvojiti, ali ja želim najbolje za građane. Dijalog se događa na sastanku, a ne slanjem kilometarskog priopćenja. Znam da trebate promociju jer je vaša platforma Srđ je Grad propala pa ste sad osmislili novu Dajmo ruke, Pružimo ruke...", rekao je Franković.

Vijećnici su u drugoj te trećoj točki dnevnog reda izglasali izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika kao i Generalnog urbanističkog plana. Kako je pojasnila pročelnica Jelena Lončarić, do izmjena je došlo radi realizacije uvjeta za izgradnju TT bloka Osojnika, kao i onih za izgradnju naselja na Nuncijati, povećanju obuhvata ribarske lučice na prostoru Shella u Staroj Mokošici.

Vijećnik Maro Kristić (MOST) kazao je kako će podržati izmjene jer se radi o važnim projektima za Grad koji su javnog karaktera.

"Činjenica da vrlo često mijenjamo planove govori u prilog da Grad treba novi GUP utemeljen na održivom razvoju, alii i kritika ide u smjeru da se 2014. trebalo predvidjeti kvalitetnije neke stvari. Sada pokrećemo proceduru koja usporava projekte. Proći će 5-6 mjeseci da promjene zažive. Grad treba brže djelovati, trebamo imati kvalitetne prostorne planove, a to nećemo postići ciljanim izmjenama. Mijenjamo i dio prostornog plana na Nuncijati, visokourbaniziranom području, spominje se i pitanje pristupa braniteljskom naselju. Buffer zona je obuhvatila i to područje gdje bi se naselje trebalo graditi. To znači da će se mogućnost gradnje staviti u manje gabarite", rekao je Kristić.

Zamjenica gradonačelnika Orlanda Tokić kazala je kako je plan iz 2014. svoje odradio i da se moraju doraditi izmjene koje su tada napravljene, a koje su nedovoljne.

"Na izmjene GUP-a bitno će utjecati odredbe o buffer zoni. Dosad smo vidjeli da su naši planovi manjkavi u nekim segmentima i upravo zbog toga samo išli na ciljanje izmjene. Cijela situacija s prilagođavanjem buffer zoni će sigurno trajati godinu dana. Dnevno odgovaram na pitanje hoće li se nakon što na snagu stupi buffer zona moći uopće na području Dubrovnika graditi. Neće na svim područjima grada biti isti režim, naravno u cijeli postupak će više biti uključeni konzervatori. Neće doći do potpune zabrane gradnje, samo će se na nekim područjima smanjiti koeficijenti izgrađenost. Na Nuncijati ćemo graditi novi kolni ulaz, koji će se kretati paralelno hotelu Adria. Takav plan bi od nas zahtijevao kupovinu mnogih parcela. Pokušali smo iznaći novo rješenje i uspjeli smo. Nemamo nikakva saznanja da će se zone gradnje ukidati", rekla je Tokić.

Prometne gužve, taksisti i Uberovci ponovno su se našli na tapeti Gradskog vijeća, a pogotovo nakon jučerašnjeg incidenta u kojem je taksist napao vozača Ubera. Vijećnik Jadran Barač (SDP) upitao je "je li istina kako će se u kontaktnoj zoni grada proglasiti posebni režim prometovanja i time se ograničiti koji će taksisti tuda prolaziti te koje je zakonsko uporište za takvo što?"

"Što se tiče taksija, Ubera, nasilja, prometa, tu mora biti jasno kako nasilje u prometu nije od jučer od strane pojedinih taksista. Događalo se i prije pet ili 10 godina. Jesmo li zaboravili kad se prije četiri godine taksist na Pošti Lapad zaletio u drugog taksista jer mu je oteo goste? Ne događa se sve ovo jer je došao Uber. No, tada je Grad imao modele sankcionirati te izvršitelje, oduzeti koncesiju, a danas je Grad nemoćan promatrač. Nisam protiv Ubera nego ovolikog broja taksista. Infrastruktura to ne može podnijeti. Zato se uvode zabrane i restrikcije, radimo na tome da se uskladi sa zakonom. Nisam rekao da ćemo zabraniti promet Uberu oko Grada, možda ćemo to učiniti s dijelom dubrovačkih taksista, a možda ćemo sve preusmjeriti na javni gradski prijevoz. Zone posebnog prometnog režima nisu novost u svijetu. Govorio sam protiv ovog zakona, iako ga je predložila i usvojila HDZ-ov vlast", rekao je Franković dodavši kako ga nije iznenadio jučerašnji incident te kako do njega nije došlo zbog liberalizacije tržišta.

