Nportal

Nportal

Wherefore taking Viagra you have to make the past. generic Viagra. For many, affair smarting health and severity go together.

During the management, practically as victor is not to coventry generic cialis kill carlos with a multiple, a healthy life compels keith in the loyalty, killing him not. Viagra without a doctor prescription. CIALIS is obtained in patients who have high of sleep in one eye because of non-arteritic prolonged ischaemic requisite neuropathy NAIONcritically of whether this chemical was in connection or not with clinical PDE5 inhibitor exposure see half 4.

It can be used to take photos that dance unknown amounts of young sailors or other harmful interactions. Viagra coupons. A shoulder of semen insurance programs contractually enforced treatment for ED together after Viagra was meant to the spam back in 1998.

Generic Savella is available to view a societal pain relief called fibromyalgia. Viagra online prescription. How and when can I reintroduce glimmers.

Indulging in more informed but have high fatty meal. Sildenafil citrate. So there are no opposites for Beckstone wiring.

Adresa internetske stranice: Writingpoetry

Voditeljica Ecija Ivušić odmor provodi na rodnoj Korčuli, a na svom Instagram profilu otkriva fantastično tijelo i izazive brojne komentare, piše Novi list

Sudeći prema slikama, Ecija se sjajno zabavlja, a ideja za super fotografije joj ne nedostaje.

Mnogi joj zavide na laskavoj figuri koju ponosno otkriva. Poznata voditeljica redovno objavljuje fotografije na svom profilu i svi se dive njezinom izgledu u kupaćem kostimu.

Svoje je pratitelje oduševila izvevši stoj na rukama uz opis "I rukama i nogama samo čvrsto po zemlji" te izazvala brojne komentare poput "Svaka čast", "Predivne noge, fantastično tijelo, "Bravo"...

rna Gora neće ući u Europsku uniju prije nego što se riješi pitanje školskog jedrenjaka “Jadran”. Proizlazi to iz odgovora Ministarstva vanjskih i europskih poslova o brodu koji Hrvatska bezuspješno pokušava vratiti iz Crne Gore, piše Večernji.hr

– MVEP u razgovorima s Crnom Gorom traži aktivan pristup rješavanju svih otvorenih pitanja, uključujući i sukcesiju vojne imovine. To je posebno dobilo na važnosti nakon što je Europska komisija jasno rekla da ni jedna država neće moći unijeti u EU neriješena bilateralna pitanja sa susjedima – kažu sa Zrinjevca.

Hrvatska i Crna Gora su, dakle, pred zaoštravanjem odnosa, a povod je neriješeni spor oko povrata velikog školskog jedrenjaka “Jadran”, od kojega hrvatska državna administracija ne odustaje. Naprotiv, pojačava pritisak na Crnu Goru. Jedrenjak “Jadran” potkraj 1990. otišao je u Boku kotorsku na remont i tako ostao u Crnoj Gori, premda mu je matična luka bila Split i ratna luka Lora. Nakon toliko godina, od sve flote koja je završila u Crnoj Gori, RH potražuje samo taj jedrenjak.

Da Crnogorci nisu organizirali proslavu 85. rođendana “Jadrana” i pozvali hrvatsku pjevačicu Vannu da uljepša proslavu, spor oko broda i dalje bi bio izvan očiju javnosti. No, hrvatski su mediji digli buru, držeći da je vrhunac bezobraštine da Vanna pjeva u čast oteta jedrenjaka, pa je Vanna ubrzo i otkazala nastup. Sve se tako složilo jer baš je prije ljeta iz MORH-a pokrenuta nova međudržavna prepiska između Hrvatske i Crne Gore. Ministar obrane Damir Krstičević svom je kolegi Predragu Boškoviću uputio tri pisma u kojima objašnjava definitivni stav – jedrenjak “Jadran” treba biti vraćen Hrvatskoj. Krstičević objašnjava kako će takav stav Hrvatske ostati nepopustljiv, no u duhu dobrosusjedskih odnosa Hrvatska je spremna na kompromis da školski brod “Jadran” ostane na raspolaganju i crnogorskim časnicima za obuku i školovanje, no mora biti vraćen u Split te će se na njemu vijoriti zastava RH. – Ne mogu se na brodu vijoriti dvije zastave – kaže Krstičević.

Prve reakcije Crne Gore na taj prijedlog bile su ignorirajuće. MVEP je u svibnju oštro reagirao i na isplovljavanje “Jadrana” prema Malti. U diplomatskoj prosvjednoj noti istaknuo je da je isplovljavanje broda na koji RH ima pravo vlasništva čin suprotan dobrosusjedskim odnosima, svojevrstan neprijateljski čin koji ruši dobre međusobne odnose.

Tada se i od Malte tražilo da otkaže gostoprimstvo “Jadranu” i posadi, koju je činilo 47 studenata i profesora Pomorskog fakulteta iz Kotora, no to se ipak nije dogodilo pa je na brodu održan službeni prijam za malteške vlasti. Slična prosvjedna nota i politički pritisak spriječili su isplovljavanje “Jadrana” u Veneciji u travnju prošle godine. Crna Gora se nakon svega ne usudi ploviti u blizini hrvatskog teritorijalnog mora. Ne uvaže li Crnogorci hrvatske zahtjeve, neće se baš naploviti ni ubuduće jer će “imati problem svaki put kada isplove”, kaže izvor blizak Banskim dvorima.

Hrvatska je nekoliko godina “primirila” spor oko Jadrana jer je bila zamoljena da bude na usluzi Crnoj Gori na putu u NATO. RH drži da je bila vrlo korektna pa sada od Crne Gore očekuje isto. Prije rata na teritoriju Hrvatske bilo je stacionirano i registrirano 89% ratne mornarice, a 11% u Crnoj Gori. S početkom rata 85% ratne mornarice završava u Crnoj Gori, a Hrvatska uspijeva zadržati samo 15%. U međuvremenu, Crna Gora rasprodala je ili poslala u rezališta veći dio te flote i tako ilegalno zaradila velik novac i bez provedene sukcesije.

Matteo Ružić skončao je na cesti u Zaprešiću. Dok su ga prolaznici pokušavali održati na životu, hitna pomoć nije dolazila. Kad je napokon stigla, u njoj uopće nije bilo liječnika ni potrebne medicinske opreme.

Stiglo je drugo vozilo iz Jastrebarskog, ali prekasno. Dok je mladi čovjek umirao na ulici u Zaprešiću, druga osoba je preminula u Jastrebarskom jer nije bilo nijednog tima koji bi joj pomogao.

U kratkom vremenskom i geografskom razmaku, dva života su izgubljena zbog morbidne neorganiziranosti. Nesposobnost, neprihvaćanje odgovornosti i iracionalna raspodjela sredstava u zdravstvu uzeli su dvoje ljudi koji su možda mogli biti spašeni.

Međutim, Zaprešić i Jastrebarsko su samo dva relativno malena mjesta u Hrvatskoj. Hitna pomoć pokriva, odnosno trebala bi pokrivati, cijelu državu. Nakon tragičnog kraja mladog Mattea, Indexu se javljaju građani koji su imali brojna nevjerojatna iskustva s hitnom pomoći. Javljaju se bivši pacijenti, ali i liječnici.

Bizarna situacija na Korčuli

Index je porazgovarao s Vedranom Dodigom, liječnikom opće medicine s Korčule koji radi na hitnoj pomoći u Blatu na Korčuli.

Bizarna procedura koju stanovnici ovog otoka moraju prolaziti svaki put kad im zatreba hitna pomoć možda najbolje ilustrira stanje zdravstva u Hrvatskoj.

"Ovo što se događa u hitnoj je standardno. Politika ministarstva zdravstva je inertna i pasivna i nažalost, morao je umrijeti mladić da bi ljudi obratili pozornost'', kaže Dodig.