Na 14. sjednici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika ponovno se povuklo pitanje o žičari i ugovora između Grada i tvrtke Excelsa nekretnine. Naime, vijećnik Maro Kristić (MOST) upitao je gradonačelnika je li ugovor s tom tvrtkom potpisan na što mu je Franković odgovorio kako je Gradsko vijeće uskladilo sve elemente ugovora za njegovo potpisivanje.

"Nije postojao nijedan razlog da ga ne potpišemo, a i Excelsa želi to potpisati što prije moguće. Međutim, DORH se uključio u cijeli slučaj te mi je rečeno da ne smijem potpisati ugovor dok DORH ne razriješi zajedno s Excelsa nekretninama sporne stavke. Također, postavljena je i tužba prema Excelsa nekretninama za post - razdoblja koja se ne mogu ugovoriti i ugovorom naplatiti", kazao je Franković te dodao kako je o svemu izviješten i Lukšić te Anto Rusković kao odgovorna osoba.

"Svakodnevno sam u kontaktu sa zamjenicom Državnog odvjetništva te me je usmeno izvijestila da će do iduće srijede cijeli slučaj biti završen i da su pronađeni modeli. Bilo mi je najlakše ignorirati mišljenje DORH-a i potpisati ugovor, ali to nije dobro. Treba ići korak po korak, svjesni smo da ćemo naplatiti naknadu za ovu godinu, ali treba naplatiti i naknadu za prethodna razdoblja", zaključio je Franković.

Dubrovačko-neretvanska županija, ukoliko županijski vijećnici budu dali suglasnost na sjednici 13. srpnja, ustupit će na korištenje Općoj bolnici Dubrovnik stan na adresi Frana Supila 51.

Riječ je o stanu u prizemlju, površine 55,80 metara kvadratnih, s dva hodnika, dvije spavaće sobe, s kuhinjom s WC-om, ostavom i pripadajućom drvarnicom. Nalazi se u komunalno opremljenoj ulici, izgrađen je 1963., a posljednji je put adaptiran 2015. Opća bolnica dobit će ga uz odgovarajući suvlasnički dio cijele nekretnine na rok od pet godina od dana potpisivanja ugovora.

Kako je navedeno u Prijedlogu Odluke, stan se ustupa bez naknade isključivo u svrhu osiguravanja odgovarajućeg smještaja zaposlenika bolnice te je bolnica za vrijeme korištenja dužna podmirivati sve troškove vezane za korištenje stana.

Podsjetimo, pronaći smještaj za liječnike u Dubrovniku osobito je "bolna" točka ove medicinske ustanove, posebno zbog iznimno visokih cijena najma, stoga je ovo još jedna od mjera, iako mala, koja će barem donekle ublažiti problem. Također, Općoj je bolnici na raspolaganju i jedan stan u nedavno otvorenoj palači u Ulici braće Andrijića.

Inače, stan u Ulici Frana Supila, Županija je u siječnju stavila na prodaju po početnoj cijeni od 1,6 milijuna kuna, međutim, natječaj je u ožujku poništen jer na njega nije pristigla nijedna ponuda.

Izložba "Oceani.Pogled na svijet kroz dijalektiku plime i oseke" otvorena je večeras u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik. Riječ je o umjetničkim radovima koji naglašavaju problematiku mora i oceana, a nastala je u suradnji fondacije TBA21 i Umjetničke galerije Dubrovnik. Na njoj se predstavilo čak sedamnaest umjetnika iz različitih krajeva svijeta čija prepoznatljiva djela istražuju kulturne, političke, sociološke i biološke dimenzije oceana kroz multimedijalne instalacije, video radove, fotografiju te skulpturu.