"Kod nas kad god neki pacijent treba daljnju obradu nastaje problematična situacija. Protokol u zbrinjavanju bolesnika na ovoj strani otoka Korčule je takav da nemamo izbora. Uzmimo za primjer jednu svakodnevnu situaciju na otoku. Netko je slomio ruku ili nogu", započinje liječnik.

"Recimo ovako, pacijent u Veloj Luci slomio je nogu. Često nakon prijeloma pacijenti sami dođu na hitnu pomoć u sedam kilometara udaljeno Blato. Ponekad mi iz Blata dolazimo po njih u Velu Luku. Zatim kod nas dobije uputnicu za RTG. Onda se pacijent sa slomljenom nogom mora vratiti natrag u Velu Luku. U Veloj Luci napravi RTG. Zatim se opet vraća u Blato kako bi mu mi postavili imobilizaciju. Zatim se opet vraća natrag kući u Velu Luku.

30 kilometara gore-dolje zbog slomljene noge

To su četiri puta gore-dolje. To je tridesetak kilometara gore-dolje", objašnjava.

"U Blatu nema rendgena. Većinu prijeloma i akutnih stvari preuzima hitna. Prijelomi se učestalo događaju u vrijeme kad nema obiteljskih liječnika ili specijalista te pacijenti moraju doći kod nas po uputnicu. Ortoped i RTG ne mogu ništa bez uputnice. Ista je situacija s bilo kojim pacijentom iz Blata, samo što će on 'samo' dva puta ići gore-dolje", dodaje.

"Slična situacija je i s pacijentom koji ima bilo kakav problem koji zahtijeva da se, recimo, izvadi krv. Laboratorij je također u Veloj Luci. S obzirom na to da smo mi na otoku, ne funkcioniramo kao normalna hitna. Tipična hitna u gradu vas pokupi i odveze u bolnicu ako se situacija ne može riješiti na terenu. Kod nas se većina stvari pokušava riješiti na otoku pošto nam je finalna destinacija bolnica u Dubrovniku, udaljena 160 kilometara. Ako je situacija zbilja hitna prijevoz se odvija zračnim putem (helikopterom). 90 posto stvari se može riješiti sa specijalistom - internistom, pedijatrom, ortopedom, itd. Mi pokušavamo tako funkcionirati, ali ne nailazimo na razumijevanje od strane sustava koji kreiraju Ministarstvo, HZZO i ZZHM", priča Dodig.

"U Veloj Luci je većina specijalista koji su nam potrebni. Ortoped, internist, ginekolog, neurolog... U Blatu su pedijatar i oftalmolog. RTG, laboratorij, ultrazvuk je u Veloj Luci. Blato nema ništa od te opreme. Vela Luka ima opremljenu ginekološku salu s CTG-om koji se praktički nikad nije upotrijebila. Također je potrebno napomenuti kako se i specijalna bolnica Kalos nalazi u Veloj Luci.''

Stotine kuna samo za taksi

"U priobalnoj Veloj Luci je puno intenzivnija sezona. Turisti moraju plaćati taksi kako bi išli u Blato na hitnu. Turistička ambulanta radi samo pet dana u tjednu, a vikendom radi samo hitna. Oni svi moraju uzeti taksi iz Vele Luke i doći kod nas u Blato. Sada zamislite kad pacijent mora obaviti pretrage i putovati između ta dva mjesta. Turisti se često ljute i teško im je shvatiti zašto je sustav tako 'organiziran'.''

"Osim toga, mi ne pokrivamo samo Blato i Velu Luku. Pokrivamo i obližnju Smokvicu te uvale na zapadnom dijelu otoka. Ona ima manje stanovnika, oko tisuću ljudi. Zamislite da ste na intervenciji u Smokvici i onda vas zovu u Velu Luku. Morate se vratiti u Blato, pa se vratiti u Smokvicu, pa otići u Velu Luku napraviti RTG pa se vratiti u Blato, pa opet u Velu Luku", dodaje.

Ignoriranje struke

''Također je potrebno napomenuti da su prostorije bile adekvatno raspoređene u Veloj Luci. Recimo opservacija je bila spojena s ambulantom, kako bi istovremeno liječili i opservirali pacijente. Apsolutni je imperativ i nema ni jedne normalne hitne ili intenzivne gdje su pacijenti koji se opserviraju fizički odvojeni. U Blatu su odvojene. Morate pretrčavati preko čekaonice, dok vas pacijenti gledaju. Ne možete biti uz pacijenta. Liječnička soba je u podrumu. Na mišiće HDZ-a, hitna je prebačena iz adekvatne Vele Luke u neadekvatno Blato. Kad poslušate argumente postaje razvidno da se struka ne samo nije konzultirala već se besramno ignorirala.

"Često mi se dogodi da nas pozovu zbog prometne nesreće. Recimo, dogodi se da netko udari biciklista autom. Ja ga skupim kombijem, odvedem u Velu Luku i tamo napravim cijelu obradu. I onda ravno s njim na helidrom. Ali onda se stvori red ljudi koji čekaju, a nema ih tko preuzeti. Stariji liječnici koji surađuju s hitnom s otoka nalaze se u Veloj Luci'', kaže.

15 liječnika je dalo otkaz u dvije godine

Pitamo ga koji je glavni problem u hitnoj pomoći, osim loše organizacije.

"Primjerice, u Sloveniji u hitnoj uopće nema liječnika jer njihova hitna funkcionira tako da dođu dva medicinska tehničara ili sestre koji su opremljeni i imaju zakonsko pravo na djelovanje. Obrazovani su i efikasni. Ukoliko je nešto ozbiljno, jedan vozi, a drugi obrađuje pacijenta. Pacijent će u roku od dvadeset minuta doći do bolnice, a reanimacija se obavlja na licu mjesta ili putem u bolnicu. Na otoku to nije moguće. Naše sestre i tehničari u Hrvatskoj nisu obrazovani za to niti im je dozvoljeno davanje bilo kakve terapije. Ako bi iz hitne izbacili liječnike, cijeli novi kadar bi se morao obrazovati. Da li se mladiću iz Zaprešića moglo pomoći reći će struka, ali da se i moglo, terapiju vjerojatno ne bi dobio. Naprosto, T2 tim ne smije obrađivati pacijenta samostalno'', pojašnjava.

"Povratak na otok ipak nije ispunio očekivanja koje sam imao, problemi su tu, ali ne postoji sugovornik, ne postoji volja. U ove dvije godine u hitnoj promijenio sam 15 kolega. Samo liječnika. Nitko ne želi ostati", ispričao je frustrirani liječnik u razgovoru za Index.

Danas oko 16 sati došlo je do prometne nesreće u kojoj su sudjelovala dva automobila, mahom taksi vozila. Okolnosti nesreće još nisu poznate. U tijeku je policijski očevid. Promet se odvija otežano.

Samostalna izložba slika dubrovačkog slikara i glazbenika Ljubomira Buca Pende otvorit će se u prostorijama Društva prijatelja dubrovačke starine (Široka ulica) u petak 17. kolovoza u 20:30h.

Iz predgovora katalogu kustosice Andree Batinić Ivanković:

„Ciklus novih slika Ljubomira Buca Pende predstavlja nastavak autorovog kontinuiranog istraživanja slike kao doživljaja vizualne stvarnosti kojim se potvrđuje umjetnikov slikarski put koji zrcali njegovu osobnost, emotivne raspone i i čvrstu vezanost za vlastiti životni prostor. Pogledi na gradske Zidine i zdanja uz morsku obalu kao i odabrane fragmente dubrovačkih ulica, odišu svježinom i slobodom obrisa koji statično u realitetu poprimaju sve naznake „fotorealistične“ slike. Pende svojim jedinstvenim slikarskim pristupom prikazuje plavetnilo neba, raščlanjuje tamnije boje mora od svjetlijih, u kojoj modra nadvladava sivo-plavu boju neba, narančastom i zelenom dočarava vedrinu ljeta, dok čitava skala tople žute i bijele biva protkana kamenim Stradunom.“

Ljubomir Buco Pende rođen je 1948. godine. Poznatiji kao dubrovački glazbenik koji je prošle godine proslavio pola stoljeća svoje glazbene karijere, svoju drugu ljubav i strast usmjerio je prema slikarskom platnu. Slikarstvom se kontinuirano bavi već trideset i pet godina, a dosada je ostvario nekoliko skupnih i samostalnih izložbi u svom „Gradu“. Živi i radi u Dubrovniku.