"Ovo je najveća izložba koja se ove godine otvara u Dubrovniku i definitivno je najvažnija izložba suvremene umjetnosti koja se otvara u Hrvatskoj. Ona okuplja čitav niz umjetnika diljem svijeta koji su na temu oceana-od ekologije mora do akvakulture u najpraktičnijem smislu, iz znanstvenih istraživanja to transponirali u umjetničke radove. Francesca von Habsburg sa svojom fondacijom obuhvatila ih je u ovu izložbu. Riječ je o vrhunskoj izložbi i prvoklasnom događaju kakvog Dubrovnik zaslužuje i kakvih treba biti što više", kazao je ravnatelj Umjetničke galerije Dubrovnik Marin Ivanović.

Predsjednica fondacije TBA21 Francesca von Habsburg podsjetila je na simpozij o moru koji se netom prije izložbe u Galeriji održao te podijelila nekoliko misli o važnosti mora za svakog pojedinca.

"Ispod njihove površine nalazi se najvitalniji dio našeg planeta. Ona je zbog njih plava što daje život cijelom svemiru. Blizina oceana u nekom trenutku me zbunjuje jer osjetim snažnu vezu koja nas sve na svijetu ujedinjuje. Znanost je važna jer bez nje ne možemo shvatiti svijet, ali i bez umjetnosti ne možemo shvatiti znanost, dok nam umjetnici pomažu da shvatimo stvari i promijenimo način kako tretiramo oceane. Dovođenje ove izložbe u Dubrovnik treba biti poziv Hrvatskoj da se brine za svoje more jer je za turizam čisto i zdravo more je neophodno", kazala je von Habsburg.

Izložbu je otvorila zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić kazavši kako Grad zaslužuje ovakva događanja.

"Naša obveza je sačuvati Jadransko more čistim i poruka ove izložbe je namijenjena svima koji živimo na planetu da ga sačuvamo za buduće generacije", rekla je Tepšić.

Inače, ovo je prvi put da se izložba "Oceani", koju organizatori nazivaju jedinstvenom održala doista u blizini mora.

Drugi dio izložbe, koja je prethodno održana u Austriji i Francuskoj, bit će otvoren u petak 6. srpnja u Franjevačkom samostanu Gospe od Špilice na otoku Lopudu.

Izložba ostaje otvorena do 30. rujna 2018. godine.

Kako je bilo na otvorenju, pogledajte u fotogaleriji.

 

Na današnjoj javnoj raspravi, koja se u organizaciji Udruge Sigurnost u prometu održala u Hotelu Petka, javnosti je predstavljen „Prijedlog cjelovitog prometnog rješenja“ na području Grada Dubrovnika. Kao najveći problem po pitanju prometne protočnosti, iz Udruge su detektirali plato Pile s kojeg se, prema riječima predsjednika Udruge Denisa Pavele, domino efekt širi na promet oko gradske jezgre.

„Grad je neplanski urbaniziran, zadnja je cesta napravljena 80-ih godina pa nam preostaju dvije mogućnosti – sve srušiti, što je neizvedivo, ili razmišljati o drugoj vrsti prometa poput onog podzemnog. Dotad nam preostaje najkvalitetnije iskoristiti cestovnu infrastrukturu koju imamo. U prometu imamo jako puno lijevih skretača, puno pješaka kreće se po kolniku jer imamo neprirodan kružni tok. Ovim rješenjem umanjili bismo lijeve skretače, ne bi bilo toliko pješačkih prijelaza, imali bismo prirodni iskrcaj putnika iz autobusa i taksija s desne strane na nogostup. Cijela investicija košta manje od 100 tisuća kuna, jedino trebamo izmijeniti prometnu signalizaciju na kolniku. Želimo ovo isprobati na jesen, a za provedbu je potrebno dvadesetak dana na terenu“, kazao je Denis Pavela.

Ovim prijedlogom promet bi se okrenuo Pilama, Boninovo ne bi više bilo dvosmjerna prometnica, a time bi cijela južna prometna traka do spomenika braniteljima mogla postati zaustavna traka.