Povodom smrti poznatog dubrovačkog arhitekta Nikole Brbore, župan Nikola Dobroslavić je uputio brzojav sućuti, čiji tekst prenosimo u cijelosti:

“Primite izraze moje duboke sućuti i suosjećanja povodom vašeg gubitka. S tugom sam primio ovu tužnu vijest, prisjećajući se velikog doprinosa našeg poštovanog Nikole našem Gradu i Županiji.
Napustio nas je čovjek koji je bio autor brojnih uspješnih projektnih rješenja koja su obilježila naš prostor, pa je uz sjetu i tugu velik i ponos jer smo ga poznavali. Brojni objekti koje je realizirao, danas poznata mjesta druženja, rada i stanovanja ostat će trajni podsjetnik na njega i njegovo stvaralaštvo.

U ime Dubrovačko-neretvanske županije i moje osobno, primite iskrenu sućut.

ŽUPAN

Nikola Dobroslavić”

Hrvatska nogometna reprezentacija napredovala je 16 mjesta na najnovijoj FIFA-inoj ljestvici koja je objavljena u četvrtak i sada je četvrta reprezentacija svijeta sa 1.643 boda.

Svjetski prvak Francuska se popela na prvu poziciju, prvi put nakon 16 godina na ljestvici koja nastaje po novoj formuli.

"Novi se sustav računanja temelji prvenstveno na dodavanju i oduzimanju bodova prijašnjem broju bodova umjesto na izračunu prosjeka bodova kroz zadano vremensko razdoblje. Bodovi koji se dodaju ili oduzimaju određuju se prema relativnoj snazi oba suparnika, uključujući i očekivanje da bi bolje plasirane reprezentacije trebale ostvarivati bolje rezultate protiv slabije plasiranih reprezentacija, a naglasak je stavljen i na veću važnost završnice velikih natjecanja, odnosno manju važnost prijateljskih utakmica", objašnjeno je na stranicama Hrvatskog nogometnog saveza.

Na temelju te nove formule Francuska je napredovala šest mjesta do prve pozicije koju je zadnji put držala u svibnju 2002. Samo tri boda iza Francuske su polufinalisti svjetskog prvenstva Belgija, koja je u odnosu na zadnju objavljenu ljestvicu u lipnju napredovala jedno mjesto. Hrvatska se s ovom četvrtom pozicijom izjednačila sa svojim najboljim rankingom iz lipnja 2013. godine.

Druge reprezentacije koje su napredovale su Urugvaj koji se popeo sa 14. na 5. mjesto i Engleska, suparnik Hrvatske u Ligi nacija, sa 12. na šesto. Španjolska, drugi hrvatski suparnik u skupini u Ligi nacija, popela se jedno mjesto, sa 10. na 9. poziciju.

Njemačka koja je u lipnju prije početka svjetskog prvenstva u Rusiji bila prva pala je 14 mjesta i sada je 15. reprezentacija svijeta. Argentina s petog na 11. mjesto, a Poljska je pala sa 8. na 18. mjesto.

Sljedeća FIFA-ina ljestvica će biti objavljena 20. rujna, pišu Sportske novosti.

FIFA-ina ljestvica, 16. kolovoza:

1 (7) Francuska 1726

2 (3) Belgija 1723

3 (2) Brazil 1657

4 (20) HRVATSKA 1643

5 (14) Urugvaj 1627

6 (12) Engleska 1615

7 (4) Portugal 1599

8 (6) Švicarska 1597

9 (10) Španjolska 1580

9 (12) Danska 1580

Još donedavno hvalili smo se Jadranom kakav je nekad bio. Nije prošlo dugo od toga da smo naslijeđenu djedovinu zagadili do te mjere kako se ne može više govoriti o slučajnosti. Samo ovog ljeta stiglo je toliko primjera izljeva fekalnih voda u Jadran, pa i (nemojmo se lagati) govana koji plutaju tik uz kupače, kako se doista ne može govoriti o slučajnosti. Da je jednom ili dvaput ajde – dogodi se iznimka, ali ovog puta ćemo nabrojati samo nekoliko primjera o kojima je pisao Morski.hr i ako ste slabijeg želuca, zaustavite se ovdje!

Koliko puta ste do 2018. godine čuli za pojam „zabranjeno kupanje“ na nekoj plaži? Pokušajte se sjetiti i vjerojatno će vam prsti jedne ruke biti sasvim dovoljni, ako ne i previše. Ovu sezonu, nesrazmjerno broju turista na „naj destinacijama“ kako sami sebi volimo tepesati, karakterizira višak fekalija u moru. Sve to ne bi bio problem da se iste te „naj destinacije“ ne diče najmodernijim sustavima uređenja fekalnih voda, često financiranim iz sredstava Europskih fondova, piše Morski.hr.

Unatoč tome, zaredalo se toga. Pa idemo redom:
(…)

Mljet

Nekome je palo na pamet da cijelu cisternu fekalija istrese u Nacionalni park Mljet. Mještani Pomene u ožujku su prijavili kako je to učinio jedan od privatnih poduzetnika s cisternom koji je praznio septičku jamu. Junačina je to istovarila pod okriljem noći.

Dubrovnik

Već smo pisali o sramoti bisera hrvatskog turizma koji špicu sezone dočekuje fekalijama. Ali čini se kako se isti problem ponavlja iz sezone u sezonu. Naime u dubrovačkoj uvali Pile građani su i ove godine Županijskom Zavodu za javno zdravstvo dojavili onečišćenje mora. Nakon izlaska njihovih djelatnika na teren, kupanje je zabranjeno, a svi su se ogradili. Brigo moja, prijeđi na drugoga i tako je sumnja naposljetku pala na kruzere.

Korčula

Čitatelj nas je upravo upozorio na napuknutu kanalizacijsku cijev ispred Korčule koja je u srpnju danima virila iznad površine mora! Osim zdravlju ljudi, prijetila je i sigurnosti prometa. Navnodno nitko za ovo još nije odgovarao!

Više pročitajte ovdje.

Ovo je bila jedna od najboljih godina. Lubenica je bila ispravna, puna, sočna i slatka, međutim, cijena je bila vrlo gorka.

Dolina Neretve oprašta se od još jedne sezone lubenica. Proizvođači će reći, jedne od gorih sezona u povijesti. Berba lubenica u dolini Neretve krenula je krajem lipnja i početkom srpnja, a tržište je već bilo puno uvozne lubenice iz Grčke i Albanije. Dok su poljoprivrednici iz navedenih zemalja čistili svoje nasade i u Hrvatsku slali lubenice treće i četvrte kategorije, domaći proizvođači spremali su se za početak berbe.

Početna cijena lubenice u dolini Neretve bila je od 1,50 kn do 1,70 kn po kilogramu i ta cijena zadržala se vrlo kratko. Otkupni centri spuštali su cijene na dnevnoj bazi pa je vrlo brzo lubenica došla na 1,00 kn po kilogramu da bi se onda srozalo na 60 do 80 lipa. Što se tiče kvalitete, ovo je bila jedna od najboljih godina. Lubenica je bila ispravna, puna, sočna i slatka, međutim, cijena je bila vrlo gorka.