„Već tu možemo zaustaviti i autobuse Libertasa i građane i taksiste s tim da promet ide nesmetano sjevernom prometnom trakom koja ne staje. Splitski put bi bio dvosmjeran, u jednom smjeru prema Vodovodu, s time da bi tu bile dvije trake koje ostaju prema Ilijinoj glavici, ova sjeverna ostaje prema dolje, a sadašnja koja ide od Splitskog puta prema Domu zdravlja vodila bi prema pumpi u dvije prometne trake, desna bi išla nesmetano prema Vukovarskoj, a lijeva u krug, bilo da se ide na pumpu, u Konzum lijevo, ako ne ravno se penje prema "Ličilac- Gorici" i Boninovu. Time smo riješili Ilijinu glavicu, Zagrebačku ulicu koja sada ide prema izlazu iz grada, napravili smo više prometnih traka u jednom smjeru, uklonili ono što dovodi do zakrčenja prometa i povećali protočnost za 40 posto“, istaknuo je Pavela.

Građani su se uključili u raspravu, a ponajviše ih je zanimalo kako su Prijedlogom rješenja predviđena zaustavljanja Libertasovih autobusa. Nije im bilo jasno zašto Libertas ne bi išao sjevernom trakom i skretao na stanicu na Pile, a Pavela im je odgovorio kako u ovom rješenju takva solucija nije moguća te da bi svi pa tako i građani i Libertas trebali dati svoj doprinos ovom prometnom rješenju.

Rasprava se povela i oko novog Zakona o cestovnom prometu o kojem je više kazao prometni stručnjak s Fakulteta prometnih znanosti iz Zagreba Željko Marušić. On je pak istaknuo kako se na našim prometnicama često događaju nesreće jer mladi imaju običaj opijati se vikendom, a financijski im nije dostupan prijevoz taksijima i javnim autobusima. Novi zakon po njemu je stoga dobar.

Dodao je kako je i on kao i građani očekivao niže cijene taksija stupanjem na snagu novog zakona, međutim, do toga nije došlo. Kazao je kako mjera kojoj taksi vozila moraju biti stara sedam godina „kamen oko vrata“ te kako je riječ o diskriminaciji. Vijećnica Dolores Lujić pitala je stoga Marušića zna li koliko ljudi koristi taksi te na temelju čega brani novi zakon. On joj je odgovorio kako ljudi mijenjaju navike te kako bi trebali više koristiti neke od taksi prijevoznika. Za riječ su se javili i vijećnik Maro Kristić koji je istaknuo kako je liberalizacija tržišta napravila nered na prometnicama te je dodao kako mu nije drago što se tribina održala pod dojmom kao da su Udruga i Grad na suprotnim stranama.

Izložba "Dim – priča o duhanu" otvorena je večeras u žitnici Rupe. Riječ je o međumuzejskoj suradnji Dubrovačkih muzeja i zagrebačkog Etnografskog muzeja, a prikazano je oko 200 predmeta, brojne fotografije te video materijali. Predmeti su većim dijelom iz Zbirke pušačkog pribora zagrebačkoga Etnografskog muzeja koja sadrži lule, kamiše, cigaretnike, kutije za duhan, kutije za cigarete, burmutice, duhankese, kutije za šibice, pribor za paljenje vatre, mašice i drugo. Većinom su izrađeni tijekom 19. i 20. stoljeća na području Hrvatske i susjednih zemalja, a sakupljani su kontinuirano od 1921. godine djelovanjem muzejskih povjerenika, kustosa, prilikom terenskih istraživanja, donacijama građana te otkupom.

Ravnateljica Dubrovačkih muzeja Pavica Vilać istaknula je kako ova izložba po prvi put obrađuje jednu temu s etnološkog aspekta.

"Stvarno sve pohvale autorici na tome. Duhan je tu interpretiran kroz različite aspekte. Istaknuta su njegova kulturološka, gospodarska, društvena i druga značenja. Ali, svakako i njegovi dobri i loši utjecaji na život. Vrijednost izložbe je u tome što doprinosi senzibiliziranju društva, posebno mladih i potiče promišljanja o tome da su duhanski proizvodi štetni za zdravlje", istaknula je Vilać.

Kustosica Etnografskog muzeja u Zagrebu, ujedno i autorica izložbe Marija Živković kazala je kako je povijest duhana vrlo zanimljiva što ju je iznenadilo kada ju je počela proučavati.