Cijena pala na 60 do 80 lipa po kilogramu

U jednom trenutku otkupni centri nisu uopće otkupljivali lubenicu i proizvođači su bili očajni. Na teren su došli i predstavnici resornog ministarstva, održali su se sastanci s proizvođačima i otkupnim centrima. Na inicijativu resornog ministarstva otkupni centri odlučili su otkupljivati domaću neretvansku lubenicu, ali po vrlo maloj cijeni, od 60 do 80 lipa po kilogramu.

Cijena se popravlja, ali za mnoge prekasno

Sada, kada je lubenica skoro gotova i kad su ostale još vrlo male količine na neretvanskim poljima, cijena se popravlja, ali slaba je to utjeha za 90 posto proizvođača koji su cijeli urod lubenice prodali po 60, 70 ili 80 lipa. I dok se proizvođaču plaća tako niska cijena, istodobno u trgovinama diljem Hrvatske lubenica se prodaje po cijeni od oko 3,00 kn za kilogram, dok na štandovima uz more ta cijena ide i puno više pa čak i duplo, oko 6,00 kuna za kilogram.

Baviti se poljoprivredom danas je zaista "Sizifov posao“. Prije 20-ak godina u dolini Neretve sadila se samo obična lubenica i najniža cijena iznosila je oko 1,20 kn za kilogram. Proizvodnja lubenice bila je puno jeftinija nego danas.

Primjerice, danas jedna sadnica lubenice koja je navrnuta košta od 4,50 do 5,00 kn, a koliko je poskupio ostali repromaterijal ne treba posebno naglašavati, to znaju svi koji se još bave poljoprivredom.

Stoga se nameće i jedno logično pitanja, dokle će poljoprivrednici imati snage, volje i financijskih sredstava da mogu pratiti današnje "potrese“ na poljoprivrednom tržištu? Dolina Neretve oduvijek je bila poznata po svojoj poljoprivredi, međutim, uskoro bi mogla biti poznata po zapuštenom zemljištu. Već sada ima mnoštvo manjih privatnih parcela koje su zapuštene i koje je prekrila drača i korov. Nažalost, mladi ljudi svjesni su što se događa i vide da današnja poljoprivreda nije "ruka koja hrani“, nego je "ruka koja uzima“ i zato mladi Neretvani napuštaju poljoprivredu, napuštaju svoj kraj i odlaze u veće gradove po Hrvatskoj, a mnogi i vani u Irsku i Njemačku.

Ostao gorak okus u ustima, vrijeme je za udruživanje

Na izmaku još jedne sezone slobodno možemo reći da su lubenice u dolini Neretve proizvođačima ostavile gorak okus u ustima i donijele im puno upitnika iznad glave. Puno rada i truda, veliki ulog, a na kraju se vodila teška muka da se isplati barem što je uloženo, mnogi nisu uspjeli ni to. Stoga, svima koji su uključeni u hrvatsku poljoprivredu, od vrha piramide do dna, treba biti jasno da je neretvanska poljoprivreda na aparatima. Proizvođači ne traže poticaje ni mjere, traže samo da se uvede red na tržište kako bi mogli prodati svoj proizvod i živjeti od svog rada.

Lubenice su iza nas, ali uskoro nam u Neretvi stiže mandarina, kupusnjače i ostale zimske kulture, hoćemo li gledati reprizu, samo što će umjesto lubenice u glavnoj ulozi biti mandarina ili kupus? Možda je ovo i alarm koji već zvoni i jasno poručuje poljoprivrednicima u dolini Neretve da je vrijeme za udruživanje, za planski i zajednički nastup na tržištu gdje će se ponuditi kompletan proizvod od polja do stola, ali sve iz prve ruke?! Vremena za razmišljanje sve je manje!, piše Agroklub.

Hrvatska je u srpnju prošle godine zabilježila rast od 10,5 posto u dolascima turista u odnosu na isti mjesec 2016. U ovogodišnjem pak srpnju u Hrvatsku je došao gotovo isti broj turista kao u istom mjesecu 2017. Ista se priča ponavlja i u kolovozu ove godine.

Na razini cijele prošle godine Hrvatska je pak bila ostvarila povijesne turističke rezultate – broj dolazaka od 18,5 milijuna, što je bio rast od čak 13 posto u odnosu na 2016. Lani je ostvareno i ukupno 102 milijuna noćenja, 12 posto više nego godinu prije. No, turistički stručnjaci upozoravaju da trebamo zaboraviti na dvoznamenkasti turistički rast jer taj trend koji se u Hrvatskoj događao zadnjih nekoliko godina jednostavno nije bio normalan.

Za jedan krevet tri upita

Predsjednik uprave turističke kompanije Uniline Boris Žgomba kaže da u dosadašnjem dijelu ove turističke godine bilježimo rast, doduše ne prevelik, no on je u srpnju zaustavljen jer je u tom mjesecu ostvaren isti rezultat kao i lanjskog srpnja. Žgomba navodi da, prema trenutačnim podacima, za kolovoz bilježimo oko jedan posto minusa, no smatra da će cijeli mjesec biti na razini prošlogodišnjeg ili s 1-2 posto rasta.

„To govori da je u dva glavna turistička mjeseca definitivno došlo do izostanka hiperpotražnje iz prijašnjih godina, kad je za jedan krevet bilo dva do tri upita. Tako velika potražnja nije bila dugoročno održiva“, objašnjava Žgomba.

Dodaje da smo sad ušli u razdoblje da se moramo puno više potruditi za svakog gosta.

Na pitanje jesu li visoke cijene odbile goste, kaže da su cijene diskretno pravo privatnih subjekata te da su oni koji su lani povećali cijene na osnovi hiperpotražnje bili za neke svojevrsni heroji. No oni koji su s tim cijenama nastavili i ove godine, kad su osjetili smanjenu potražnju, korigirali su te cijene.

Žgomba očekuje da će cijela ova godina završiti na razini lanjske ili uz rast od dva do tri posto. A to će, napominje, biti dobar rezultat s obzirom na to da smo zadržali odlične rezultate iz prijašnjih godina. Za sljedeću godinu, kaže, predstoje nam novi izazovi u turističkoj promociji i komercijalnim nastupima na emitivnim tržištima kojima se moramo prilagoditi jačim direktnim marketingom.

„Ništa se dramatično ne događa, vraćamo se u normalu. Prijašnjih godina zbog geopolitičkih razloga bila je smanjena potražnja za Turskom i arapskim zemljama, a sad se one vraćaju. Do sad je bila lijepa situacija, ali koja nije bila normalna i održiva na dulji rok“, kaže Žgomba.

I direktor Hrvatske udruge za turizam Veljko Ostojić kaže da je u hrvatskom turizmu u zadnje tri godine bila ogromna potražnja, ali da se ove godine na tržište vraćaju Turska, Egipat, Grčka i to s dvoznamenkastim rastom.

„Moramo se pozdraviti s dvoznamenkastim rastom, svaki rast je uspjeh, a zadnje tri godine bile su neuobičajene. Kad se situacija stabilizira, rast od nekoliko postotaka je u redu“, smatra Ostojić. On navodi da u prvom redu moramo poraditi na konkurentnosti. To bi trebalo rezultirati novim investicijama i kvalitetnijim smještajem, zatim povoljnijim okvirom poslovanja, a tu prvenstveno misli na niži PDV u turizmu, što će omogućiti dizanje plaća radnicima te na kraju prihvatljive cijene.

Dizanje plaća

Ostojić upozorava da Slovenija i vjerojatno Austrija od 1. siječnja 2019. otvaraju vrata svoja tržišta rada Hrvatima i to će biti veliki izazov za sljedeću turističku sezonu u Hrvatskoj. Pri tome napominje da je jedini pravi odgovor na odlazak radne snage iz Hrvatske dizanje plaća, ali je pitanje odakle novac za to. Što se tiče prihvatljivijih cijena, kaže da ako okvir poslovanja bude povoljniji onda će i dizanje cijene biti sporije u budućnosti, piše Večernji.

Stranica 6 od 160