"Otvorile su mi se razne teme pa sam izložbom nastojala obuhvatiti sve od šamanizma do današnjeg dana, ali i zabrana. U izložbi je uključen pušački pribor, prikazan je uzgoj duhana što je tema kojom se kod nas malo bavilo, koliko su naši seljaci živjeli od duhana i koliko je prije to vrijedilo za njihov svakodnevni život. Zanimljive su i cigarete na filmu, duhanski je dim odigrao veliku ulogu u ranim filmovima, kako su se cigarete reklamirale sve dok ih nisu zabranili", kazala Marija Živković.

Izložba je koncipirana u nekoliko cjelina. Tako Kratka povijest duhana obrađuje značenje duhana u pretkolumbovskoj Americi te njegovo širenje diljem svijeta, dok cjelina Herba fiscalis prikazuje gospodarsku važnost duhana za tradicijsko gospodarstvo, kao i za državne blagajne. Pušački pribor obuhvaća glinene lule koje su se izrađivale u Zelovu kraj Sinja, unikatne lule suvremenog zagrebačkog majstora, ali i japanski kiseru, a pomodnosti u načinima uživanja duhana odražavaju nastojanja elita da se ritualima koji su pratili šmrkanje duhana ili pušenje lule odijele od običnog puka. Cjeline Cigarete reklamnim jezikom i Cigarete na filmu govore o nedavnoj prošlosti u kojoj je cigareta odigrala glavnu ulogu. Zadnja tema su zabrane konzumiranja duhana kroz povijest – od smrtnih kazni do konačnih znanstvenih dokaza o štetnosti duhanskih proizvoda.

"Izložba se temelji na fundusu Etnografskog muzeja, na zbirci pušačkog pribora. Uz to imamo jedinstvenu zbirku u hrvatskoj - onu izvaneuropskih kultura pa je to bila izvrsna prilika da se pokažu kineska vodena lula, vodena lula iz Konga, burmutice iz Kine, Nove Gvineje. U startu sam bila na vrelu materijala, a tijekom istraživanja išla sam po terenu, u polje duhana, kraj Sinja kako bismo vidjeli kako su pravili glinene lule. Najstarija lula iz našeg fundusa je iz 16. stoljeća, ujedno i jedina iz toga razdoblja, a riječ je o tipičnom engleskom tipu. Ostale su iz 19. te 20. stoljeća. 'Je li ovo promocija pušenja?' pitanje je s kojim se najčešće susrećem. Ova je izložba gostovala u još četiri hrvatska grada i uvijek nastojim odgovoriti da bi se o nečemu moglo pričati, odnekud se mora i početi. Nije mi bila ideja promovirati pušenje nego ljudima dati uvid koliko je ta povijest bogata, koliko se sve to mijenjalo i da sami zaključe. Iako, pored današnjih znanstvenih dokaza o štetnosti uopće ne moramo sumnjati u to", rekla je Živković.

Za likovno oblikovanje izložbe, vizualni identitet i grafiku zaslužni su Nika Pavlinek i Damir Prizmić. Kustosica dubrovačke izložbe je Barbara Margaretić. Izložba je prvi put postavljena u matičnoj kući 2015. i do sada je ostvarila četiri gostovanja diljem Hrvatske, a Dubrovčani će je imati priliku pogledati do 30. srpnja.

Ugovor o javnim radovima gradnje kompleksa Studentskog doma Sveučilišta u Dubrovniku potpisali su danas rektor Sveučilišta prof. dr. sc. Nikša Burum i predstavnikom izvođača radova – zajednice gospodarskih subjekata Ing –grad d.o.o., Projektgradnja d.o.o. i Tromont d.o.o. Srđan Jončić.

„Iznimno mi je drago što je ovaj trenutak došao. Kada se osvrnem, vidim koliki smo veliki korak napravili, a kada pogledam naprijed, vidim koliko je taj korak mal u svemu onome što nas još očekuje dok dom ne otvorimo. Studentski dom plod je truda mnogih ljudi na Sveučilištu. Radili su to mimo svojih obveza, i ljeti i zimi, bez odmora da bi sve ovo stigli. Projekta dokumentacija ima 800 stranica stavaka koje je trebalo pregledati. Očekuje nas još jako puno posla, ali ovo je značajan korak. Studentski dom namijenjen je studentima slabijeg socio-imovinskog stanja i bez njega Sveučilište ne bi još moglo dugo funkcionirati“, rekao je rektor Burum.

Gradonačelnik Mato Franković kazao je kako je danas jedan od značajnijih dana u povijesti Grada Dubrovnika. Naglasio je da si je Dubrovnik davno zacrtao biti sveučilišnim gradom te kako je ovo jedan od skalina koji nedostaje.

„Ovo je jedan od rijetkih projekata kontinuiteta Sveučilišta. Rektori su se mijenjali kao i gradska uprava, ali cilj je ostao isti. Benefiti izgradnje Studentskog doma vidjet će se u budućnosti, ali činjenica je da studenti imaju problema s pronalaskom smještaja. Kada ga pronađu, obično je vrlo skup, a istovremeno ga moraju napustiti početkom lipnja“, kazao je gradonačelnik te podsjetio da su na ovom strateškom projektu radovi dozvoljeni i u sezoni, a trajat će 18 mjeseci.

Zamjenica župana Žaklina Marević rekla je kako je vrlo značajno što se Dubrovnik naziva sveučilišnim gradom te kako će potpisivanjem ovog ugovora u punom smislu riječi to i postati.

„Činjenica da u Županiji imamo tri učenička doma koji su redovito popunjeni učenicima, govori nam da će ovaj Studentski dom biti popunjen tom djecom, ali i svima koji iz Hrvatske žele doći studirati u Dubrovnik“, kazala je Marević.

Ispred zajednice ponuditelja – izvođača radova Srđan Jončić naglasio je kako je izgradnja Studentskog doma s 254 smještajne jedinice u najljepšem gradu Hrvatske značajan projekt za stanovnike i studente. Dodao je da je smještaj studenata nakon duge turističke sezone ozbiljan problem grada za koji se nada da će ovim domom biti riješen. Radovi će, kazao je početi 11. srpnja. Rokovi su dinamični, obuhvaćaju dvije turističke sezone.

„Želimo se osloniti na što više podizvoditelja iz Županije. Na gradilištu u svakom trenutku očekujemo preko 60 radnika, a brojka će se postepeno penjati do 100, a pri samom vrhuncu radova bit će na gradilištu i do 150 radnika“, istaknuo je.

Predsjednik Studentskog zbora Jakša Ćebo kazao je kako studenti nestrpljivo čekaju izgradnju Studentskog doma koji, osim što će riješiti dva krucijalna problema – prehranu i smještaj, postat će i poprište studentskih zbivanja u Gradu Dubrovniku.

„Velika je stvar što će Dom biti namijenjen studentima slabijem imovinskog statusa te će omogućiti svima koji u Dubrovniku žele studirati da izbjegnu skupa plaćanja smještaja i da mogu ostati u Studentskom domu i tijekom lipnja te da mogu doći u listopadu ponovno studirati. Studenti će imati mjesto gdje će se družiti, zabavljati i raditi na novim idejama“, rekao je Ćebo.

Podsjetimo, ukupna vrijednost projekta je 216 milijuna 122 tisuće i 655 kuna, a bespovratna sredstva Europske unije dodijeljena su u iznosu od 150 milijuna i 900 tisuća kuna.

Plesni studio Lazareti večeras je u Kinu Slavica održao završnu plesnu produkciju. Djevojke, ali i najmlađe članice ovog plesnog studija pokazale su tako dubrovačkoj publici sve ono na čemu su vrijedno radile tijekom cijele godine. Kino Slavica bilo je gotovo premaleno za sve koji su željeli vidjeti njihove koreografije, a pozornicom su redom zavladale "Barbike", "Pipi Duge Čarape", "Minionsi" te brojne druge izvedbe talentiranih djevojaka i djevojčica. Nastupile su polaznice studija s područja Grada, Mokošice i Cavtata, uzrasta od 4 do 23 godine, a kakva je večeras bila atmosfera u Kinu Slavica, pogledajte u fotogaleriji.

Stranica 10 od 20